Osvrnemo li se po našoj divnoj planeti i pogledamo li ljude, vidjet ćemo da svako podneblje ili klimatsko područje rađa ljude i narode specifičnoga tena i boje kože. Tako se Sjevernjaci u Europi mogu pohvaliti prozirnim svijetlim tenom, gotovo porculanskim, ponekad posutim pjegicama. Mediteranci su, s druge strane, poznati po „maslinastoj“ koži, malo grubljoj, sklonoj tamnjenju.
Što je podneblje bliže ekvatoru, pigmentacija postaje tamnija, sve do vrlo tamne i gusto pigmentirane kože nekih naroda u Africi, koji od pamtivijeka provode gotovo sve svoje budno vrijeme izloženi sunčanim zrakama. Sjetimo se i drevnih i australskih Aborigina, koji su do dolaska blijedih Europljana provodili svoje živote lutajući pustinjom bez sjene u potrazi za hranom, vodom i svetim mjestima.
Dolazak kolonizatora blijede puti u područja jakog sunca donijelo je njihovoj koži daleko više problema nego što se to piše i priča. Brojke nam pokazuju da je krajem 20. stoljeća najviše raka kože bilo upravo kod blijedoputih Europljana izloženih jarkom suncu Australije.
Oprez na prvom mjestu
Kao malu djevojčicu, baka me vodila na more. Ona je bila Dalmatinka i tema opeklina od sunca nije za nju postojala – sve dok se nije suočila s mojom nježnom, tankom i potpuno blijedom kožom koju imam zahvaljujući tati.
Tako bi svako naše ljetovanje počinjalo traumatičnim uvodom: baka bi jurila za mnom po plaži kako bi mala ramena djevojčice namazala kakao maslacem, tada jedinim dostupnim sredstvom, no svi bi njezini napori ipak završili besanim noćima, izgorenim ramenima i kasnijim plikovima od opeklina.
Meni maloj se činilo da je cijeli taj traumatični proces jedini mogući i da predstavlja cijenu za kasnije bezbrižno trčanje i kupanje u svako doba dana i za teško stečenu lijepu preplanulu boju. Srećom, naši su boravci na moru trajali dva mjeseca, a ne tjedan dana, kao nekima, koji su upoznali samo traumu.
Malo smo narasli, pojavila su se modernija sredstva za sunčanje i za zaštitu od sunca, novine koje su se bavile ljepotom počele su objavljivati članke s uputama kako izbjeći izgaranje na plaži i o opasnostima od pretjeranog izlaganja. Znanost je sve te upute revno podupirala. Postepeno je svijest o potrebi zaštite i poštivanja dnevnog ritma s povlačenjem u kuću u podnevnim satima impregnirala našu svijest.
Postali smo oprezni i posvećeni zaštiti svoga tijela od raznih vrsta i kategorija UV zraka. Iz godine u godinu su izlazili preparati sa sve jačom moći zaštite. Prihvatili smo da su sunčane zrake, koje su tisućljećima bile naši prijatelji, sprečavale rahitis kod djece, sušile rublje, milovale biljke da narastu i postanu nam hrana, odjednom postale najveća opasnost za sve ljubitelje prirode.
Povratak prirodi
Ipak, disciplinirano smo se navikli, prihvatili sofisticirane i dokazane preparate i pomirili se s novim pravilima. I kad je sve nekako sjelo na svoje mjesto, eto nam iz znanstvene zajednice novih i oprečnih podataka: statistika pokazuje da broj slučajeva raka kože, od kojeg nas nova sredstva tako ‘savršeno’ štite, porastao usklađeno s rastom korištenja sredstava za zaštitu od UV zračenja.
Korelacija je više nego jasna i neoboriva. Dovode se u vezu razni karcinomi, ali i hormonski poremećaji. Što više podataka stiže o potrebi zaštite, što više novih i novih sredstava sa sintetskim sastavnicama apsolutne zaštite, sve više jačaju alarmi o mogućoj štetnosti upravo tih preparata. I što nama preostaje? Vratiti se prirodi po x-ti put!
Promotriti kako priroda štiti svoja čeda, biljke i životinje od pretjeranog sunca. Promotriti kako su se drevni narodi štitili u vremenima kad su živjeli vani i bili izloženi tijekom cijelog sunčanog dana. Spojiti podatke, uključiti logiku i zdravi razum i uklopiti znanja etnobotanike, stoljetna iskustva s nekomercijalnim podacima o djelovanju bilja i njihovih ekstrakata.
Nije još jasno koji će tim iznijeti pobjedu. Pro sintetika ili pro priroda? U takvim je situacijama najbolje potražiti odgovor u sebi (naravno, ne samo u takvim). S kojom se uputom osjećamo sigurno i zaštićeno, svoje i bezbrižno? Zauzimanje svog autentičnog stava daje nam snagu i slobodu.
Pa kakve sve to veze ima s našom temom autentičnosti? U sve češćim situacijama gdje smo izloženi sve kontroverznijim informacijama, naročito putem medija, a svaka suprotstavljena strana tvrdi da je apsolutno u pravu i da iza nje stoji znanost, kao da bezbroj znanstvenih zakona nije kroz povijest ali i u novije vrijeme rušeno i na njihovo mjesto su došle modernije i stvarnije ideje.
Autentičnost u ovakvoj situaciji podrazumijeva donošenje „educirane odluke“. Izbor na osnovu podataka do kojih smo došli istražujući više izvora i više suprotstavljenih strana. I sve to stavili u perspektivu svog dalekosežnog zdravlja.
Nekoliko postulata za nas koji smo odlučili naša rješenja uvijek prvo tražiti u prirodi
- Što se manje izlagati otvorenom suncu od 11 – 16 sati. To neka bude vrijeme za aktivnosti u hladu, ili jednostavno, čitanje nove knjige.
- Prije izlaganja, tijekom i poslije dobro je koristiti vitamin A kao suplement. On olakšava koži stvaranje pigmenta, a to štiti kožu od izgaranja.
- Sjetimo se da osim kože lica i tijela, intenzivnu njegu trebaju naša kosa a i nokti. Svi keratinozni dijelovi našeg obožavanog tijela.
- Sjetimo se da preparati koji su nam pomagali da zdravo pocrnimo i očuvamo kožu, imaju svoju ulogu i nakon povratka kući time što produljuju boju kože.
- Preparati koji štite od sunca mogu biti ujedno i preparati za njegu poslije sunčanja. Time jednim proizvodom i jednom kupnjom riješimo nekoliko izazova. Obožavam takav pojednostavljeni pristup.
- Sjetimo se da eterična ulja koja hlade (kao metvica) izvrsno prijaju i na vrelom suncu ali i nakon povratka kući i tuširanja.
- Sjetimo se da bazna ulja porijeklom iz tropskih krajeva potječu od bilja koje se razvijalo i evoluiralo u uvjetima intenzivne insulacije i snažnog UV ozračenja, pa je sama biljka trebala razviti način samozaštite. I tako su nastala bazna ulja s prirodnim faktorom zaštite.
Za ultimativnu autentičnost
Želimo li biti izrazito autentični, prepustimo se strastima sastavljanja jedinstvenog proizvoda za sebe. Evo par uputa koje sirovine koristiti:
- Lavanda: obnavlja kožu, anulira opekline, djeluje analgetično. Nju nećemo koristiti direktno zbog zaštite, pustimo to baznim uljima, već zbog izvanredne sposobnosti regeneracije kože i zacjeljivanja eventualnih čak i najmanjih opeklina. Ako smo nešto pokvarili danju pod suncem popravit ćemo to navečer ili noću.
- Paprena metvica: ulje koje, naneseno na kožu, senzacionalno hladi. Osvježit će nas nakon upijanja sunčeve topline i vreline iz okoliša.
- Ulje sjemenki mrkve: jedno eterično ulje koje se ne koristi zbog mirisa, već zbog senzacionalne osobine regeneracije i pomlađivanja kože.
- Cvjetna ulja, kao što su ruža, jasmin, ilang ilang njegovat će kožu i dodati plemenitost mirisu vašeg autentičnog preparata.
- Za hrabrije tu je još i mira, ulje iz smole koje se još u starom Egiptu koristilo za zaštitu od otvorenog sunca.
Pripadnici te stare i mudre civilizacije znali su tajnu njezinoga djelovanja i izrađivali tuljce od smole mire koje bi potom nosili na glavi. Smola se postepeno otapala porastom temperature i curila po licu. Bio je dovoljan pokret rukom da se razmaže, zajedno s „nosiocima“, tipa kakao maslaca, i da na licu ostane sloj zaštite. Naša je današnja primjena nešto jednostavnija.
Bazna, masna ulja koja ćete koristiti kao podlogu bit će ulja poznata po prirodnoj sposobnosti zaštite od sunca – avokado, sezam, jojoba, lješnjak, makadamija, badem te kakao i shea maslac. Biljna masna ulja imaju manje molekule nego li parafinsko ulje, dobiveno kao naftni derivat i često korišteno u kozmetici.
Samo je po sebi razumljivo da je parafinsko ulje strano našoj koži jer je mineralnog porijekla, a osim toga njegove su molekule previše krupne da bi ih koža resorbirala. Biljna ulja su svojim sastavom i veličinom čestica vrlo privlačna našoj koži pa ih ona koristi za hranu i regeneraciju.
Tehnički gledano, vaš odabrani preparat može biti maslac u koji su umiješana eterična ulja, a može biti ulje za tijelo i kosu. Uz to, simpatičan je dodatak body mist: mala količina eteričnih ulja u vodi. Samo se promućka prije uporabe i pošprica po prostoru oko tijela ili samo tijelo.
Ne volite eksperimentirati? Za vas je Aromara SUNSHINE
Koncentracije sastojaka važan su dio ovog procesa. Zato u vodu ili biljna ulja dodajte do 2% eteričnih ulja – to će biti sasvim dovoljno za sve željene efekte. 2% se postiže tako da se u 100 ml baznih ulja ili vode doda 40 kapi eteričnih ulja. I eto vašeg preparata za ovo ljeto!
A ako ne pripadate skupini autentičnih entuzijasta koji vole sami eksperimentirati, jednostavno nabavite Aromara SUNSHINE, kultno ulje za sunčanje. Kod njega je najvažnije: koristiti ga – i to što češće na što većoj površini kože!
Pročitaj i ovo:
- Mara Doljak, mag. pharm.: Aromaterapija kao prva linija obrane kod malih ljetnih izazova
- Mara Doljak, mag. pharm.: Kako prepoznati i živjeti svoju misiju?
- Mara Doljak, mag. pharm.: Kako aromaterapija doprinosi raspoloženju u radnom okruženju?
Naturala Life br. 14
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!