Kupanje u bazenu izvrstan je način da vježbate s malim opterećenjem, da se ohladite tijekom toplinskih valova i općenito poboljšate svoje raspoloženje. Ali nije sve zabava u vodi – bazeni također nose nekoliko rizika.
Osim utapanja ili gušenja, brojne zarazne bolesti mogu vrebati u i oko bazena koji izgledaju čisto. Nakon cijelog dana brčkanja u njima, mogli biste osjetiti bol u uhu, želučane tegobe, osip ili čak simptome slične gripi. I niste sami: a istraživanja procjenjuje da jedna od 44 osobe svake godine dobije bolest povezanu s vodom.
Dakle, od čega se ljudi razbolijevaju na bazenu i kako možete izbjeći bolesti koje plutaju u njegovim dubinama ili u plićaku?
Koje vrste bolesti možete dobiti kupajući se u bazenu?
Postoji niz bolesti povezanih s plivanjem, a najčešće su: proljev, kožni osip, plivačko uho, upala pluća ili bolest slična gripi te razne iritacije očiju, nosa, grla i pluća.
“Nije voda u bazenu ta koja razbolijeva ljude, nego ljudi koji se druže uz bazen”, otkriva za Yahoo Life dr. Sharon Nachman, profesorica pedijatrijskih zaraznih bolesti na Sveučilištu Stony Brook. Voda iz bazena zapravo nije sredstvo prijenosa. Umjesto toga, dodaje, bliski kontakti ljudi – osobito djece – na bazenima dovode do bolesti.
Ali boravak u vodi i oko nje može znatno olakšati širenje određenih želučanih buba koje uzrokuju proljev, uključujući: salmonelu, campylobacter, norovirus. Iako su manje uobičajene, bolesti slične gripi mogu se širiti između ljudi na bazenima. To uključuje: pseudomonas i legionarsku bolest.
Proljev – najčešća bolest povezana s kupanjem u bazenu
Prema stručnjacima, proljev je najčešća bolest povezana s kupanjem u bazenu. Zato mnoge države zabranjuju osobama koje su nedavno imale ili trenutno imaju proljev kupanje u javnim ustanovama: mogu izbaciti čestice virusa poput norovirusa ili bakterija. To uključuje E. coli, koja je nedavno dospjela na naslovnice kada je otkrivena u rijeci Seini u Parizu, gdje bi olimpijci trebali plivati, a koja može zaraziti druge ako slučajno progutaju ili udahnu tu vodu ili maglu iz bazena.
“Klor pomaže ubiti klice u vodi i koncentracije bi se trebale održavati na učinkovitoj razini u bazenima“, objašnjava stručnjakinja za zarazne bolesti klinike Cleveland dr. Jessica Lum. Ljudi uvijek mogu biti izloženi klicama tijekom vremena koje je potrebno da klor ubije klice. Naime, parazit koji uzrokuje proljev, cryptosporidium, ‘teže je ubiti’. Čak i ako se voda dezinficira ili pravilno tretira, kriptosporidij može preživjeti više od sedam dana.
To je jedan od razloga zašto Nachman smatra da je “oblačni bazen vrlo zabrinjavajući”. Ako voda nije bistra, vjerojatno nema ispravnu ravnotežu kemikalija za ubijanje patogena.
Koja je hrana opasna za nositi na bazene?
Ona dodaje i da grickalice uz bazen mogu predstavljati jednak rizik od proljeva i drugih želučanih tegoba kao i plivanje.
Nachman posebno upozorava da ostavljanje vani hrane poput riže, jaja, tune, piletine, salata od krumpira i makarona, mliječnih proizvoda i mesa za sendviče daje dovoljno mogućnosti stafilokoknim bakterijama – koje mogu uzrokovati proljev, povraćanje i mučninu – da napreduju. “Ne ostavljajte hranu vani i ne nosite hranu koja sadrži majonezu sa sobom u bazen, to je recept za katastrofu”, savjetuje Nachman.
Što je s plivačkim uhom?
Infekcije uha, uključujući oblik poznat kao plivačko uho, također se često pokupe na bazenima. “Plivačko uho se događa kada se voda ‘zarobi’ u uhu”, kaže Nachman i dodaje: “Na našoj koži normalno žive određene bakterije i bezopasne su. No zarobljena voda s bakterijama ono je što uzrokuje uho plivača”. Simptomi uključuju bol, koja se može pogoršati ako se režanj dotakne, svrbež, iscjedak ili osjećaj punoće uha.
Plivačko uho je češće kod djece i, iako ga neće sva djeca ponovno dobiti, Nachman kaže da čepići za uši mogu spriječiti plivačko uho kod onih koji su mu skloni. Plivačko uho obično se lako može liječiti kapima i toplim oblogom, ali Klinika Mayo savjetuje da posjetite liječnika ako imate čak i blage simptome, kako bi bili sigurni da vaš bubnjić ili ušni kanal nisu pretrpjeli nikakvu štetu.
Zašto se koža i oči iritiraju na bazenu?
Klor je vješt u ubijanju većine klica, uključujući i one koje bi inače mogle uzrokovati infekcije kože ili očiju. Međutim, ponekad može izazvati osip, pa čak i iritaciju dišnog sustava, za one koji su osjetljivi na kemikalije. Jednostavno pranje zahvaćenog područja čistom vodom trebalo bi ukloniti kemikalije i pomoći u brzom rješavanju osipa.
Kada se kemikalija spoji s prljavštinom, proizvodima za osobnu higijenu, urinom, fekalnim tvarima ili znojem u bazenu, može rezultirati sekundarnim kemikalijama koje se nazivaju kloramini, što može izazvati crvenilo očiju, iritaciju kože i iritaciju dišnog sustava. Kada osjetite miris klora, to je obično zbog kloramina.
Savjeti za sigurnost na bazenu
Teško je znati koje bi klice mogle biti u bazenu ili oko njega. Ali poduzimanje nekih mjera opreza prije, poslije i tijekom vaše zabave na suncu može pomoći, kaže Lum te savjetuje:
- Nemojte gutati vodu u bazenu.
- Ne ulazite u vodu ako imate otvorenu ranu ili posjekotinu.
- Ne idite na kupanje ako imate kriptosporidije ili proljev. “Bolesni ljudi mogu širiti klice koje uzrokuju proljev na druge zagađujući vodu”, kaže Lum. Stručnjaci preporučuje da pričekate najmanje dva tjedna nakon što je proljev povezan s kriptosporidijom prestao – prije nego što odete u vodu.
- Istuširajte se ili isperite prije nego što uđete u vodu kako biste uklonili prljavštinu ili čestice s tijela koje mogu iskoristiti klor u vodi.
- Mijenjajte bebama pelene dalje od vode kako biste spriječili kontaminaciju vode klicama i pobrinite se da djeca češće odlaze u WC.
Pročitaj i ovo:
- Ljeto i urinarne infekcije: Kako ih izbjeći i što učiniti ako se pojave
- Infekcije oka: Kako ih spriječiti i bezbrižno uživati u ljetu?
- Za ljeto bez ugriza: 8 prirodnih načina za borbu protiv komaraca
