U svakodnevnom se govoru nerijetko razbacujemo terminima kao što su tjeskoba ili napadaj panike bez da znamo što oni točno podrazumijevaju te ih nekad čak koristimo i kao sinonime. Do zabune najčešće dolazi zato što ova dva stanja dijele određene simptome, no ipak, nije riječ o istovjetnim pojmovima. Važno je biti dobro informiran o njihovim sličnostima i razlikama kako bismo mogli prepoznati što nas točno muči, koliko je stanje ozbiljno te na koji način pristupiti liječenju.
Napad panike
Napadi panike nastupaju naglo i praćeni su jakim osjećajem straha ili nelagode, ali i izraženim fizičkim simptomima poput mučnine, vrtoglavice, valova vrućine, drhtavice, prekomjernog znojenja, kratkog daha i ubrzanog rada srca. Psihički simptomi koji se mogu javiti uključuju strah od smrti i strah od gubitka kontrole ili razuma. Simptomi najčešće dosežu vrhunac kroz desetak minuta nakon čega popuste.
Nekad su izazvani konkretnim vanjskim stresorima, ali se jednako tako mogu javiti spontano, bez očitog razloga. Mogu zahvatiti bilo koga, no ako se učestalo javljaju, mogu prerasti u panični poremećaj. Osobe koje pate od njega u strahu od sljedećeg napada počinju izbjegavati mjesta ili situacije u kojima su prije doživjeli napade panike.
Tjeskoba ili anksioznost
U psihologiji „napad tjeskobe ili anksioznosti“ kao takav nije dijagnostički prepoznat, već se na tjeskobu gleda kao zajedničku odliku više poremećaja psihičkog zdravlja. Praćena je osjećajem zabrinutosti, nelagode i straha. Razdražljivost, nemir i problemi s koncentracijom najčešći su psihički simptomi, dok se fizički očituje vrtoglavicom, umorom, problemima sa spavanjem, napetosti u mišićima i ubrzanim radom srca…
Iako se neki od ovih simptoma podudaraju s onima koji upućuju na napad panike, intenzitet tjeskobe može varirati te ako nije naročito izražena ne predstavlja zapreku u obavljanju svakodnevnih obaveza, što nije slučaj s napadima panike s obzirom na to da su praćeni ozbiljnim simptomima koje je nemoguće ignorirati.
Dodatna je razlika to što se simptomi anksioznosti obično javljaju postupno, i to u iščekivanju stresne situacije ili događaja, te mogu biti izrazito dugotrajni i trajati danima, tjednima ili čak mjesecima.
Uzroci i faktori rizika
Kao što je već navedeno, napadi panike mogu se javiti iz vedra neba, no nekad ih mogu uzrokovati isti vanjski stresori kao i tjeskobu, poput problema na poslu, fobija, kronične boli, kofeina, društvenih situacija i sjećanja na traumatična iskustva.
Pod povećanim su rizikom od ovih stanja ljudi koji pate od drugih psihičkih poremećaja poput depresije, drogiraju se ili konzumiraju alkohol, prolaze kroz stresnu životnu prekretnicu poput smrti bliske osobe ili rastave ili su nekad tijekom života doživjeli traumu. Povrh toga, ljudi koji pate od tjeskobe pod većim su rizikom od napada panike.
Liječenje tjeskobe i napadaja panike
Psihoterapija se pokazala visokoučinkovitom u borbi protiv napada panike i tjeskobe. Savjeti stručnjaka mogu vam pomoći da usvojite korisne strategije za nošenje sa simptomima i uspostavljanje kontrole nad situacijom, a u nekim se slučajevima propisuju i lijekovi.
Osim toga, promjene životnog stila uvelike mogu pridonijeti prevenciji tjeskobe i napada panike, stoga se savjetuje uravnotežena prehrana, ograničavanje unosa alkohola i kofeina, redovita tjelovježba, reduciranje stresa i prakticiranje meditacije i joge.
Pročitaj i ovo:
- Anksioznost: 3 načina kako je ukrotiti i iskoristiti za vlastiti boljitak
- Život bez tjeskobnih misli: 3 savjeta podržana od strane neuroznanstvenika
- Napad panike: 5 jednostavnih koraka koji će vas ‘prizemljiti’
