Zdravlje mozga ne ovisi samo o tome vježbate li, nego i o tome kako raspoređujete kretanje tijekom dana. Ako ste mislili da su za dobar učinak nužni samo dugi treninzi ili sati provedeni u teretani, novo istraživanje sugerira da bi kratke, ali redovite i namjerne sesije kretanja mogle bi imati važnu ulogu u zdravijem starenju mozga.
Što su istraživači točno pratili
U studiji objavljenoj u časopisu Alzheimer’s Research & Therapy, istraživači sa Sveučilišta UCSF pratili su 279 odraslih osoba u dobi od 40 do 91 godine koje nisu imale demenciju. Sudionici su tijekom 30 dana neprekidno nosili uređaje na zapešću koji su bilježili njihovo kretanje u stvarnom vremenu.
No umjesto da se fokusiraju samo na broj koraka ili ukupno vrijeme aktivnosti, znanstvenici su analizirali nešto preciznije – takozvane sesije aktivnosti. One su bile definirane kao najmanje 10 minuta kontinuiranog kretanja tempom od 40 koraka u minuti ili brže.
Dobivene podatke zatim su povezali sa snimkama mozga visoke rezolucije i kognitivnim testovima koji su procjenjivali pamćenje, brzinu obrade informacija i izvršne funkcije.
Krećite se češće jer upravo to može pomoći mozgu
Rezultati su pokazali da su osobe koje su imale ovakve kratke, ali žustrije sesije kretanja imale bolje pokazatelje povezane sa zdravljem mozga. Posebno su se izdvojila dva čimbenika:
- koliko često su se ljudi kretali s namjerom
- koliko je to kretanje bilo brzo.
Takav obrazac bio je povezan s nižim razinama hiperintenziteta bijele tvari, promjene koja se često dovodi u vezu s cerebrovaskularnim oštećenjima i kognitivnim padom. Osim toga, sudionici su pokazivali i bolju izvršnu funkciju – skup mentalnih sposobnosti važnih za planiranje, fokusiranje i prebacivanje između zadataka.
Zanimljivo je da samo usputno nakupljanje koraka tijekom dana nije pokazalo jednako izražen učinak kod osoba koje su već imale strukturirane sesije kretanja. Drugim riječima, za zdravlje mozga nije najvažnije samo da ste ‘skupili korake’, nego da u danu postoje i kratki, jasni periodi svrhovitog kretanja.
Zašto je važan i prvi korak iz neaktivnosti
Ipak, studija pokazuje i važnu nijansu. Kod onih koji nisu imali nijednu strukturiranu sesiju, više ukupnog kretanja tijekom dana i dalje je bilo povezano s boljim pokazateljima zdravlja mozga. To znači da najveći pomak često dolazi već samim prijelazom iz sjedilačkog načina života u umjereno aktivniji ritam.
Tek nakon toga obrazac aktivnosti počinje igrati još veću ulogu. Drugim riječima, ako trenutačno niste aktivni, nema potrebe da odmah težite savršenoj rutini. Za početak je korisno samo više se kretati, a zatim u tjedan postupno ubaciti kraće, ali ciljane sesije.
Iskoristite 10 do 15 minuta pametno
Nalazi ove studije sugeriraju da bi 10 do 15 minuta brže šetnje nekoliko puta tjedno moglo biti korisnije za određene aspekte zdravlja mozga nego jedan dugi trening vikendom. Upravo zato smisao nije u tome da sve ‘odradite odjednom’, nego da dan razlomite na kraće, održive blokove aktivnosti.
To može biti:
- brza šetnja nakon doručka
- 10 minuta hodanja između sastanaka
- kraći izlazak van nakon ručka
- žustrija šetnja predvečer.
Dobra je ideja takve sesije vezati uz navike koje već imate. Primjerice, šetnju možete povezati s jutarnjom kavom, telefonske pozive obavljati u hodu ili uvesti pravilo da se nakon obroka kratko prošećete. Tako kretanje postaje jednostavniji dio rutine, a ne još jedna obveza na popisu.
Iako su potrebna dodatna istraživanja, ovi rezultati dodatno naglašavaju koliko je važno promatrati zdravlje mozga kroz svakodnevne navike, a ne samo kroz povremene napore.
Pročitaj i ovo:
- Istraživači su proučavali 6 zdravih dijeta – ova je imala najviše koristi za mozak
- Ova biljka je broj 1 za bolje zdravlje mozga, prema neurolozima
- Starenje mozga počinje ranije nego što mislite – a ova ga vježba dokazano usporava
