Od početka studenog 2021. godine, Hrvatska se našla u epidemiološki najgoroj situaciji od početka pandemije COVID-19 infekcije. U četvrtom valu brojke su po prvi put otišle preko 6000 novozaraženih dnevno, a broj smrtnih slučajeva je danima iznosio iznad 50, što su tragično visoke brojke, a bilo je i dana s preko 70 preminulih. Osim toga, dobili smo i novu, omikron varijantu virusa. Omikron je, kako se čini po onome što govori velika većina kredibilnih stručnjaka, manje opasna varijanta od prethodnih. Tako se ponašala velika većina virusa kroz povijest, pa ovo neće biti iznimka, ako/kad se do kraja navedeno potvrdi kroz 2-3 tjedna.
Sezonski virus koji pogađa respiratorni sustav poput SARS-CoV-2 lakše se i brže širi kako se ljudi uslijed hladnijeg vremena zatvaraju u svoje kuće i stanove te svoja druženja sele u zatvorene prostore. Problematika cjepiva kao neupitno najboljeg alata kojeg imamo na raspolaganju je neka druga priča, ali cjepivo i cijepljenje nije tema ove kolumne, kao što u kolumni napisano nisu medicinski savjeti, već nutritivne preporuke, isključivo prema znanstvenoj literaturi.
Kako su se naše uobičajene “staro-normalne” životne rutine ukidale, postavljala se potreba za suočavanjem s novom paradigmom – svi mi tražimo načine da ostanemo zdravi, informirani i što je najbitnije, pri zdravoj pameti. Cilj ovomjesečne kolumne je pojasniti kako uzeti stvari koliko god je moguće u svoje ruke, promicati osobnu odgovornost i što je moguće bezbolnije proći kroz aktualni četvrti val i kalendarsku 2021/22 zimu.
Kompleksnost imunosnog sustava
Imunosni sustav jest tjelesni sustav koji štiti organizam od stranih tvari, stanica i tkiva proizvodeći imunosni odgovor u kontaktu s njima. Uključuje timus, slezenu, limfne čvorove, makrofage te limfocite, uključujući B-stanice, T-stanice i antitijela. Imunosne stanice međusobno komuniciraju koristeći citokine, proteine koji imaju ulogu stanične signalizacije.
Jedna od vrsti stanica imunosnog sustava su T-limfociti koji proizvode navedene citokine, koji pak prepoznaju strane patogene i prepoznaju normalno zdravo tkivo domaćina. Postoje dvije glavne podskupine T-stanica na temelju njihovih površinskih molekula/funkcija: CD4 i CD8 podskupine. Stanice CD4 poznate su kao pomoćne T-stanice i oni su najplodniji proizvođači citokina. CD4 stanice su dalje podijeljene na Th1 i Th2 stanice na temelju tipova citokina koje proizvode. Postoji 33 tipa citokina koji su proizvedeni od niza tipova stanica odgovornih za imunosni odgovor.
Th1 stanice proizvode pro-upalni odgovor odgovoran za neutralizaciju unutarstaničnih infekcija. Ako nisu regulirane, Th1 stanice regrutiraju upalne monocite te tad koordiniraju upalnu kaskadu koja doslovno uništava sve što im se nađe na putu. Taj fenomen se naziva još i citokinskom olujom. Th1 stanice proizvode i IL-6 citokine koji se često u znanstvenim istraživanjima spominju kao potencijalni prediktivni faktor intenziteta upalnog procesa. Regulator Th1 stanica su Th2 stanice koje proizvode IL-4, IL-5, IL-13 i IL-10 citokine. IL-10 je protuupalni citokin koji pomaže Th2 stanicama suzbiti prekomjernu upalu induciranu Th1 stanicama.
Optimalno, trebala bi postojati zdrava ravnoteža između Th1 i Th2 stanica u imunosnom odgovoru. U nedavno objavljenom znanstvenom radu zaključeno je da SARS-CoV-2 virusima inducirane Th1 stanice s tada proizvedenim citokinima postoje samo kod pacijenata koji se nalaze na ICU-i (jedinica intenzivne skrbi), dok je rijetka pojavnost kod pacijenata koji nisu završili na intenzivnom liječenju i kod zdravih pojedinaca iz kontrolne skupine. To je jedan od razloga zašto se antitijela na određene citokine testiraju na pacijentima oboljelim od COVID-19.
Kako ostvariti optimalnu funkciju imunosnog sustava?
Kad govorimo o proupalnim i protuupalnim Th1 i Th2 imunosnim stanicama, literaturno dokazani faktori za optimizaciju odgovora našeg imunosnog sustava jesu:
- Redovna tjelesna aktivnost – inducira prelazak dominantnog odgovora na Th2 stanice s Th1 stanica
- Optimalne razine vitamina D – taj vitamin i njegovi receptori (VDR) mogu biti odgovorni za prebacivanje ravnoteže s Th1 na Th2 stanice
- Kvalitetan san – istraživači su uočili da tijekom kvalitetnog spavanja postoji transfer iz Th1 u Th2 dominantan stanični odgovor
No, ovo je tek jedan od načina funkcioniranja imunosnog sustava, a njegovo optimalno zdravlje ne možete postići ni totalnom izolacijom kod kuće ni hodanjem i vožnjom automobila “s tri maske” na glavi. Ne može se postići ni uzimanjem “kanti” suplemenata ili određenih lijekova nespretno marketinški ciljanih na tretman upale ili drugih signalnih procesa, već uvođenjem zdravih životnih rutina:
- Uravnoteženom prehranom ojačanom određenim nutrijentima/dodacima prehrani
- Pravilnom hidratacijom
- Mirnim kvalitetnim snom
- Redovitim vježbanjem
- Kontrolom razine stresa
Vaš imunosni sustav mora biti dovoljno jak da se bori protiv mikroba koji napadaju organizam, ali ne bi trebao reagirati tako snažno da na kraju ošteti i zdrave stanice (citokinska oluja ili generalno kroz post-covid sindrom). Pogubnosti previše reaktivnog imunosnog sustava postaju očite i u autoimunim stanjima poput lupusa i reumatoidnog artritisa. Iz tog je razloga i pogrešna i štetna retorika – boostanje imunosnog sustava. Zapravo, to nikako ne želimo!
Dodaci prehrani
Postoje li neki ciljani dodaci prehrani za sprječavanje ili liječenje COVID-19 infekcije? U ovom trenutku ne postoje. Postoje li dodaci prehrani koji mogu poboljšati imunosnu funkciju? Postoje, unatoč činjenici da je imunosni sustav složen i fino uravnotežen sistem i nijedan dodatak prehrane (ili određena hrana) neće utjecati baš na svaki aspekt njegove funkcije. Ipak, trebaju nam neki mikroelementi da bi optimalno funkcionirali, a u ovom tekstu ćemo raspraviti učinke nekih od njih. Nijedan određeni mikronutrijent neće učiniti čuda sam po sebi, čak niti ako ga megadozirate. No, uzimate li ih u razumnim količinama u kontekstu cjelokupnog zdravog načina života, definitivno vam mogu pomoći (čak i osjetnije, ako ih inače nemate u dovoljnoj razini u organizmu).
Vitamin D
Tijekom posljednjeg desetljeća, perspektiva utjecaja vitamina D na ljudsko zdravlje dramatično se promijenila na temelju otkrića da su receptor za vitamin D (VDR) i prateći enzim 1-α-hidroksilaza izražene prisutnosti i djelovanja u mnogim tipovima stanica poput crijeva, gušterače, prostate i stanica imunosnog sustava. Sinteza aktivnog oblika vitamina D (1,25D) iz glavnog cirkulirajućeg metabolita, neaktivnog oblika (25(OH)D), katalizira se spomenutim mitohondrijskim enzimom 1-α-hidroksilazom. Ovaj podatak ukazuje na važan utjecaj vitamina D na mnogo širi aspekt ljudskog zdravlja nego što je to do nedavno bilo poznato i komunicirano, dobro poznate učinke na homeostazu kalcija u organizmu i građu kostiju.
Enzimi koji metaboliziraju vitamin D, kao i receptori vitamina D, dokazano su prisutni u mnogim tipovima imunosnih stanica (B-stanice, T-stanice, monociti i stanice antigena), a navedene su redom sposobne sintetizirati aktivni metabolit vitamina D. Vitamin D može modulirati urođene i adaptivne imunosne reakcije. Primjerice, podaci in vivo istraživanja na životinjama i studija o nadopuni prehrane vitaminom D na ljudima pokazali su blagotvorno djelovanje vitamina D na imunosnu funkciju. Utjecaji nedostatka vitamina D na funkciju imunosnog sustava postaju jasniji kroz rezultate znanstvenih istraživanja posljednjih godina.
U kontekstu nedostatka vitamina D u organizmu, čini se da postoji povećana osjetljivost ljudskog organizma na infekcije i razvoj bolesti. Kako se receptori za vitamin D nalaze se u cijelom tijelu, a vitamin D sudjeluje u mnogim staničnim procesima, uključujući regulaciju imunoloških stanica tijekom infekcija, nije iznenađujuće što su niske razine vitamina D povezane s lošijom imunosnom funkcijom i povećanim stopama akutne respiratorne infekcije.
Prehrambeni izvori vitamina D
Što se tiče prehrambenih izvora, vrlo malo prirodnih, neobogaćenih proizvoda, kao što su masna riba (losos, skuša, sardine, ulje jetre bakalara) ili neke vrste gljiva, posebno sušene (shiitake), sadrže odgovarajuće količine jednog od dva glavna oblika ovog vitamina, kolekalciferola (vitamin D3) ili ergokalciferola (vitamin D2). Osim navedenih namirnica, određene količine vitamina D sadrže crveno meso, jetrica i žumanjci jaja. Zbog toga se vitamin D često dodaje u mlijeko tijekom proizvodnje (mlijeko je obogaćeno vitaminom D). Zašto mlijeko? Budući da je mlijeko bogato kalcijem, vitamin D pomaže crijevima da ga apsorbiraju. Iz istog su razloga jogurt, sir i žitarice za doručak također ponekad obogaćeni vitaminom D.
U idealnom slučaju, prije nego što koristite suplement, prvo biste trebali utvrditi trebate li provjerom trenutne razine vitamina D – tj. razine cirkulirajućeg neaktivnog oblika 25(OH)D u krvi. Uz evidentno povećan rizik od nedostatka vitamina D u (opet) aktualno doba socijalne izolacije i smanjenog boravka na suncu, Harvard’s School of Public Health preporučuje nadopunu prehrane s 1000-2000 IU (25-50 µg) vitamina D dnevno, za održavanje odgovarajuće razine tog vitamina u organizmu. Za osobe s tamnijom kožom preporučeno je i do 4000 IU (100 µg) vitamina D dnevno. Također, možete povećati proizvodnju tog vitamina u svom organizmu tako što ćete boraviti na suncu barem 15 minuta dnevno, ili 3-4 puta duže za osobe s tamnijom kožom.
S druge strane, treba pripaziti i na gornje granice konzumacije iako su mnoge studije pokazale da se može konzumirati i do 20 000 IU (500 µg) dnevno bez toksičnosti na ljudski organizam. Treba istaknuti kako nijedna studija nije pokazala da viša razina od preporučene pojačano sprječava bolesti uslijed virusne infekcije ili dodatno podržava rad vašeg imunosnog sustava. Dakle, nema nikakve potrebe za prekoračenjem preporučene doze od strane Harvard’s School of Public Health.
Cink
Cink je prehrambeni mineral koji može optimirati funkciju imunosnog sustava i tako pružiti određenu zaštitu od prehlade i nekih drugih virusnih bolesti. Smatra se da je oko petine svjetske populacije u riziku od nedostatka cinka, ali nizak unos cinka rjeđi je u razvijenim zemljama, dijelom i zbog većeg unosa mesa. No, treba naglasiti da su njegovi direktni učinci na COVID-19 infekciju, ako postoje, zasad nepoznati.
Za prvu liniju obrane trebali biste biti sigurni da vam prehrana osigurava dovoljno (ali ne previše) cinka. Ako ne znate svoju razinu cinka u organizmu, bilo bi razborito ograničiti se na dozu održavanja od 5–15 mg/dan. Izuzetak je slučaj u kojem imate razvijenu visoku rezistenciju na inzulin, tada uzimajte 15–20 mg/dan. Obratite pozornost i na kemijsku formu cinka u suplementima, sulfat i glukonat su najistraženiji oblici za oralnu suplementaciju i stoga su iznimno poželjni za primjenu. U usporedbi s glukonatom, oksid se slabije apsorbira, a čini se da se citrat podjednako dobro apsorbira kao glukonat.
Cink se u hrani nalazi u čitavom nizu namirnica, uključujući:
- Divljač, svinjetinu, govedinu i perad
- Rakove, kamenice i škampe
- Grah, slanutak i grašak
- Sezam, sjemenke bundeve, zob, indijske oraščiće i bademe
- Jogurt
- Gljive (shiitake) i tofu
Treba napomenuti i dobrobiti ostalih mikronutrijenata poput vitamina B kompleksa i antioksidansa vitamina C i E, no njihov je unos ipak lakše ostvariti kroz uravnoteženu prehranu u usporedbi s gore navedenim nutrijentima koji imaju direktan utjecaj na zdravlje i funkciju imunosnog sustava. Ako ste ipak svjesni da unos navedenih nutrijenata ne ispunjavate kroz prehrambene namirnice, razmislite i o njihovoj suplementaciji.
Suplementacija kao dio terapije uslijed COVID-19 infekcije
Kako je uz pretilost dob ponajveći ustanovljeni komorbiditet za razvoj teškog oblika bolesti, potrebno je postaviti pitanje što je sa starijim osobama koje su izloženije riziku od virusa COVID-19? Međunarodno društvo ISIN objavilo je stajalište o prehrani, imunitetu i COVID-19. Konkretno, za starije osobe preporučuje povećanje dnevnog unosa sljedećih hranjivih sastojaka na vrijednosti:
- Vitamin C: 200-2000 mg
- Vitamin D: 400–4000 IU (10–50 mcg), ako je razina u krvi niska
- Vitamin E: 134–800 mg
- Cink: 30–220 mg
Dodajmo da gornji kraj raspona unosa cinka (220 mg) daleko premašuje utvrđenu sigurnu gornju razinu unosa od 40 mg/dan. Predugo uzimanje prevelikih količina cinka može biti štetno i uzrokovati nedostatak bakra u organizmu. Ne prekoračujte gornji limit za unos cinka dulje od 2 tjedna, osim pod nadzorom liječnika.
Za sve one koji nisu u ugroženim skupinama (u koje spadaju ljudi s metaboličkim bolestima uzrokovanih pretilošću i populacija iznad 60 godina), a eventualno razviju simptome od infekcije virusom SARS-CoV-2 i krenu razvijati blaže simptome, možemo se poslužiti preporukama institucija. Pa tako potvrdu da su mikronutrijenti bitni i za borbu protiv COVID-a imamo i u EVMS (Eastern Virginia Medical School) Critical Care COVID-19 protokolu upravljanja bolesti:
Profilaksa
- Antioksidansi: vitamin C 500 mg i kvercetin 250 mg dnevno
- Vitamini B kompleksa
- Cink 30-50 mg / dan
- Vitamin D3 1000-3000 IU/dan
Lakši simptomatski bolesnici (kod kuće)
- antioksidansi vitamin C 500 mg dvaput na dan i kvercetin 250-500 mg dva puta na dan
- vitamin D3 2000 – 4000 IU/dan
- vitamini B kompleksa
- cink 75-100 mg / dan
- aspirin 81-325 mg / dan (ako nije kontraindiciran)
Teže oblike bolesti i medicinsku skrb oboljelih te spomenutih ugroženih skupina definitivno treba ostaviti na brigu stručnom medicinskom osoblju (ne Facebooku, Internetu i anegdotama!), a na nama je poduzeti sve što je moguće da do takvog stanja nikada ni ne dođemo.
Nema čarobnog rješenja!
Već smo punih 20+ mjeseci u pandemiji, a mnogi ljudi oko nas još uvijek imaju upitnike nad glavom, ponajviše zbog loše komunikacije i artikuliranja činjeničnog stanja. Ono što sa sigurnošću znamo jest da su pretilost i prateći metabolički poremećaji, uz dob, najveći komorbiditet za razvoj teškog oblika COVID-a. U tom je kontekstu zasigurno izostao sistemski odgovor i strategija tretmana navedenog komorbiditeta. Oslanjanje samo na sprječavanje širenja virusa nije dalo predobre rezultate u prvim valovima pa i eminentni doktori medicine danas tvrde da je cost-benefit (uloženo-dobiveno) omjer tvrdog lockdowna izrazito nepovoljan po stanovništvo. Pogotovo zato što vodi u smanjenje tjelesne aktivnosti u populaciji, a tjelesna aktivnost je jedan od stupova funkcionalnog i zdravog imuniteta.
Ono na što uvijek možemo i trebamo računati smo mi sami, odnosno naša osobna odgovornost i svjesnost. Postaviti prioritete u skladu s realitetom, staviti naglasak na nutritivno bogatu prehranu, dominantno od neprerađenih namirnica, redovnu tjelesnu aktivnost, uredan san i maksimalnu moguću kontrolu razine stresa. Kad smo se time pozabavili, rezultati u zdravlju našeg imunosnog sustava, općem zdravlju organizma te gubitku masnog tkiva nikako ne mogu izostati. Također, tek tada možemo izvući maksimum i iz dodataka prehrani, a očekivati od njih da nas “izliječe” jednostavno nije realno, pa čak niti korektno. Oni su (samo) u punom smislu te riječi – dodatak prehrani.
Za sam kraj, uzmimo primjer vitamina D. Njegov je deficit znak prisutnosti metaboličkih problema, a za koje je iluzorno očekivati da će neki suplementi u potpunosti riješiti. No, njegova vam konzumacija može “kupiti vrijeme” tijekom kojeg ćete uvesti prave promjene životnog stila. Da, dame i gospodo, još jednom – nema čarobnog rješenja. Morat ćete se regularno kretati i biti tjelesno aktivni, izaći van na zrak u prirodu i sunce (ako ga bude), spavati pristojnu količinu sati i prestati udarati po muffinima i kroasanima svakog dana!
Pročitaj i ovo:
- dr. sc. Sebastijan Orlić: Kako spriječiti i tretirati refluks, odnosno GERB?
- dr. sc. Sebastijan Orlić: Što naj(ne)zdravije populacije na planeti jedu za doručak?
- dr. sc. Sebastijan Orlić: Jesu li maslinovo i kokosovo ulje dobri za prženje?
Naturala Life br. 13
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
