Lisnato zeleno povrće najčešće povezujemo s vlaknima, vitaminima i mineralima, no nova velika studija otvara još jedno zanimljivo područje – zdravlje pluća. Istraživači su analizirali podatke više od 179.000 osoba i uočili da je veći unos vitamina K1, nutrijenta koji se nalazi u kelju, špinatu, blitvi i brokuli, povezan s boljim pokazateljima plućne funkcije i nižim rizikom od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB).
Što je vitamin K1 i po čemu se razlikuje od vitamina K2?
Vitamin K postoji u nekoliko oblika, a najpoznatiji su vitamin K1 i vitamin K2. Vitamin K1 nalazi se prvenstveno u lisnatom zelenom povrću, poput kelja, špinata, blitve i brokule, dok se vitamin K2 češće povezuje s fermentiranom hranom i namirnicama životinjskog podrijetla.
Oba oblika sudjeluju u procesima zgrušavanja krvi i metabolizmu kalcija, no nova studija pokazala je da se vitamin K1 posebno istaknuo kada je riječ o plućnoj funkciji. Istraživače je zanimalo može li veći unos vitamina K biti povezan s manjim rizikom od respiratornih bolesti, osobito KOPB-a.
Veći unos vitamina K1 povezan je s nižim rizikom od KOPB-a
Prema rezultatima istraživanja, osobe koje su unosile više vitamina K1 imale su 16 posto niži rizik od razvoja KOPB-a u usporedbi s osobama koje su ga unosile manje. Osim toga, postizale su bolje rezultate na testovima koji mjere koliko učinkovito pluća udišu i izdišu zrak.
Zanimljivo je da se najizraženija povezanost vidjela do unosa od oko 250 mikrograma vitamina K1 dnevno. To je količina koja se može dobiti iz jedne porcije kelja ili otprilike jedne i pol do dvije šalice sirovog lisnatog povrća. Veći unos od toga u ovoj studiji nije pokazao dodatnu zaštitnu prednost.
S druge strane, vitamin K2 nije pokazao istu povezanost s rizikom od KOPB-a, a ni vitamin K1 ni vitamin K2 nisu bili povezani sa smanjenim rizikom od astme.
Kod koga je povezanost bila najizraženija?
Istraživači su primijetili da je povezanost između vitamina K1 i bolje funkcije pluća bila najjača kod osoba koje puše te kod onih koji rade u okruženjima u kojima su izloženi prašini, isparavanjima ili drugim iritansima dišnog sustava.
To ne znači da vitamin K1 može poništiti štetan utjecaj pušenja ili profesionalne izloženosti iritansima. Studija ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu, već pokazuje povezanost. Ipak, rezultati otvaraju zanimljivo pitanje: može li prehrana bogata lisnatim zelenim povrćem biti jedan od čimbenika koji podržavaju zdravlje pluća, osobito kod osoba s povećanim rizikom?
Zašto bi vitamin K1 mogao podržavati zdravlje pluća?
Jedno od mogućih objašnjenja odnosi se na ulogu vitamina K u metabolizmu kalcija. Vitamin K pomaže tijelu da kalcij usmjerava ondje gdje je potreban, primjerice u kosti, umjesto da se taloži u mekim tkivima.
Drugo moguće objašnjenje povezano je s upalom. Vitamin K povezuje se i s protuupalnim učincima, što bi moglo biti važno jer je kronična upala jedan od procesa koji sudjeluje u oštećenju plućnog tkiva i razvoju bolesti poput KOPB-a.
Istraživači navode i da se vitamin K1 i vitamin K2 u tijelu ponašaju drugačije. Vitamin K1 se brzo apsorbira u jetri i može imati širi učinak na upalne procese, dok se vitamin K2 dulje zadržava u krvotoku i koncentrira u drugim tkivima. To bi moglo objasniti zašto je u ovoj studiji upravo vitamin K1 bio snažnije povezan s respiratornom funkcijom.
8 namirnica kojima možete povećati unos vitamina K1
Najbolji prehrambeni izvori vitamina K1 su tamnozeleno lisnato povrće i neke vrste zelenog povrća. U prehranu možete češće uključiti:
- kelj
- špinat
- blitvu
- brokulu
- prokulice
- rikolu
- matovilac
- miješane zelene salate.
Jedna šalica kuhanog kelja može sadržavati oko 500 mikrograma vitamina K1, što je više od količine na koju je studija ukazala kao na razinu nakon koje se dodatna korist nije jasno povećavala. No za većinu ljudi cilj ne mora biti računanje mikrograma, nego redovitije uključivanje zelenog povrća u obroke.
Budući da je vitamin K topiv u mastima, tijelo ga bolje apsorbira kada se zeleno povrće kombinira s izvorom zdravih masnoća. Dobar primjer je salata s maslinovim uljem, špinat uz avokado ili blitva poslužena s orašastim plodovima.
Iako je lisnato zeleno povrće važan dio uravnotežene prehrane, osobe koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi, osobito varfarin, ne bi trebale naglo mijenjati unos vitamina K bez savjetovanja s liječnikom. Kod takve terapije najvažniji je stabilan, a ne naglo povećan ili smanjen unos vitamina K.
Iako ova studija ne dokazuje da vitamin K1 izravno štiti pluća, rezultati daju još jedan razlog zašto lisnato zeleno povrće vrijedi češće uključivati u prehranu. Osim vitamina K1, takve namirnice donose vlakna, minerale i biljne spojeve koji podržavaju cjelokupno zdravlje.
Pročitaj i ovo:
- 6 razloga zašto je šetnja nakon obroka najbolja navika koju možete usvojiti
- 6 znakova da pretjerujete s proteinima – i što to znači za organizam
- Nedostatak omega-3: 7 znakova da tvoje tijelo pati bez ovih esencijalnih masnoća
