Svatko ima loš dan na poslu. No postoji velika razlika između povremene frustracije i osjećaja da vam je svaki radni dan teret. Ako vam se već pri svakoj pomisli da mrzite svoj posao javlja tjeskoba, vikend proleti u razmišljanju o ponedjeljku, a umor ne prolazi ni nakon godišnjeg odmora, problem možda nije samo u raspoloženju.
Psiholozi i liječnici upozoravaju da dugotrajno nezadovoljstvo poslom može pokrenuti niz promjena u organizmu. Kada je stres prisutan iz dana u dan, tijelo ostaje u stanju pripravnosti, a posljedice s vremenom mogu zahvatiti gotovo svaki organski sustav.
Mozak ne razlikuje ‘loš sastanak’ od prijetnje
Kada doživimo stresnu situaciju na poslu – bilo da je riječ o toksičnom šefu, prevelikom opterećenju ili stalnom strahu od pogreške – aktivira se reakcija poznata kao “bori se ili bježi”. Mozak oslobađa hormone poput adrenalina i kortizola koji ubrzavaju rad srca, povisuju krvni tlak i pripremaju tijelo za brzu reakciju.
Takav odgovor koristan je kada traje kratko. No ako posao iz dana u dan izaziva isti osjećaj prijetnje, organizam nema priliku “ugasiti alarm”. Upravo tada stres postaje kroničan.
San postaje prva žrtva
Jedan od prvih znakova da posao ozbiljno utječe na zdravlje često je poremećen san. Mnogi ljudi teško zaspu jer u glavi neprestano analiziraju razgovore s kolegama, razmišljaju o rokovima ili brinu zbog sutrašnjih obveza. Drugi se bude usred noći ili imaju osjećaj da se nisu odmorili ni nakon osam sati sna.
Loš san zatim dodatno povećava razinu stresa, pa nastaje začarani krug iz kojeg je teško izaći.
Glavobolje, bolovi u vratu i ramenima, srce pod optećenjem
Ako se na kraju radnog dana osjećate kao da ste odradili težak fizički posao, iako ste većinu vremena sjedili za računalom, razlog može biti stalna napetost mišića. Pod stresom nesvjesno stišćemo čeljust, podižemo ramena i napinjemo vratne mišiće. Dugoročno to može dovesti do tenzijskih glavobolja, bolova u vratu, ramenima pa čak i leđima.
Stalno povišena razina hormona stresa ne utječe samo na raspoloženje. Dugotrajni radni stres povezan je s višim krvnim tlakom, ubrzanim pulsom i povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Znanstvena istraživanja već godinama pokazuju da osobe koje mjesecima ili godinama rade pod velikim pritiskom imaju veću vjerojatnost razvoja bolesti srca u usporedbi s onima koji rade u zdravijem radnom okruženju.
Probava često prva reagira, imunitet slabi…
Nije slučajno što mnogi prije važnog sastanka osjećaju “knedlu u želucu”. Mozak i probavni sustav povezani su složenom mrežom živaca i hormona. Kada smo pod kroničnim stresom, mogu se pojaviti bolovi u trbuhu, nadutost, zatvor, proljev ili pogoršanje simptoma sindroma iritabilnog crijeva. Kod nekih ljudi mijenja se i apetit – jedni jedu znatno više nego inače, dok drugi gotovo potpuno izgube želju za hranom.
Ako imate osjećaj da ste “stalno nešto prehlađeni”, uzrok nije uvijek virus. Kronično povišen kortizol može oslabiti imunološki odgovor organizma, zbog čega je tijelo podložnije infekcijama, a oporavak nakon bolesti može trajati dulje nego inače.
Emocionalna iscrpljenost može prerasti u burnout
Nezadovoljstvo poslom ne završava uvijek fizičkim simptomima. Kod dijela ljudi razvija se burnout – stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti koje se najčešće javlja nakon dugotrajnog izlaganja radnom stresu. Osobe tada gube motivaciju, postaju cinične prema poslu, imaju osjećaj da ništa što rade nije dovoljno dobro te se sve teže koncentriraju.
Kada je vrijeme za promjenu?
Stručnjaci ističu da nije svaki stres razlog za zabrinutost. Problemi nastaju kada simptomi traju tjednima ili mjesecima i počnu utjecati na svakodnevni život. Neki od znakova upozorenja uključuju:
- stalni umor koji ne prolazi ni nakon odmora
- nesanicu ili često buđenje tijekom noći
- učestale glavobolje
- bolove u vratu i ramenima
- probavne tegobe bez jasnog uzroka
- osjećaj tjeskobe pri samoj pomisli na posao
- gubitak motivacije i interesa za aktivnosti koje su vas prije veselile.
Ako prepoznajete više ovih simptoma, stručnjaci savjetuju da problem ne ignorirate. Razgovor s nadređenima, postavljanje jasnijih granica između posla i privatnog života, korištenje godišnjeg odmora, ali i savjetovanje s liječnikom ili psihologom mogu biti važni koraci prema oporavku. Jer posao zauzima velik dio života, ali ne bi trebao narušavati zdravlje.
Pročitaj i ovo:
- Posao nije vaša obitelj – bitne lekcije iz dokumentarca Fyre Festival
- 6 lekcija Marie Kondo koje možete primijeniti na posao i karijeru
- 6 malih navika koje će vaš put na posao učiniti opuštenijim
