Nađete li se (pre)često u situaciji u kojoj ste rekli ‘da’ kada biste zapravo željeli reći ‘ne’? Bombardirani zahtjevima obitelji, prijatelja, suradnika i šefova, od nas se očekuje da kažemo ‘da’ – jer želimo da nas smatraju simpatičnima, uslužnima, osobama od pomoći… Međutim, prečesto ‘dakanje’ ima svoju cijenu, a vježbanje riječi ‘ne’ može biti oslobađajuće i korisno. Ako je koristite na odgovarajući način, ‘ne’ može biti jedna od najmoćnijih riječi u vašem vokabularu. I pritom se možete osjećati dobro, bez osjećaja krivnje.
Za neke ljude, stigma izgovaranja riječi ‘ne’ može biti toliko jaka da će pristati gotovo na sve, samo da izbjegnu rizik da ih se smatra lošom osobom. Strah od sukoba potiče ih da kažu ‘da’ jer misle da je odbijanje grubo, agresivno ili neugodno te da se drugima neće svidjeti.
Reći ‘ne’ je vještina
Prema Sue Valentine, psihoterapeutkinji iz Ontarija, žene su posebno sklone tome da žele ugoditi – da budu brižne, na usluzi i da anticipiraju potrebe drugih. Za neke, izgovarajući riječ ‘ne’ dovodi do osjećaja krivnje zbog sebičnosti ili lijenosti.
Popuštanje zahtjevima drugih na vlastitu štetu može dovesti do osjećaja ljutnje, frustracije, anksioznosti, depresije i nemoći. Ove emocije, usmjerene prema ‘unutra’, mogu uzrokovati glavobolje, probleme s probavom, bolove ili poteškoće sa spavanjem, dok usmjereni prema van mogu pak dovesti do istresanja na druge.
No govorenje ‘ne’ djeluje osnažujuće i pritom nam daje vrijeme i energiju da činimo stvari koje su nam zaista bitne. U isto vrijeme, reći ‘ne’ zapravo je vrsta umijeća kojeg svi možemo savladati uz malo vježbe. Tijekom vremena, svladavanje ove umjetnosti odražava se i na naše samopouzdanje, time olakšavajući odbijanje stvari koje ne želimo ili trebamo učiniti.
Ako niste sigurni kakav vam je raspored ili želite izbjeći nasrtljivog sugovornika, tada je koristan odgovor “Javit ću ti kasnije kasnije”. Ovakva vrsta odgode ostavlja dovoljno vremena da provjerite raspored, preispitate svoj želje i planove te u skladu s time formirate odgovor.
“Je li mi to zaista važno?”
Kada od vas netko zatraži da učinite nešto, dobijete pozivnicu za događaj ili ste na bilo koji način pozvani da date svoje vrijeme i energiju, odvojite trenutak da vidite kako se osjećate. Prije formiranja odgovora zapitajte se sljedeće: Želim li to? Je li mi to važno? Imam li dovoljno vremena za to?
Jednom kad se naviknete reći ‘da’ bez razmišljanja, potrebno je malo vremena i aktivnog rada kako biste ponovno naučili slušati svoje osjećaje i taj unutarnji glas. U konačnici, poslušajte svoje osjećaje i odgovorite u skladu s njima.
Kratak, jasan i čvrst odgovor
Jednom kada donesete odluku i vaš je odgovor ‘ne’, sugovorniku je prenesite jasno i odlučno. Budite ljubazni, i pritom zapamtite da se niste dužni naširoko objašnjavati, braniti niti ispričavati. Rečenice “Spriječen/a sam”, “Hvala na pozivu, ali morat ću odbiti” ili “Imam druge planove” trebale bi biti dovoljne.
Ponudite alternativu
Ako vam je nešto doista važno, ali trenutno vam se ne uklapa u raspored, ponudite drugo rješenje ili vrijeme u kojem ćete se tome moći i posvetiti. “Mogu li učiniti nešto drugo” pokazuje dobru volju te kako ste se voljni posvetiti jednom ili alternativnom dijelu tražene usluge.
Vježbajte na malim stvarima
Prije nego što se nađete u terapeutskom uredu, počnite vježbati ‘ne’ na malim stvarima. To može biti teleprodaja, degustacija u trgovini ili društveni poziv koji stvarno ne želite prihvatiti. Što više vježbate odbijanje tih malih stvari koje ne želite, bit će vam lakše odbiti ‘konkretnije’ prijedloge u životu.
Pročitaj i ovo:
- Osobne granice: Naučite reći NE svemu što prijeti vašem blagostanju
- Naučite reći ‘ne’: 3 znaka koji ukazuju da je vrijeme za postavljanje granica
- Razmazite se i razmašite ovoga ljeta…
