Nekad trening ubacimo prije posla, nekad tek navečer, a nekad ga diktiraju umor, obaveze i tempo dana. Ipak, novo istraživanje sugerira da vrijeme vježbanja možda nije samo organizacijska odluka, nego i faktor koji bi mogao biti povezan s boljim zdravstvenim ishodima.
Novo istraživanje otkriva da bi vrijeme treninga moglo biti itekako važno
U novoj studiji su, naime, analizirani podaci više od 14.000 odraslih osoba, a umjesto da se istraživači oslanjaju na samoprocjenu sudionika, koristili su podatke s nosivih uređaja koji su iz minute u minutu pratili otkucaje srca.
Na temelju tih podataka izdvojena su razdoblja kontinuirane aktivnosti u trajanju od najmanje 15 minuta, tijekom kojih je srčana frekvencija bila povišena. Drugim riječima, istraživači nisu pratili samo formalne treninge, nego i svako značajnije kretanje – od brzog hodanja do vježbanja u teretani.
Sudionici su zatim podijeljeni prema tome u kojem su dijelu dana najčešće bili aktivni. Nakon toga uspoređeni su njihovi obrasci kretanja sa zdravstvenim pokazateljima poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2, kolesterola, pretilosti i koronarne bolesti srca.
Pritom su u obzir uzeti i drugi važni čimbenici, uključujući san, pušenje, unos alkohola, prihode i ukupnu dnevnu razinu aktivnosti, kako bi se što preciznije sagledala uloga koju ima samo vrijeme vježbanja.
Jutarnji trening pokazao je najzanimljivije rezultate
Rezultati su pokazali jasan obrazac: osobe koje su najčešće vježbale ranije tijekom dana imale su bolje kardiometaboličke pokazatelje od onih koje su bile aktivnije kasnije.
U usporedbi s kasnijim vježbačima, jutarnja aktivnost bila je povezana s:
- 31 % nižom stopom koronarne bolesti srca
- 18 % nižom stopom visokog krvnog tlaka
- 21 % nižom stopom povišenog kolesterola
- 30 % nižom stopom dijabetesa tipa 2
- 35 % nižom stopom pretilosti.
Posebno se izdvojio period između 7 i 8 sati ujutro, koji je bio povezan s najnižim stopama koronarne bolesti srca.
Zanimljivo je i to da su se te razlike zadržale neovisno o ukupnoj količini aktivnosti. To sugerira da nije stvar samo u tome da su jutarnji vježbači aktivniji općenito, nego da bi i samo vrijeme vježbanja moglo biti povezano s boljim zdravstvenim rezultatima.
Evo zašto bi vrijeme vježbanja moglo imati veći učinak nego što mislimo
Iako ovo istraživanje pokazuje povezanost, a ne izravnu uzročno-posljedičnu vezu, otvara nekoliko zanimljivih objašnjenja.
Prvo je biološko. Jutarnje vježbanje moglo bi biti bolje usklađeno s cirkadijalnim ritmom organizma, što potencijalno podržava učinkovitiji metabolizam, bolju regulaciju hormona i stabilniju kontrolu šećera u krvi tijekom dana.
Drugo objašnjenje povezano je s navikama. Kada dan započne kretanjem, veća je vjerojatnost da će se taj ritam preliti i na druge odluke – od razine energije do izbora hrane i općenite dosljednosti.
Treći faktor je praktičnost. Jutarnju rutinu često je lakše zaštititi od nepredviđenih sastanaka, obiteljskih obaveza ili društvenih planova, pa rana aktivnost dugoročno nekima postaje održivija opcija.
Vjerojatno nije riječ o jednom razlogu, nego o kombinaciji manjih prednosti koje se s vremenom nakupljaju.
Želite isprobati jutarnje vježbanje? Krenite s ovim
Ako već trenirate kasnije tijekom dana i to vam odgovara, nema razloga da to mijenjate. Redovito kretanje i dalje je najvažniji temelj dobrog zdravlja. No ako želite testirati može li vam raniji termin više odgovarati, možete krenuti postupno.
1. Pomaknite trening malo ranije
Ne morate odjednom početi vježbati u zoru. Dovoljno je da svoju rutinu pomaknete 30 do 60 minuta ranije i pratite kako se osjećate.
2. Ne jurite savršen trening
Studija nije pratila ‘savršene’ treninge, nego kontinuitet kretanja. Brža šetnja, kratki trening snage ili kraći kružni trening također mogu imati smisla.
3. Pratite energiju, fokus i apetit
Ranije vrijeme vježbanja nekima odgovara, nekima ne. Obratite pozornost na energiju tijekom dana, glad, san i koncentraciju kako biste vidjeli što vam najviše odgovara.
Najbolji trening nije nužno onaj u savršenom terminu, nego onaj kojem se stalno vraćate
Nakon ovakvih istraživanja, lako je pomisliti da postoji idealno vrijeme vježbanja. Ipak, najvažnija poruka nije da svi moraju trenirati rano, nego da redovito kretanje ostaje jedan od najsnažnijih saveznika dugoročnog zdravlja, dok vrijeme treninga može donijeti tek dodatni plus.
Ako vam raspored to dopušta, raniji trening mogao bi biti vrijedan eksperiment. No ako vam to nije realna opcija, nema razloga za odustajanje. Dugoročno najviše vrijedi rutina koju možete održati – jer najbolji trening nije nužno onaj u savršenom terminu, nego onaj kojem se stalno vraćate.
Pročitaj i ovo:
- Je li trčanje zaista loše za koljena? Evo što kažu stručnjaci
- 6 ključnih koraka za izgradnju mišića u kalorijskom deficitu
- Nova studija otkriva koji trening najbolje topi masnoću i čuva mišiće
