Postoji mnoštvo načina na koje možete upravljati tjeskobom, od meditacije i disanja do vježbi zahvalnosti. Ipak, važno je potražiti prakse koje pomažu smiriti vaše tjeskobne misli jer ono što pomaže vašoj prijateljici možda neće uspjeti i vama.
Međutim, psihijatar i neuroznanstvenik, dr. Jud Brewer, kaže da: “Svatko ima koristi od razumijevanja kako njihov um funkcionira.” Drugim riječima, kad ste upoznati sa svojim misaonim obrascima i načinom na koji vaš mozak funkcionira, te se naziruće misli možda neće činiti toliko zastrašujuće. Upravo zato Brewer anksioznosti pristupa praktično i pažljivo. U nastavku pronađite njegove osnovne savjete:
1. Potražite informacije – ali oprezno
“Informacije su hrana za naš mozak”, kaže Brewer. “Pomažu nam u preživljavanju planiranjem budućnosti na temelju prošlih iskustava.” Međutim, neizvjesnost je poput “gladi” za mozgom – to je znak koji kaže: Trebamo više informacija i trebamo ih sada. Usprkos tome, vaše tijelo može imati prirodnu sklonost da traži informacije – zbog čega se možete osjećati tjeskobno kad ih ne možete pronaći.
Međutim, kaže Brewer, važno je znati koliko informacija vaš mozak zapravo može probaviti. “Ako samo trčimo i prikupljamo sve informacije koje zapravo ni ne možemo probaviti, radimo si samo štetu. Umjesto toga, razmislite: “Dobivam li zapravo informacije koje mogu upiti i probaviti ili se počinjem izbezumljivati?” Napokon, neizvjesnost može rađati tjeskobu i strah, što brzo može dovesti do panike.
Dakle, iako vaš mozak može prirodno gravitirati prema ovoj fazi prikupljanja informacija, Brewer preporučuje korak unatrag – doslovno. “U onim trenucima kada se počnete osjećati izbezumljeno, zatvorite laptop, duboko udahnite i krenite raditi nešto drugo.”
2. Tretirajte anksioznost kao naviku
Brewer objašnjava da se tjeskoba zapravo može kategorizirati kao navika. Uostalom, ona se može javiti samo odjednom – možda čak i nećete shvatiti da se okrećete prema zabrinutim mislima dok vam već ne zauzmu prostor u mozgu. A za prekidanje loše navike potrebna je svijest. Što vas pokreće da pomislite na ove tjeskobne misli? Što dobivate od njih? Kakvi vam se osjećaji javljaju i kako oni utječu na vaše tijelo? Ključno je skupiti obrasce misli koje se javljaju, korak po korak.
3. Usredotočite se na ljubaznost
Osim što postajete znatiželjniji prema vašim navikama (u ovom slučaju, tjeskobi), on predlaže oslanjanje na dobrotu. Evo kako to izgleda u praksi: kada osjetite tjeskobne misli, znatiželja vam pomaže u skupljanju svijesti (kao u gornjem scenariju). Ljubaznost vam, međutim, pomaže dati sebi milost.
Brewer savjetuje da se, idući put kad vam se jave anksiozne misli, zapitate: ‘Što imam od toga? Mučim samog sebe i ne osjećam se dobro.’ Naime, moramo istrenirati mozak kako bismo vidjeli da su ljubaznost i znatiželja veće, bolje mogućnosti.
Pročitaj i ovo:
- Tjeskoba nakon prekida veze: Kako znati je li prekid bio ispravna odluka?
- Život u doba anksioznosti: Kako se othrvati epidemiji tjeskobe?
- Pozitivno razmišljanje: 4 metode koje će nadjačati negativne misli
Naturala Life br. 12
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili na digitalnu verziju na platformi Magzter i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
