Jutarnja kava mnogima predstavlja ritual koji nosi osjećaj ugode. Miris svježe pripremljene kave, prvi gutljaj i onaj kratki osjećaj da je sve barem nakratko na svom mjestu mnogima znače puno više od samog razbuđivanja. Upravo zato, nakon neprospavane noći, često joj se vraćamo s dodatnim očekivanjem – da će nam pomoći ne samo da ostanemo budni, nego i da se osjećamo bistrije i sabranije.
Novo istraživanje sugerira da takva očekivanja možda nisu potpuno bez osnove. Znanstvenike već dugo zanima može li kofein, glavni aktivni sastojak kave, ublažiti dio negativnih učinaka manjka sna na mozak. A budući da nedostatak sna može oslabiti koncentraciju, obradu informacija i pamćenje, pitanje ima li jutarnja kava i širi učinak od same budnosti čini se zanimljivijim nego ikad.
Kako je provedena studija i što su istraživači promatrali?
Nova studija objavljena u časopisu Neuropsychopharmacology bavila se povezanošću sna, kofeina i funkcije mozga. Istraživači su analizirali 119 miševa kako bi vidjeli kako nedostatak sna utječe na socijalno pamćenje te može li kofein ublažiti te promjene.
Dio životinja tjedan je dana primao kofein, dok su druge ostale bez njega. Nakon toga jedna skupina miševa normalno je spavala, a druga je bila podvrgnuta deprivaciji sna tijekom pet sati. Znanstvenici su zatim promatrali nekoliko važnih pokazatelja:
- sposobnost prepoznavanja poznatog i novog miša, odnosno socijalno pamćenje
- aktivnost hipokampusa, dijela mozga važnog za stvaranje sjećanja
- sinaptičku plastičnost, odnosno sposobnost neurona da jačaju međusobne veze
- razine određenih proteina i adenozinskih A1 receptora povezanih s pospanošću i neuronskom aktivnošću.
Posebna je pažnja bila usmjerena upravo na hipokampus jer on ima ključnu ulogu u tome kako učimo, pamtimo i razlikujemo poznato od novog.
Što je studija otkrila o kofeinu i pamćenju?
Rezultati nisu bili osobito iznenađujući kad je riječ o snu: oni kojima je bio uskraćen odmor pokazali su slabije funkcioniranje procesa povezanih s pamćenjem. Kod njih je zabilježena smanjena aktivnost u hipokampusu, kao i povišene razine adenozinskih A1 receptora, koji se povezuju s osjećajem tromosti i nižom neuronskom aktivnošću.
Zanimljiviji dio priče odnosi se na kofein. Istraživači su uočili da su miševi koji su primali kofein imali bolje rezultate u funkciji mozga i socijalnom pamćenju, čak i nakon razdoblja bez sna. Drugim riječima, kofein je u ovom modelu djelovao kao svojevrsni ‘blokator’ nekih negativnih učinaka manjka sna.
Razlog leži u načinu na koji kofein djeluje u mozgu. Tijekom dana adenozin se prirodno nakuplja i pojačava osjećaj pospanosti. Kada se veže na svoje receptore, usporava aktivnost mozga. Kofein taj proces djelomično blokira, zbog čega se osjećamo budnije, a prema ovoj studiji mogao bi i privremeno podržati određene funkcije pamćenja.
Može li jutarnja kava doista pomoći nakon loše prospavane noći?
Iako rezultati zvuče ohrabrujuće za sve koji dan započinju uz šalicu espressa ili filter kave, ovo istraživanje provedeno je na miševima, a ne na ljudima. To znači da se nalazi ne mogu automatski prenijeti na svakodnevne navike ljudi.
Ipak, neka ranija istraživanja na ljudima idu u sličnom smjeru. Prema njima, kofein konzumiran ujutro može biti povezan s boljim rezultatima u zadacima koji uključuju pažnju, obradu informacija i određene aspekte pamćenja. To ne znači da je jutarnja kava čudesno rješenje za neprospavane noći, ali sugerira da njezin učinak na mozak možda nije ograničen samo na osjećaj budnosti.
Važno je, međutim, naglasiti ono najbitnije: kofein nije zamjena za kvalitetan san. On može privremeno prikriti umor i pomoći vam da budete funkcionalniji, ali ne može nadoknaditi sve ono što mozak i tijelo propuštaju kada redovito ne spavate dovoljno.
Pročitaj i ovo:
- 5 najboljih mentalnih vježbi za jačanje i održavanje zdravlja mozga
- 11 znakova da vaš mozak traži više pažnje – i što možete učiniti već danas
- Ova biljka je broj 1 za bolje zdravlje mozga, prema neurolozima
