Studija objavljena u časopisu Applied Psychology: Health and Well-Being ispituje učinke "subjektivnog blagostanja" – mjere kojom ljudi procjenjuju vlastiti život – na različite aspekte tjelesnog zdravlja. Tema je opsežno proučavana – u radu se referira na više od 20 prethodnih pregleda literature i više od 150 pojedinačnih studija, prenosi portal Health.
Time je potvrđeno "gotovo bez sumnje" da sreća stvarno može utjecati na zdravlje, navodi glavni autor studije Edward Diener, profesor socijalne psihologije na Sveučilištu Utah. Istraživači su također iznijeli nekoliko teorija o tome kako razina sreće može utjecati na zdravlje pa je tako, primjerice, vjerojatnije da će sretni ljudi bolje brinuti za sebe i odabrati zdrave životne navike – poput vježbanja, pravilne prehrane i osiguravanja adekvatne razine sna – nad nezdravima.
Postoje također dokazi da sreća može imati blagotvorne učinke na kardiovaskularni i imunološki sustav, utjecati na razinu hormona te ubrzati zacjeljivanje rana. Čak je povezana s većom duljinom telomera, proteinskim „kapicama“ na kraju kromosoma koji ukazuju na biološku dob organizma. Iako postoji samo nekoliko studija o ovoj temi i potrebno je više istraživanja, rezultati upućuju na direktnu vezu između psihološke dobrobiti te starenja i zdravlja na staničnoj razini, navode autori istraživanja.
Kao što to pokazuju obrađene studije, moguće je da bolje zdravlje dovodi do poboljšanih emocionalnih stanja, a ne obrnuto. Dokazi su dovoljno jaki da ukažu kako subjektivno blagostanje može utjecati na zdravlje i dugovječnost "barem u nekim slučajevima". Pitanje je zašto se sreća povezuje sa zdravljem kod nekih ljudi, ali ne i kod svih. Situacija bi mogla biti slična kao i s cigaretama – ne znamo zašto neki ljudi dožive 100 godina, iako puše, dok drugi umiru od raka s 50 godina bez da su pušili dan u životu. Međutim, biti sretan zasigurno nije jamstvo da ćete biti zdravi – istina je da neke studije nisu pronašle nikakvu vezu između sreće i zdravlja, zaključuje Diener.
Diener se nada da bi njegovo istraživanje moglo uvjeriti liječnike da počnu pratiti pozitivne emocije – a ne samo one negativne – tijekom rutinskih pregleda, jednako kao što pokrivaju pitanja o vježbanju, pušenju i konzumiranju alkohola. Ali čak i ako to učine, medicinska zajednica trebat će smjernice o tome kako intervenirati ili gdje uputiti pacijente koji izvještavaju o niskim razinama sreće.
Istraživanje o vezi sreće i zdravlja može imati šire implikacije i za javnost. Ljudi čine mnogo stvari kako bi ostali zdravi – trče, voze bicikl, jedu voće i povrće… Međutim, sada znamo kako postoji još jedan element u jednadžbi koji također može imati veliki utjecaj na naše fizičko i emocionalno blagostanje.
Iako postoji puno savjeta za smanjenje stresa i anksioznosti, postizanje stvarne sreće mnogo je više od toga – naučite kako uživati u svom radu, biti zahvalni i održavati pozitivne odnose s ljudima koji su vam dragi.
Pročitaj i ovo:
• Sreća je tek korak daleko
• Kako pronaći istinsku ljubav i sreću?
• Što nas to doista usrećuje?
