Dr. sc. Ivana Behin Šarić: „Za kvalitetan razvoj dječjeg vida važni su preventivni oftalmološki pregledi“

Oči su naši prozori u svijet i zato o njima valja voditi računa još od najranijeg djetinjstva. Mala djeca često neće sama iskomunicirati da imaju smetnje s vidom, a za što uspješnije liječenje od velikog je značaja upravo rano otkrivanje bolesti očiju. Tu, naravno, uskaču roditelji koji trebaju detektirati eventualne poteškoće – gledanje TV-a na blizu, škiljenje, pretjerano treptanje i suzenje očiju jedni su od pokazatelja da trebate zakazati pregled kod oftalmologa. U slučaju kada nema jasnih pokazatelja, četvrta je godina dob kada bi svako dijete trebalo na jednu brzu, bezbolnu i zabavnu kontrolu. Zašto je to važno, u razgovoru nam je objasnila dr. sc. Ivana Behin Šarić, dr.med., spec. oftalmologije.

Kada bi roditelji trebali prvi puta odvesti svoje dijete na oftalmološki pregled, u kojoj dobi?

– Ako dijete ili roditelji ne primjećuju nikakav poremećaj vida, prvi bi pregled trebalo napraviti u četvrtoj godini života. Naime, neke poremećaje vida ni roditelj ni dijete ne mogu sami primijetiti, kao, primjerice, slabovidnost oka (ambliopija) koja se javlja u 2-5% djece. Tek se na pregledu vidne oštrine svakog oka zasebno može uočiti slabija vidna oštrina jednog ili oba oka. Dakako, na pregled treba doći i ranije ako roditelji primijete bilo kakve smetnje vida ili poremećaje oka.

U Hrvatskoj postoji Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti. Možete li nam reći nešto više o tome? Kakav je odaziv?

– Sva djeca s navršene 4 godine života od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dobivaju na kućnu adresu poziv na pregled vida. Pregled nalikuje dječjoj igri pogađanja i sakrivanja jednog, a zatim drugog oka, brz je, bezbolan i najčešće zabavan. Ustanovi li se slabiji vid, dijete se upućuje oftalmologu na daljnju obradu i liječenje. Nažalost, odaziv je svega 50% pa mnoga djeca ostanu uskraćena za pregled vida do prvog obaveznog pregleda pred upis u školu. Tada je već relativno kasno za liječenje.

Do koje se godine razvija vid kod djece? Kakve posljedice može imati odgađanje preventivnih pregleda?

– Kod djece se vid najintenzivnije razvija do sedme godine života. Ako mozak ne prima jasnu sliku iz oba oka zbog refrakcijske greške (kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam), strabizma (bijeg oka, škiljavost) ili bolesti oka (katarakta, glaukom, spuštena vjeđa itd.) zaostat će razvoj vidnog puta iz oka koje šalje mutniju sliku – tako nastaje slabovidnost.

Ako se ne liječi u dječjoj dobi nošenjem naočala i okluzijom (pokrivanjem boljeg oka flasterom na kožu ispod naočala), dovodi do trajno slabijeg vida koji je kasnije nemoguće popraviti.

Po čemu roditelj može posumnjati da njegovo dijete ima poteškoća s vidom?

– Ako primijetite da vaše dijete slabije vidi – nespretno je, približava se TV-u ili knjizi ili čak izbjegava aktivnosti za koje mu je potreban dobar vid na blizinu (bojanje, čitanje) ili daljinu (igra loptom), škilji, naginje glavu, suze mu oči, pretjerano trepće ili trlja oči, jako ga smeta svijetlo, žali se na glavobolje, umorne oči ili mu oči bježe prema nosu ili na van, svakako se odmah obratite oftalmologu, bez obzira na to koje je dobi.

Kakve su to refrakcijske greške oka i koji simptomi ukazuju na njih?

– Refrakcijske greške oka predstavljaju nemogućnost oka da oštro fokusira zrake svjetlosti koje upadaju u oko na mrežnicu oka, odnosno očnu pozadinu na kojoj se stvara slika. U dječjoj su dobi najčešće refrakcijske greške oka: miopija (kratkovidnost), hipermetropija (dalekovidnost), astigmatizam i anizometropija (velika razlika u refrakcijskoj grešci između dva oka). Najčešći simptomi su mutniji, nejasan vid na daljinu i/ili blizinu, škiljenje, naginjanje glave, mrštenje, trljanje očiju, učestalo treptanje i glavobolje.

Jedna od najčešćih dijagnoza, uz slabovidnost, jest strabizam. Koji su njegovi simptomi?

– Strabizam, razrokost ili škiljavost je poremećaj položaja očiju gdje jedno oko ne prati paralelno pokrete drugog oka. Javlja se u čak 6% dječje populacije. Roditelji mogu primijetiti da djetetove oči “bježe“ prema nosu ili na van ili u nekom drugom smjeru ili da samo jedno oko povremeno „pobjegne“ kada je dijete umorno. Ponekad mogu primijetiti neobičan položaj glave kada nešto jasno želi vidjeti, žmirkanje ili škiljenje na jedno oko, osobito na jakom suncu.   

Je li lakše liječiti strabizam u odrasloj ili dječjoj dobi? Treba li otići doktoru čim roditelji primijete da oko malo bježi?

– Strabizam najčešće nastaje u dječjoj dobi i čim roditelji primijete da oko malo bježi, potrebno je dijete dovesti na pregled. Oftalmolog će nakon kompletnog pregleda, koji uključuje i širenje zjenica, odrediti je li zaista riječ o strabizmu i zahtijeva li taj oblik strabizma liječenje naočalama, okluzijom boljeg oka, operacijom na očnim mišićima ili samo redovito praćenje.

Izuzetno je važno ispraviti refrakcijsku grešku oka nošenjem naočala kako bi se postigla dobra vidna oštrina na oba oka i omogućio normalan razvoj vida u ranoj dječjoj dobi. U suprotnom može nastati slabovidnost jednog ili oba oka koja se kasnije ne može izliječiti.

Koje se ozbiljnije očne bolesti mogu razviti u dječjoj dobi? Mogu li se one spriječiti pravodobnim pregledima?

– Osim navedenih refrakcijskih grešaka, slabovidnosti i strabizma rjeđe poremećaji vida nastaju kao posljedica urođenih ili stečenih bolesti oka kao što su katarakta, glaukom, teška upala ili trauma oka te u sklopu nasljednih, imunoloških ili malignih bolesti. Većina se tih bolesti može uspješno liječiti ako se dovoljno rano otkriju stoga je važno dijete voditi na redovite preglede vida, osobito ako primijetite bilo koji od ranije navedenih simptoma i znakova bolesti oka.

Što sve uključuje prvi oftalmološki pregled za djecu u Poliklinici Ghetaldus?

– Nakon uvodnog razgovora o zamijećenim smetnjama vida, zdravlju djeteta te bolestima očiju u obitelji, pregled započinjemo ispitivanjem vidne oštrine. Kod beba i neverbalne djece vid se ispituje praćenjem predmeta ili kontrastnih tablica pogledom te pokazivanjem sitnih detalja na igračkama prstom. U predškolske i školske djece vid ispitujemo čitanjem znakova odnosno slova i brojki na daljinu i blizinu, i to sa svakim okom zasebno.

Potom se testira trodimenzionalnost vida (stereo vid) kao najviši stupanj binokularnosti. Slijedi testiranje pokretljivosti očiju ne bi li se ustanovilo ima li dijete strabizam. Ako postoji bilo kakvo odstupanje ili se dijete žali na subjektivne tegobe, potrebno je učiniti skijaskopiju – objektivno određivanje refrakcijske greške oka (dioptrije). To se postiže širenjem zjenica kapima za oko cikloplegicima koje sprječavaju akomodaciju, odnosno sposobnost izoštravanja slike.

Za razliku od automatiziranih metoda, odnosno kompjuterskog određivanja dioptrije, skijaskopija nam pruža sveobuhvatne i točnije informacije o stanju oka te predstavlja temelj za propisivanje naočala i leća u dječjoj dobi. Neizostavan je i pregled prednjeg segmenta oka na biomikroskopu te pregled očne pozadine. Po potrebi se pregled nadopunjuje testiranjem raspoznavanja boja, kontrastne osjetljivosti, suznog filma, mjerenjem očnog tlaka, određivanjem akomodacije ili ortoptičkog statusa – sveobuhvatnog pregleda u slučaju strabizma.

Kako roditelji mogu pripremiti dijete za pregled?

– Prije pregleda potrebno je ukratko objasniti djetetu kako izgleda pregled vida, a u tome mogu pomoći i prigodni crtani film ili slikovnica. Dijete će čitati jednostavne znakove (Lea simbole) na ploči s pokrivanjem oka rukom ili probnim naočalama. Kod kuće se možete igrati pokrivanja oka i čitanja znakova. Slijedi ispitivanje pokretljivosti očiju praćenjem male igračke, test pokrivanja očiju i ispitivanje dubinske vidne oštrine.

Sve je to bezbolno i djeci najčešće zabavno. Dijete treba pripremiti i da će mu se kapati oči nakon čega će mutnije vidjeti. Potom slijede skijaskopija i pregled oka na biomikroskopu gdje se posebnim lampicama i lupom gleda djetetovo oko.

Kako odabrati dioptrijske naočale za dijete? Na što treba pripaziti prilikom odabira?

– Pri odabiru dioptrijskih naočala potrebno je izabrati okvir koji oblikom i veličinom pristaje djetetovoj glavi, dobro „sjedne“ na nosić i stabilan je te ima veliko vidno polje. Treba biti od laganog, elastičnog i antialergijskog materijala.

Pri odabiru naočalnih leća treba paziti i na vrstu i kvalitetu leća. Kako se dječje naočale često lome, preporučuju se plastične naočalne leće otpornije na lom za razliku od mineralnih, staklenih leća. Također, naočalne leće trebaju imati UV filter, antirefleksni sloj i tvrdi sloj koji štiti leću od grebanja.  

Savjetuje li se nošenje kontaktnih leća kod male djece ili bi ipak trebali prijeći određenu dob?

– Ne postoji točna dobna granica kada dijete može nositi kontaktne leće već ona ovisi o medicinskoj indikaciji i procjenjuje se individualno. Ponekad i bebe trebaju nositi kontaktne leće, npr. nakon operacije urođene katarakte, ali tada su za brigu oko leća – za postavljanje, vađenje, održavanje – odgovorni roditelji. Najčešća dob kada su djeca sposobna samostalno preuzeti brigu oko leća je tinejdžerska dob ili nešto ranije.

Prema potrebi, oftalmolog može prepisati nošenje naočala cijelo vrijeme ili samo dio vremena. U kojim se slučajevima odlučuje za ovaj drugi scenarij?

– Kada se ustanovi minimalna refrakcijska greška oka, najčešće mala dalekovidnost i/ili astigmatizam, a dijete je već prošlo najintenzivniji period razvoja vida, odnosno sedmu godinu života, naočale se mogu propisati i za nošenje samo dio vremena. Potrebno ih je nositi kod povećanog vidnog zahtjeva na blizinu ili daljinu, primjerice u školi za gledanje na ploču i pri duljem radu na blizinu koje najčešće uključuje učenje, čitanje, pisanje…

U slučaju kada je nošenje naočala neizbježno, kako roditelji lakše mogu priviknuti svoje dijete? Vjerujemo da neka djeca to prihvate bez problema, ali i da može biti škakljivo s najmlađim članovima obitelji?

– Djeca lako prihvate naočale kada se sami uvjere da s njima bolje vide, ali nije to uvijek baš tako u početku. Treba im objasniti zašto je potrebno nositi naočale na njima razumljiv i prihvatljiv način, ukazati na prijatelja ili člana obitelji koji već nosi naočale i kako s njima bolje vidi, dopustiti da samo izabere okvir za naočale koji mu se jako sviđa jer je njegove omiljene boje ili s likom iz crtića, pohvaliti kako lijepo izgleda s njima i ohrabriti ga u nošenju naočala.

Zbog svega navedenog, obratite nam se s povjerenjem. Dovedite svoje dijete na preventivni pregled i osigurajte mu kvalitetan razvoj vida od najranije dobi. U Poliklinici Ghetaldus čeka vas ljubazan i stručan tim specijalista oftalmologa koji će i vama i vašem djetetu učiniti iskustvo pregleda ugodnim. To nam je izrazito važno za ostvarenje dobre suradnje s djetetom u svrhu dugoročnog praćenja i liječenja. Dječje očne ambulante Poliklinike Ghetaldus nalaze se na dvije lokacije: Trg Nikole Šubića Zrinskog 16 i Park prijateljstva bb.

Sve dodatne informacije o pregledu vida djece, dostupnim terminima te cijeni pregleda možete dobiti pozivom na besplatni telefonski broj 0800 222 025.

Pročitaj i ovo:

• Dr. Vera Gardijan: “Spušteni kapci su funkcionalni i estetski zdravstveni problem”
• Dr. Siniša Cvrtila: “Siva mrena ozbiljno narušava kvalitetu života, a ove simptome ne smijete ignorirati”
• dr. Siniša Cvrtila: „U Poliklinici Ghetaldus smo fokusirani na unapređenje naših usluga i modernizaciju opreme“