Malo što toliko podsjeća na ljeto kao dan proveden uz bazen. Hladna, bistra voda, druženje s obitelji i prijateljima te nešto ukusno za pojesti – zvuči kao savršen način za bijeg od vrućine. No prije nego što zgrabite ručnik i uskočite u vodu, važno je znati koje su najčešće pogreške na bazenu. Liječnici upozoravaju na šest najčešćih pogrešaka uz bazen za koje smatraju da ih plivači i roditelji ne bi smjeli olako shvaćati.
Ne bi preskočili tuširanje prije ulaska u bazen
Možda vam se čini besmislenim istuširati se prije kupanja, osobito ako se planirate oprati nakon izlaska iz bazena. Međutim, kratko ispiranje prije ulaska u vodu ima važnu ulogu. Znoj, krema za sunčanje, losioni za tijelo, proizvodi za kosu i prirodna masnoća kože reagiraju s klorom, čime se smanjuje njegova sposobnost uništavanja bakterija. Istodobno nastaju spojevi koji mogu izazvati peckanje očiju i iritaciju kože.
Zbog toga američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuju da se prije kupanja barem minutu isperete pod tušem kako biste uklonili bakterije i druge mikroorganizme koje možda nesvjesno nosite na koži. Dermatolog dr. Chris Bunick s Yale Medicine posebno ističe da je to važno ako je osoba prljava ili ima pijesak na tijelu jer se tako sprječava onečišćenje vode i začepljenje sustava za filtriranje.
Ne bi unosili staklo u blizinu bazena
Ljeti nije neuobičajeno da se uz bazen nađu staklene boce ili čaše, bilo zbog pića koja se poslužuju ili zato što ih ljudi donose sa sobom. No liječnici upozoravaju da staklo predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik. Predstojnik hitnog odjela bolnice Hartford HealthCare St. Vincent’s Medical Center, dr. Steven Valassis, objašnjava kako je razbijeno staklo često gotovo nevidljivo, bilo da se nalazi na pločicama oko bazena ili u samoj vodi.
Budući da se većina ljudi oko bazena kreće bosa, lako može doći do dubokih posjekotina. Prema njegovim riječima, oko pet posto takvih ozljeda toliko je ozbiljno da zahtijevaju bolničko liječenje i kirurški zahvat. Ako staklo završi u bazenu, problem postaje još veći jer se sitni komadići vrlo teško uočavaju i uklanjaju. Ponekad je potrebno potpuno isprazniti bazen i profesionalno ga očistiti. Zato liječnici savjetuju da se umjesto staklenih čaša koriste plastične ili metalne posude.
Ne bi plivali ako su bolesni
Ako se ne osjećate dobro, liječnici preporučuju da preskočite kupanje, osobito ako imate želučane ili crijevne tegobe. Dr. Bunick objašnjava da plivanje tijekom bolesti može pogoršati mučninu, izazvati povraćanje i povećati rizik od dehidracije, što može dodatno narušiti zdravstveno stanje. Osim toga, postoji mogućnost prijenosa zaraze na druge kupače. Iako klor uništava mnoge mikroorganizme, to se ne događa trenutačno, pa postoji razdoblje tijekom kojeg se uzročnici bolesti mogu prenijeti na druge osobe.
Dijete nikada ne bi ostavili samo, čak ni na minutu
Jedna od najvećih zabluda među roditeljima jest uvjerenje da bi čuli kada bi se dijete počelo utapati. Dr. Valassis upozorava da je stvarnost potpuno drukčija. Utapanje je vrlo brzo i najčešće tiho. Istraživanje je pokazalo da gotovo polovica roditelja pogrešno vjeruje kako bi čuli prskanje ili plač djeteta koje je u opasnosti, no u stvarnosti se to često ne događa.
Iako škola plivanja može pomoći djeci da steknu sigurnost u vodi, Američka pedijatrijska akademija naglašava da ona ne uklanja rizik od utapanja. Prema podacima CDC-a, utapanje se može dogoditi u svega nekoliko sekundi, zbog čega je stalan i usredotočen nadzor odrasle osobe nužan bez obzira na to koliko dijete dobro pliva.
Ne bi ulazili u bazen s otvorenom ranom
Ako imate svježu ogrebotinu, dublju posjekotinu ili kiruršku ranu, liječnici savjetuju da pričekate s kupanjem dok rana ne zacijeli. Prema riječima dr. Bunicka, kemikalije koje se koriste za održavanje bazenske vode mogu dodatno nadražiti oštećeno tkivo i usporiti cijeljenje. Osim toga, rana je izložena većem riziku od infekcije, a taj je rizik još izraženiji prilikom kupanja u jezerima, rijekama ili moru.
Ako je riječ o manjoj posjekotini, nije nužno potpuno odustati od bazena. U tom slučaju preporučuje se na ranu nanijeti mast za cijeljenje i zaštititi je vodootpornim flasterom. Nakon kupanja treba pratiti pojavljuju li se crvenilo, oteklina ili iscjedak, jer to mogu biti znakovi infekcije.
Ne bi skakali na glavu u plitku vodu
Iako mnogi smatraju da se ovakve nesreće događaju rijetko, liječnici upozoravaju da su ozljede nastale skakanjem u plitku vodu češće nego što se misli, osobito među djecom. Ako dijete prilikom skoka udari glavom o dno bazena, može zadobiti ozbiljnu ozljedu mozga. Sila udarca prenosi se na vrat i vratnu kralježnicu, što može oštetiti leđnu moždinu. U najtežim slučajevima posljedice mogu biti trajna paraliza pa čak i nemogućnost samostalnog disanja. Dr. Valassis ističe da se većina takvih ozljeda ne događa na javnim bazenima pod nadzorom spasilaca, nego u privatnim bazenima. Američki Crveni križ zato preporučuje da se pri ulasku u nepoznatu vodu uvijek prvo ulazi nogama.
Na kraju liječnici poručuju da se većina ozljeda na bazenima može spriječiti jednostavnim mjerama opreza i odgovornim ponašanjem. Malo pažnje dovoljno je da ljetni dan uz bazen ostane ono što bi i trebao biti – sigurno i bezbrižno iskustvo.
Pročitaj i ovo:
- Kupanje u bazenu krije brojne opasnosti. Evo kako se zaštititi
- 5 čarobnih infinity-bazena s pogledom od milijun dolara
- Najveće pogreške koje turisti rade tijekom toplinskog vala
