Otkad su različiti modeli umjetne inteligencije postali široko dostupni javnosti, gotovo da nema osobe koja ih ne koristi – za pisanje poslovnog e-maila, traženje inspiracije za ručak ili planiranje putovanja. Paralelno s korisnim primjenama, pojavili su se i potpuno besmisleni trendovi poput tzv. AI slopa.
Velika obećanja, skromni rezultati
Na početku “AI revolucije” obećavana su rješenja za najveće globalne izazove – od smanjenja siromaštva i pronalaska lijekova za teške bolesti do ublažavanja klimatskih promjena. No, zasad su ta obećanja uglavnom ostala samo obećanja. Istodobno su sve vidljiviji negativni učinci na društvo, okoliš i mentalno zdravlje ljudi, dok su jedine vidljive koristi financijski dobici tehnoloških kompanija i njihovog rukovodstva.
Veliki energetski apetit podatkovnih centara
Kako modeli umjetne inteligencije postaju sve veći i složeniji, podatkovni centri tehnoloških kompanija se pretvaraju u energetski iznimno zahtjevne sustave. Neke tvrtke već planiraju vlastite izvore napajanja, uključujući elektrane na fosilna goriva i nuklearne elektrane.
Suvremeni AI podatkovni centri mogu trošiti jednaku količinu električne energije kao manji grad. Energiju ne troši samo obrada podataka, već i memorijski sustavi te rashladni sustavi. Kako modeli rastu, raste potreba za pohranom i brzim pristupom podacima – a time i emisije CO₂. Najveći AI podatkovni centri, koji su trenutačno u izgradnji, trošit će električnu energiju kao otprilike dva milijuna kućanstava.
Prema istraživanju nizozemskog akademika Alexa de Vries-Gaoa, procvat umjetne inteligencije u 2025. proizveo je količinu emisija CO₂ usporedivu s emisijama cijelog New York Cityja. Uz emisije, ističe se i ogroman rast potrošnje vode – procjenjuje se da je AI potrošio oko 765 milijardi litara vode, što premašuje globalnu potražnju za flaširanom vodom.
Studija upozorava i na nedovoljnu transparentnost tehnoloških tvrtki u izvještavanju o klimatskom i vodnom otisku pa se nameće zaključak da ekološke troškove trenutačno snosi društvo, dok financijske koristi ostvaruju tehnološke kompanije.
Treba li nam AI baš za sve?
Umjetna inteligencija, u nekim slučajevima, može biti vrijedan alat, ali smatram da je ne trebamo koristiti za jednostavne zadatke koje su ljudi tisućama godina obavljali bez ikakve pomoći algoritama – i sasvim dobro funkcionirali.
Ako uporaba AI-ja nije nužna, možda je vrijeme da se zapitamo: koristimo li tehnologiju zato što nam stvarno treba ili samo jer nam je dostupna? Ponekad je najodrživija odluka – koristiti malo sivo računalo u našim glavama.
Pročitaj i ovo:
- Green Stay Croatia: platforma za održivi smještaj i autentična putovanja u Lijepoj Našoj
- Žvakaće gume oslobađaju mikroplastiku: Koliko čestica godišnje unosimo u organizam?
- Skrivene opasnosti u kuhinji: 8 predmeta koji ispuštaju mikroplastiku – i zdrave alternative
