Sve je više dokaza da oči mogu otkriti mnogo više od problema s vidom. Znanstvenici posljednjih godina sve intenzivnije istražuju povezanost zdravlja očiju i mozga, a rezultati sugeriraju da bi promjene na očima mogle biti jedan od najranijih pokazatelja povećanog rizika od demencije. A upravo je demencija danas jedna od najvažnijih tema zbog starenja stanovništva i sve češće dijagnostike.
Iako pregled vida ne može postaviti dijagnozu demencije, stručnjaci vjeruju da bi u budućnosti mogao postati važan alat za rano otkrivanje bolesti, čak i godinama prije pojave prvih problema s pamćenjem.
Kako su oči povezane s mozgom i demencijom?
Mrežnica oka jedino je mjesto u tijelu na kojem liječnici mogu izravno promatrati krvne žile i živčano tkivo bez invazivnih zahvata. Budući da je retina dio središnjeg živčanog sustava, promjene koje se događaju u mozgu mogu se odraziti i na njezinu strukturu.
Zbog toga znanstvenici proučavaju mogu li promjene na mrežnici poslužiti kao svojevrsni “prozor u mozak”. Nedavna istraživanja pokazala su da određene promjene na krvnim žilama oka i živčanim vlaknima mrežnice mogu biti povezane s većim rizikom razvoja demencije u budućnosti.
Loš vid mogao bi povećati rizik od demencije
Osim promjena na mrežnici, sve je više istraživanja koja povezuju neliječene probleme s vidom i veći rizik od kognitivnog propadanja. Jedna velika analiza pokazala je da starije osobe s oštećenjem vida imaju značajno veću vjerojatnost razvoja demencije u odnosu na osobe koje dobro vide. Znanstvenici još ne mogu sa sigurnošću reći uzrokuje li loš vid demenciju ili su obje pojave posljedica istih promjena u organizmu, no povezanost je dovoljno snažna da stručnjaci preporučuju redovite oftalmološke preglede.
Neka istraživanja čak sugeriraju da bi liječenje problema s vidom, poput operacije mrene ili pravilne korekcije dioptrije, moglo biti povezano s manjim rizikom od razvoja demencije. Zbog toga je međunarodna komisija za prevenciju demencije 2024. godine uvrstila liječenje oštećenja vida među čimbenike na koje možemo utjecati kako bismo smanjili rizik od kognitivnog propadanja.
Demencija ne utječe samo na vid, već i kako mozak obrađuje slike
Kod osoba koje već imaju demenciju problem nije uvijek u samim očima. Naime, bolest može zahvatiti dijelove mozga odgovorne za obradu vizualnih informacija pa osoba, iako dobro vidi, teže prepoznaje lica, procjenjuje udaljenost ili razlikuje predmete.
Stručnjaci objašnjavaju da zbog toga osobe s demencijom ponekad imaju osjećaj da im se vid pogoršao, iako pregled oka ne pokazuje značajnije promjene.
Može li pregled oka postati test za demenciju?
Iako još nije moguće dijagnosticirati demenciju pregledom oka, znanstvenici razvijaju tehnologije koje bi to jednog dana mogle promijeniti. Posebno se istražava primjena umjetne inteligencije koja bi analizom snimki mrežnice mogla prepoznati vrlo rane promjene povezane s Alzheimerovom bolešću i drugim oblicima demencije.
Takvi bi pregledi bili jednostavni, neinvazivni i mogli bi se provoditi tijekom rutinskog oftalmološkog pregleda, što bi omogućilo ranije otkrivanje osoba s povećanim rizikom.
Što možete učiniti već danas?
Iako znanstvenici još uvijek istražuju točnu povezanost vida i demencije, jedna je poruka jasna: ne zanemarujte zdravlje svojih očiju. Redoviti pregledi vida, pravodobno liječenje mrene, nošenje odgovarajućih naočala ili kontaktnih leća te kontrola kroničnih bolesti poput dijabetesa i visokog krvnog tlaka važni su ne samo za očuvanje vida nego, moguće, i zdravlja mozga.
Stručnjaci naglašavaju da pregled oka neće otkriti demenciju sam po sebi, ali bi u budućnosti mogao postati jedan od najjednostavnijih načina za rano prepoznavanje osoba kojima je potrebna dodatna obrada i praćenje.
Pročitaj i ovo:
- Dr. Ivana Behin Šarić: “Preventivni pregled vida presudan je za otkrivanje i liječenje poremećaja vida kod djece”
- Svjetski dan vida: Kad ste posljednji put bili na oftalmološkom pregledu?
- 3 hranjive tvari koje usporavaju gubitak vida i štite oči u procesu starenja
