Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrti i trajnog invaliditeta u svijetu, a liječnici već godinama primjećuju isti obrazac – velik broj slučajeva događa se upravo u jutarnjim satima. Iako se može pojaviti u bilo kojem trenutku, istraživanja pokazuju da prve sate nakon buđenja obilježavaju prirodne promjene u organizmu koje kod osoba s povećanim rizikom mogu povećati vjerojatnost njegova nastanka. To ne znači da je jutro samo po sebi opasno, nego da je upravo tada posebno važno prepoznati prve znakove upozorenja i reagirati bez odgađanja.
Zašto su jutarnji sati rizičniji za moždani udar?
Tijekom noći organizam radi u drukčijem ritmu nego tijekom dana. Nakon buđenja dolazi do prirodnog porasta krvnog tlaka i ubrzanja rada srca, a istodobno raste razina hormona poput kortizola i adrenalina koji pripremaju tijelo za svakodnevne aktivnosti. U istom razdoblju krv je sklonija zgrušavanju, dok su krvne žile izložene većem opterećenju nego tijekom ostatka dana.
Kod zdravih osoba te su promjene potpuno normalne i ne predstavljaju razlog za zabrinutost. Međutim, kod ljudi koji imaju povišen krvni tlak, aterosklerozu, fibrilaciju atrija ili druge bolesti srca i krvnih žila upravo one mogu povećati vjerojatnost nastanka krvnog ugruška koji može izazvati moždani udar. Stručnjaci zato ističu da jutro nije uzrok moždanog udara, nego razdoblje u kojem se postojeći zdravstveni problemi češće manifestiraju.
Tko je izložen većem riziku?
Rizik od moždanog udara veći je kod osoba koje boluju od povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti ili imaju povišene masnoće u krvi. Dodatno ga povećavaju fibrilacija atrija i druge srčane bolesti, pušenje, prekomjerna tjelesna težina, nedostatak tjelesne aktivnosti, ali i kronični stres te dugotrajno nekvalitetan san. Dobra je vijest da se velik dio tih čimbenika može uspješno kontrolirati redovitim liječničkim pregledima, zdravijom prehranom, svakodnevnim kretanjem i dosljednim uzimanjem propisane terapije.
Simptomi koje ne biste smjeli pripisati umoru
Poseban problem predstavlja činjenica da se prvi znakovi moždanog udara često pojave odmah nakon buđenja, kada ih ljudi nerijetko pripisuju umoru ili pospanosti. Upravo zbog toga mnogi odgađaju odlazak liječniku, iako je riječ o stanju kod kojeg je svaka minuta iznimno važna.
Na moždani udar mogu upućivati iznenadna asimetrija lica, odnosno spušten kut usana, slabost ili utrnulost ruke ili noge, osobito ako zahvaćaju samo jednu stranu tijela, otežan ili nerazgovijetan govor te nagli problemi s vidom. Upozoravajući znakovi mogu biti i jaka vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili iznenadna, vrlo snažna glavobolja koja se javlja bez očitog razloga.
Pravilo koje može spasiti život
Kako bi se simptomi lakše prepoznali, liječnici preporučuju primjenu pravila BE FAST. Ono podsjeća da treba obratiti pozornost na iznenadne probleme s ravnotežom i vidom, provjeriti je li lice postalo asimetrično, može li osoba podignuti obje ruke te govori li razgovijetno. Ako je odgovor na bilo koje od tih pitanja negativan, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć jer vrijeme u takvim situacijama igra presudnu ulogu.
Brza reakcija povećava šanse za oporavak
Kod moždanog udara svaka izgubljena minuta znači odumiranje dijela moždanih stanica. Što se prije postavi dijagnoza i započne liječenje, veće su šanse za oporavak te manji rizik od trajnih posljedica poput oštećenja govora, pokretljivosti ili pamćenja.
Liječnici zato upozoravaju da simptome nikada ne treba ignorirati niti čekati da prođu sami od sebe. Čak i ako se povuku nakon nekoliko minuta, moguće je da je riječ o prolaznom ishemijskom napadaju, poznatom kao TIA, koji predstavlja ozbiljno upozorenje da bi uskoro mogao uslijediti pravi moždani udar.
Važno je prepoznati znakove, a ne gledati na sat
Podatak da se moždani udari češće događaju u jutarnjim satima ne bi trebao izazivati strah od buđenja ili stvarati osjećaj nesigurnosti. Mnogo je važnije razumjeti zašto je taj dio dana specifičan i znati prepoznati prve simptome koji zahtijevaju hitnu liječničku pomoć.
Redovita kontrola krvnog tlaka, održavanje zdrave tjelesne težine, prestanak pušenja, uravnotežena prehrana, dovoljno tjelesne aktivnosti i kvalitetan san i dalje su među najučinkovitijim načinima smanjenja rizika od moždanog udara. No jednako je važno zapamtiti da se kod iznenadne slabosti jedne strane tijela, poremećaja govora ili asimetrije lica ne smije čekati. Brza reakcija može spasiti život i značajno smanjiti mogućnost trajnih posljedica.
Pročitaj i ovo:
- Ovih 6 hrabrih žena preboljelo je moždani udar – i imaju važnu poruku za druge
- Lidija Malkoč: “Moždani udar me naučio da više cijenim svaki trenutak”
- Dr. Katarina Čolak: “Kod moždanog udara svaka minuta može spasiti život!”
