Sreća se često doživljava kao nešto što se jednostavno dogodi – slučajan susret, neočekivana prilika ili razgovor koji promijeni tijek događaja. No psihologija sugerira da se određeni uvjeti mogu stvoriti kako bi se povećala vjerojatnost takvih slučajnosti.
Jedan od zanimljivih koncepata koji posljednjih mjeseci privlači pažnju jest ‘povećavanje površine za sreću’ (increasing your surface area for luck). Ideja je jednostavna: što je osoba više izložena novim ljudima, mjestima i iskustvima, veća je mogućnost da će naići na nešto vrijedno – čak i ako to u početku nije tražila.
Koncept je postao popularan te potiče ljude da izlaze iz svakodnevne rutine, posjećuju nova mjesta, razgovaraju s ljudima, postavljaju pitanja i jednostavno budu otvoreniji prema onome što im se događa. Objavu je na društvenim mrežama podržao velik broj korisnika. Iza te naizgled jednostavne ideje ipak postoji zanimljiva psihološka podloga.
Što zapravo znači ‘povećati površinu za sreću’?
U svakodnevnom životu mozak velik dio vremena radi gotovo automatski. Rutine nam olakšavaju funkcioniranje jer ne moramo svjesno obraćati pažnju na svaki detalj oko sebe. Problem je u tome što isti mehanizam može dovesti do toga da ne primijetimo nešto važno.
Nova prilika, zanimljiva osoba ili korisna informacija mogu se pojaviti upravo ondje gdje ih ne očekujemo, ali ih mozak može jednostavno filtrirati kao nevažne. Prema terapeutkinji Atalie Abramovici, izlaganje novim iskustvima mijenja način na koji osoba doživljava okolinu. Umjesto pukog ‘postojanja’, osoba postaje aktivnije uključena u ono što se oko nje događa. Što je više novih iskustava, to mozak ima više informacija s kojima može raditi. Istodobno se povećava otvorenost prema mogućnostima koje inače možda ne bi bile primijećene.
Zašto nova iskustva mogu povećati osjećaj sreće?
Novost ima važnu ulogu u načinu na koji mozak obrađuje okolinu. Kada osoba promijeni uobičajenu rutinu, njezina pažnja može postati osjetljivija na informacije koje bi u poznatom okruženju automatski zanemarila.
Primjerice, odlazak u novi kafić može dovesti do razgovora s osobom koju inače nikada ne bi upoznali. Nova ruta do posla može otkriti mjesto koje postane omiljeno. Odlazak na događaj koji biste inače preskočili može rezultirati poznanstvom koje kasnije preraste u poslovnu priliku. Upravo takvi neplanirani ishodi često izgledaju kao sreća. No zapravo je riječ o povećanju broja situacija u kojima se nešto zanimljivo uopće može dogoditi.
Otvorenost prema novome može se vježbati
Psihologija poznaje osobinu ličnosti otvorenost prema iskustvu, jednu od pet velikih dimenzija osobnosti. Povezuje se s kreativnošću, znatiželjom, prilagodljivošću i spremnošću na istraživanje novoga. Ljudi koji su otvoreniji prema novim iskustvima mogu biti skloniji prihvatiti priliku, upoznati novu osobu ili isprobati nešto izvan svoje uobičajene rutine.
No otvorenost nije nužno nešto što je potpuno nepromjenjivo. Prema Abramovici, prakticiranje novih iskustava može s vremenom smanjiti tjeskobu povezanu s izlaskom iz zone poznatog. Svako novo iskustvo može dodatno ojačati samopouzdanje i povjerenje u vlastitu sposobnost snalaženja u nepoznatim situacijama.
Zašto su važni i ‘slabi’ društveni kontakti?
Još jedan važan element ove ideje povezan je s poznatom teorijom sociologa Marka Granovettera o ‘snazi slabih veza’. Bliski prijatelji i obitelj važni su za emocionalnu podršku, ali upravo površniji kontakti – poznanici, bivši kolege, ljudi koje povremeno susrećemo ili potpuno novi ljudi – mogu otvoriti vrata informacijama i prilikama do kojih inače ne bismo došli.
Zato širenje društvenog kruga ne znači nužno stvaranje novih najboljih prijateljstava. Ponekad je dovoljan kratak razgovor s osobom koju prvi put susrećemo. Takvi mali kontakti mogu donijeti novu informaciju, ideju, preporuku ili priliku.
Ne morate napraviti velike promjene
‘Povećavanje površine za sreću’ ne zahtijeva velike životne odluke. Dovoljno je početi s malim promjenama. Možete, primjerice:
- krenuti drugom rutom kući
- posjetiti novi kafić ili restoran
- razgovarati s osobom s kojom inače ne biste razgovarali
- otići na događaj koji biste inače preskočili
- postaviti pitanje umjesto da ostanete po strani
- isprobati novi hobi
- otići u muzej ili na izložbu
- umjesto audioknjige uzeti knjigu u fizičkom obliku
- preurediti namještaj u domu
- prihvatiti poziv ili prijedlog koji vam je izvan uobičajene rutine
Bit je u tome da se svakodnevica povremeno učini malo manje predvidljivom.
Ipak, nije dobro stalno tražiti nešto novo
Iako novost može biti korisna, to ne znači da bi cijeli život trebalo pretvoriti u potragu za slučajnim prilikama. Rutina je važna za mentalno zdravlje i osjećaj stabilnosti. Ako je svaki dan ispunjen novim ljudima, mjestima i iskustvima, takav način života može postati iscrpljujući.
Upravo je kontrast između poznatog i novog ono što novim iskustvima daje njihovu snagu. Bez stabilne svakodnevice novost gubi dio svog učinka. Postoji i još jedna zamka: pretjerana želja da se dogodi nešto posebno može imati suprotan učinak.
Ako osoba počne svaku novu situaciju promatrati kroz pitanje ‘Hoće li mi ovo donijeti sreću?’, lako se može usredotočiti na rezultat umjesto na samo iskustvo. Tada može propustiti slučajnu priliku jer ne izgleda onako kako je zamišljala.
Ponekad je dovoljno samo izaći iz rutine
Sreću nije moguće kontrolirati niti garantirati. Ali moguće je povećati broj situacija u kojima se mogu dogoditi neočekivani susreti, ideje i prilike.
Nova ruta, nepoznato mjesto ili kratak razgovor možda neće odmah promijeniti život. No svako takvo iskustvo povećava broj informacija, ljudi i mogućnosti s kojima osoba dolazi u kontakt. A upravo se u toj otvorenosti prema nepredvidivom često krije ono što nazivamo srećom.
Pročitaj i ovo:
- Sreća, blagostanje i dugovječnost se kriju u ovoj plemenitoj gesti
- Mogu li se zdravlje i sreća naručiti na recept? Da, ako je plavi!
- Službeno je: Sreća zaista može poboljšati vaše zdravlje
