Jeste li primijetili da vam se želja za slatkišima najčešće javlja upravo onda kada ste dugo bez obroka? Nakon napornog radnog dana, preskočenog ručka i nekoliko obavljenih obveza, čokolada odjednom postane mnogo primamljivija od zdravo pripremljenog obroka koji vas čeka u hladnjaku. Ako vas muči želja za slatkim, niste sami.
Mnogi vjeruju da je razlog jednostavan – tijelo traži šećer kako bi što prije nadoknadilo energiju. No, novo znanstveno istraživanje sugerira da je priča ipak nešto složenija. Kada smo izrazito gladni, naš mozak ne traži nužno više kalorija, već postaje osjetljiviji na slatki okus.
Zašto je ponekad lako odoljeti slatkom, a drugih dana jako teško?
Upravo bi to moglo objasniti zašto nam je nekih dana lako odoljeti slatkišima, dok se drugih dana čini kao da nam nedostaje snage volje. Znanstvenici smatraju da bi kontrola gladi mogla biti jedan od najjednostavnijih načina za smanjenje želje za šećerom.
Istraživači su u studiju uključili odrasle osobe koje redovito konzumiraju šećer ili nekalorijske zaslađivače. Sudionici su kušali nekoliko napitaka koji su bili jednako slatki, ali nisu svi sadržavali šećer. Dio napitaka bio je zaslađen šećerom, a dio umjetnim zaslađivačima bez kalorija. Pritom ispitanici nisu znali koji napitak piju. Isti je pokus proveden u dva navrata: kada su sudionici bili gladni i nakon što su pojeli obrok.
Osim procjene okusa, istraživači su pratili: koliko se ispitanicima sviđa pojedini napitak, otkucaje srca, moždanu aktivnost povezanu sa samokontrolom i donošenjem odluka. Glavno pitanje bilo je vrlo jednostavno: povećava li glad želju za šećerom ili samo čini slatke okuse privlačnijima?
Glad ne povećava potrebu za šećerom, nego želju za slatkim okusom
Rezultati su iznenadili istraživače. Kada su bili gladni, sudionici su svaki slatki napitak ocijenili ukusnijim, bez obzira na to je li sadržavao šećer ili nekalorijski zaslađivač. To znači da glad nije povećala potrebu za šećerom kao izvorom energije, već je pojačala privlačnost samog slatkog okusa.
Drugim riječima, želja za čokoladom ili kolačima ne mora uvijek značiti da organizmu nedostaje šećer. Često je riječ o tome da ste predugo bili bez hrane, pa mozak traži nešto što će brzo pružiti osjećaj zadovoljstva. Znanstvenici su pritom zabilježili i ubrzan rad srca kod gladnih sudionika, što upućuje na to da organizam snažnije reagira na hranu koju doživljava kao nagradu kada su energetske zalihe niske.
Mogu li umjetni zaslađivači promijeniti način na koji mozak reagira?
Istraživanje je donijelo još jedan zanimljiv zaključak. Kod osoba koje redovito konzumiraju nekalorijske zaslađivače uočen je pojačan rad dijela mozga odgovornog za samokontrolu i donošenje odluka tijekom kušanja slatkih napitaka.
Važno je naglasiti da to ne znači kako umjetni zaslađivači pomažu u kontroli želje za desertima. Autori studije ističu da je riječ o preliminarnim rezultatima koji ne dokazuju uzročno-posljedičnu vezu, već samo otvaraju prostor za nova istraživanja o tome kako dugotrajna konzumacija zaslađivača može utjecati na percepciju slatkog okusa.
Kako smanjiti želju za slatkim?
Ako često posežete za slatkišima u kasnim poslijepodnevnim ili večernjim satima, moguće je da problem nije u nedostatku discipline, već u tome što ste tijekom dana premalo jeli. Najbolja strategija nije boriti se protiv gladi, nego spriječiti da do nje uopće dođe.
To znači da bi svaki glavni obrok trebao sadržavati: kvalitetne proteine, prehrambena vlakna, zdrave masnoće i složene ugljikohidrate. Takva kombinacija dulje održava osjećaj sitosti, usporava probavu i smanjuje nagle oscilacije šećera u krvi koje često potiču želju za slatkim. Jednako je važan i međuobrok. Šaka orašastih plodova, grčki jogurt, voće ili integralni krekeri s namazom mogu spriječiti da do večeri postanete toliko gladni da vam jedino čokolada djeluje privlačno.
Zašto je važno ne preskakati obroke?
Preskakanje doručka ili ručka mnogima se čini bezazlenim, osobito tijekom užurbanog dana. Međutim, dug razmak između obroka povećava osjećaj gladi, a time i sklonost odabiru hrane bogate šećerom i mastima. Zbog toga nutricionisti već godinama savjetuju redovitu prehranu i uravnotežene obroke kao jedan od najučinkovitijih načina za održavanje zdrave tjelesne mase i kontrolu apetita.
Zaključak: Novo istraživanje pokazuje da želja za slatkim nije uvijek znak da tijelu nedostaje šećer. Mnogo češće riječ je o tome da smo jednostavno – pregladnjeli.
Kada smo jako gladni, mozak postaje osjetljiviji na slatke okuse, bez obzira na to dolaze li iz šećera ili nekalorijskih zaslađivača. Zato je redovita i uravnotežena prehrana jedan od najučinkovitijih načina za smanjenje žudnje za slatkišima. Ako postupno smanjite količinu dodanog šećera u prehrani i izbjegavate duža razdoblja bez hrane, prirodno slatke namirnice poput voća s vremenom će vam biti sasvim dovoljne, a potreba za slatkišima znatno manja.
Pročitaj i ovo:
- Uhvatila te želja za slatkim? Prevari je uz zdrave zamjene
- 9 namirnica uz koje ćete prevariti želju za slatkim
- Perimenopauza i promjene apetita: zašto ste odjednom stalno gladni?
