Hipotireoza je stanje u kojem je štitnjača manje aktivna i izlučuje manje hormona. Kao najčešći uzrok se spominje kronična autoimuna upala koja dovodi do uništavanja tkiva štitnjače. Hipotireoza je također jedan od najčešćih poremećaja štitnjače gdje propisana terapija nema uvijek učinkovito djelovanje. U slučaju kada terapija ne uspijeva polučiti rezultate, treba razmotriti kortizol kao jednim od mogućih krivaca. Dovođenjem kortizola u ravnotežu moguće je postići veliki pomak u zdravlju, a Sandra Krstev Barać, mag. nutricionizma koja se bavi funkcionalnom medicinom, u nastavku otkriva kako.
Recite nam za početak koje je poveznica između kroničnog stresa i hipotireoze?
– Kroničan stres i napetost prevedeni u jezik hormona znače, među ostalim, povišene razine kortizola. Kortizol je hormon kojeg luči nadbubrežna žlijezda, a čija je najznačajnija zadaća osigurati dovoljno energije u trenucima intenzivnog stresa; svojstvo koje je korisno u izvanrednim situacijama kada treba reagirati „borbom ili bijegom“. Nakon što prijeteća situacija mine, kortizol bi se trebao vratiti na normalnu razinu.
No, u današnje doba kada je prisutnost stresa (fizičkog ili psihičkog) gotovo trajan i razina kortizola je dugotrajna povišena. To znači da smo stalno u stanju napetosti i na oprezu. Posljedica je povećanje apetita, ali stanje unutarnjeg nemira, nemogućnost opuštanja, nesanica, anksioznost, čak i depresija.
Foto: privatna arhiva
Kako povišena razina kortizola utječe na rad štitnjače?
– Kada je naše tijelo konstantno pod udarom stresa, suprimira se rad imunološkog sustava i usporavaju metabolički procesi koji nisu ključni za preživljavanje, kako bi se tijelo moglo u potpunosti usredotočiti na borbu sa stresorom. Kortizol koji se pritom luči može utjecati na rad štitnjače na nekoliko načina: kroničan stres i kortizol inhibiraju aktivnost hipotalamusa i hipofize, odnosno „ometaju“ signal kojim TSH signalizira štitnjači da proizvede hormone štitnjače, dolazi do smanjene pretvorbe manje aktivnog T4 oblika u aktivni T3 oblik, u stanju stresa povećava se proizvodnja rT3 koji deaktivira hormone štitnjače (T3).
Danas, stoga, znamo da je loša funkcija štitnjače nerijetko sekundarna posljedica kroničnog stresa, pretjeranog i u kasnijoj fazi premalenog lučenja kortizola odnosno disregulacije HHA osi. U tom slučaju, liječenje hipotireoze, bez da se pozabavi zdravljem nadbubrežnih žlijezde, ne daje dugoročne rezultate.
Dakle, vraćanje kortizola u ravnotežu je usko povezano sa smanjenjem stresa. No, što je s terapijom? Pomaže li ona?
– Nadbubrežne žlijezde i kortizol kojeg luče imaju važnu ulogu u radu štitnjače i učinkovitosti njenih hormona. Upravo iz toga razloga, nerijetko se događa da osoba koja uzima isključivo T4 i/ili T3 hormone kao terapiju za hipotireozu ne osjeća poboljšanje ili je poboljšanje kratkog vijeka. Ne pomaže niti povećanje doza terapije jer se nismo istovremeno pozabavili uzrokom, a to je stres i neadekvatne razine kortizola.
Kako u današnjem načinu života reducirati stres? Koje su vaše tehnike?
– Izuzetno je važno pronaći aktivnosti koje opuštaju. Meditacija, joga, šetnja prirodom, duboko disanje samo su neki od prijedloga koji mogu pozitivno utjecati na razinu kortizola. No, jednako je važno pobrinuti se za prehranu budući da nam određene hranjive tvari mogu pomoći u borbi sa stresom i posljedicama stresa.
Kad smo već kod prehrane, koja hrana osobito pogoduje nadbubrežnim žlijezdama? A koje bi namirnice i pića trebalo izbjegavati?
– Tijelo i psiha pogođeni stresom zahtijevaju raznoliku i uravnoteženu prehranu. Pritom je izuzetno važno imati više manjih obroka tijekom dana i ne preskakati obroke. Povremeni post, stoga, nije dobra opcija u ovom slučaju. Poželjno je izbjegavati kofein, alkohol i jednostavne šećere te u prehranu uvrstiti namirnice bogate vitaminom C i antioksidansima, dakle povrće i voće.
Unos kvalitetnih proteina je iznimno važno budući da su potrebe na esencijalnim kiselinama povećane u stanju stresa. Svakako valja izdvojiti puretinu jer obiluje triptofanom, aminokiselinom nužnom za izgradnju serotonina, kemikalije zaslužne za dobro raspoloženje.
A što je s dodacima prehrani? Koje je dobro uzimati u ovom slučaju?
– Magnezij je poznati antistresni mineral, no nerijetko ga hranom ne unosimo dovoljno, zbog čega valja posegnuti za dodatkom. Općenito, niz je dodataka prehrani koji može pomoći u ovom stanju, od B kompleksa i vitamina C do biljaka koji djeluju kao adaptogeni poput korijena sladića ili ashwagandhe, no za njihov unos poželjno je posavjetovati se sa stručnom osobom.
>> Više o funkcionalnoj medicini saznajte na www.funkcionalnamedicina.com.
Pročitaj i ovo:
- Sandra Krstev Barać: “Funkcionalna medicina je rješenje za bolesti i tegobe za koje konvencionalna medicina ne nudi pravi odgovor”
- Štitnjača: Sitna, ali bitna žlijezda, na čiju funkciju možemo utjecati promjenom svog životnog stila
- 12 znakova koji ukazuju da štitnjača ne radi kako treba
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili na digitalnu verziju na platformi Magzter i uživaj u sadržajima koji ispiriraju i mijenjaju perspektivu. Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
