Korištenje društvenih mreža ima dvojake rezultate. Za neke je to kreativno mjesto, resurs za učenje ili platforma za povezivanje s drugima. No u nekim slučajevima može dovesti do usporedbe u vezama, pa čak i do depresije. Prema novoj studiji, objavljenoj u časopisu Scientific Reports, možda postoji obrazac upotrebe društvenih mreža koji može pomoći u predviđanju depresije.
Depresija i aktivnost na društvenim mrežama
Stručnjaci su analizirali sadržaj s Twittera od ukupno 9 479 ljudi – od kojih je 688 dijagnosticirano s kliničkom depresijom. Također su uzeli u obzir vrijeme i sadržaj tweetova kako bi pronašli značajan obrazac koji može pomoći u identificiranju osoba s depresijom.
U usporedbi s drugima, osobe s dijagnosticiranom depresijom bile su aktivnije na društvenim mrežama između 19 sati i ponoći, ali manje aktivni od 3 do 6 sati ujutro. A što se tiče sadržaja? Općenito, tweetovi depresivnih ljudi su uključivali više samorefleksije i promišljanja od tweetova drugih ljudi. Što su bile bliže svitanju, objave depresivnih ljudi bile su promišljenije i emotivnije.
Zanimljivo je da su obje skupine bile najaktivnije u 21 sat, ali vrhunac je bio očigledniji u depresivnoj skupini. “Ovaj vrhunac razine aktivnosti može odgovarati vremenskom razdoblju nakon večere i prije spavanja koje pojedinci koriste za rekreativne društvene medije”, kažu autori.
Zašto je ovo važno?
Ljudi funkcioniraju u svom biološkom ritmu (ili ciklusu spavanja i budnosti), koji utječe na hormone, ponašanje i spoznaju. “Ne iznenađuje što je stabilan dnevni ciklus aktivnosti važan za održavanje tjelesnog i mentalnog zdravlja”, pišu autori studije. “Zapravo, poremećaji ljudskog cirkadijskog ritma snažno su povezani s poremećajima raspoloženja, poput depresije i anksioznosti, bipolarnog i graničnog poremećaja ličnosti.”
Analizom društvenih medija, ova studija identificira jednu fazu ciklusa spavanja i buđenja koja je, čini se, izmijenjena depresijom: to doba dana između 19 sati i ponoći, s vrhuncem u 21 sat, kada su ljudi s dijagnozom depresije obično znatno aktivniji na mreži od drugih.
Potrebno je više istraživanja kako bi se potvrdila povezanost, ali stručnjaci smatraju bi društvene mreže mogle biti koristan alat u prepoznavanju poremećaja mentalnog zdravlja, poput depresije, s ciljem rane intervencije.
Pročitaj i ovo:
- Evo kako društvene mreže mogu predvidjeti osobine i mentalno zdravlje
- Anksioznost ili depresija – kako ih razlikovati?
- Život u doba anksioznosti: Kako se othrvati epidemiji tjeskobe?
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili na digitalnu verziju na platformi Magzter i uživaj u sadržajima koji ispiriraju i mijenjaju perspektivu. Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
