Ljudsko tijelo sastoji se od približno 60 posto vode, koju svakodnevno gubimo disanjem i znojenjem. Kada temperature porastu, odnosno tijekom velikih vrućina, naš organizam pokušava održati normalnu tjelesnu temperaturu pojačanim znojenjem. Istodobno srce radi ubrzano kako bi krv dopremilo do kože, gdje se višak topline oslobađa u okolinu. Upravo zato, jako je važno razumjeti kako nastaje dehidracija tijekom vrućina.
Međutim, ako izgubljenu tekućinu i elektrolite ne nadoknađujemo dovoljno brzo, tijelo više ne može održavati ravnotežu te dolazi do dehidracije – brže nego što mislimo. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da tijekom toplinskih valova nije dovoljno piti vodu tek kada osjetimo žeđ.
Prvi simptomi dehidracije lako se prepoznaju
Kako organizam ostaje bez tekućine, javlja se izražen osjećaj žeđi, usta i usne postaju suhi, a mokraća poprima tamniju boju. Mnogi ljudi tada osjećaju glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i opću slabost. Liječnici ističu kako je boja mokraće jedan od najboljih pokazatelja hidratacije jer svijetla mokraća obično znači da tijelo ima dovoljno tekućine, dok tamnija boja upozorava na njezin manjak.
Važno je znati da osjećaj žeđi znači kako je organizam već počeo gubiti značajnu količinu vode, zbog čega je mnogo bolje piti manje količine tekućine tijekom cijelog dana nego čekati prve znakove dehidracije.

Dehidracija može nastupiti već za pola sata
Koliko će brzo doći do dehidracije ovisi o temperaturi zraka, vlažnosti i razini fizičke aktivnosti. Osobe koje rade na otvorenom, bave se sportom ili obavljaju zahtjevne fizičke poslove mogu izgubiti jednu do dvije litre tekućine u samo sat ili dva ako izgubljenu vodu ne nadoknade. U ekstremnim uvjetima prvi znakovi dehidracije mogu se pojaviti već nakon tridesetak minuta.
S druge strane, osobe koje borave u zatvorenom prostoru bez klimatizacije također su izložene riziku, iako će se dehidracija razvijati nešto sporije jer se manje znoje.
Djeca i starije osobe posebno su ugroženi, a vlažnost zraka pogoršava situaciju
Najveći rizik od dehidracije imaju mala djeca i starije osobe jer njihov organizam teže regulira tjelesnu temperaturu. Dodatni problem predstavlja činjenica da stariji ljudi često slabije osjećaju žeđ, a mnogi uzimaju lijekove poput diuretika koji dodatno povećavaju gubitak tekućine. Opasnosti su izloženi i kronični bolesnici, kao i svi koji tijekom velikih vrućina dugo borave ili rade na otvorenom.
Osim same temperature, veliku ulogu ima i vlažnost zraka. Tijelo se hladi isparavanjem znoja, ali kada je zrak izrazito vlažan, znoj ne može dovoljno brzo ispariti. Zbog toga se organizam ne uspijeva učinkovito rashladiti pa raste rizik od toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara.

Redovita hidratacija najbolja je zaštita, no nije dovoljna samo voda
Liječnici preporučuju da se tijekom velikih vrućina što manje vremena provodi na izravnom suncu, posebno u najtoplijem dijelu dana. Tijekom cijelog dana potrebno je redovito piti tekućinu, čak i ako ne osjećate žeđ, te boraviti u klimatiziranim ili dobro prozračenim prostorijama kad god je to moguće. Osobe koje se bave fizičkim aktivnostima trebale bi češće odmarati i nadoknađivati izgubljenu tekućinu.
Iako je voda najbolji izbor za svakodnevnu hidrataciju, tijekom obilnog znojenja organizam ne gubi samo tekućinu nego i važne elektrolite poput natrija i kalija. Zbog toga sportski napici ili oralne rehidracijske otopine mogu biti učinkovitiji nakon duljeg boravka na visokim temperaturama ili nakon intenzivne fizičke aktivnosti. Ako nemate sportski napitak, jednostavnu otopinu za rehidraciju moguće je pripremiti i kod kuće miješanjem pola čajne žličice soli i šest čajnih žličica šećera u jednoj litri vode.

Kada treba potražiti liječničku pomoć?
Ako se nakon odmora u hladnijem prostoru i unosa tekućine simptomi ne povuku unutar 15 do 30 minuta ili se počnu pogoršavati, potrebno je potražiti liječničku pomoć. Posebno su opasni zbunjenost, nesvjestica, ubrzan rad srca i poremećaji svijesti jer mogu upućivati na toplinski udar, stanje koje zahtijeva hitno liječenje.
Dakle, velike ljetne vrućine mogu uzrokovati dehidraciju mnogo brže nego što većina ljudi misli. Kod osoba koje rade ili vježbaju na otvorenom prvi simptomi mogu se pojaviti već nakon pola sata, zbog čega stručnjaci savjetuju redovitu hidrataciju, izbjegavanje najjačeg sunca i pravovremenu nadoknadu elektrolita. Najvažnije je ne čekati da se pojavi žeđ jer je tada organizam već počeo gubiti dragocjenu tekućinu.
Pročitaj i ovo:
- Dehidracija ljeti nije jedini neprijatelj, pripazite i na unos soli
- Dehidracija prijeti ljeti: Pijete li dovoljno tekućine?
- Zaboravite kavu! Ovo biste trebali piti ujutro, kažu gastroenterolozi







