Što je to prirodna kozmetika? Što je to organska kozmetika? Koja je razlika? To je svakako najčešće pitanje koje mi postavljaju polaznici radionica. Mogao bih reći da nije lako odgovoriti na to pitanje, ali to nije istina, jednostavno je, samo ovisi o osobi koja pitanje postavlja.
Što je prirodno?
Često kažem da prirodna kozmetika ovisi o našim osobnim vrijednostima i stavovima. Ako je netko vegan i uz to zazire od apsolutno svega sintetskog ili polusintetskog, bojim se da će se morati zadovoljiti čajevima, hidrolatima i uljima. Od balzama, galenovih, lanolinskih krema, ali i mnogih drugih krema, možda će morati odustati. Iako ćemo biti limitirani, prirodni uljni serumi i tonici mogu biti sasvim dovoljni za svaki tip i stanje kože. Na kraju krajeva, koristeći tonik i uljni serum odmah za tonikom, na koži praktički dobivamo kremu.
Odmaknimo se, međutim, od osobnih stavova i posegnimo za konvencijama: u organskoj kozmetici ipak je dopušteno koristiti neke životinjske sastojke, uz iznimno bitno pravilo – da životinji koja ih je proizvela nije učinjeno ništa nažao.
U praksi to izgleda tako da smijemo, na primjer, koristiti lanolin s ovčjeg runa ili pčelinji vosak. Upravo ta dva sastojka omogućavaju stvaranje balzama, galenovih krema i lanolinskih krema te čine temelj mnogih različitih kozmetičkih proizvoda.
Što se tiče sintetskih ili polusintetskih sastojaka, neki su dopušteni, ako se ne smatraju štetnima i ako se stavljaju do otprilike 5 %. Moramo znati da u taj postotak dolazi i voda.
Masna ili vodena faza?
Ako nam ne smeta koristiti dopuštene sintetske sastojke i one životinjskog podrijetla, otvara nam se velik broj mogućih kozmetičkih pripravaka. Vrste pripravaka time smo riješili, no sastojke moramo još definirati.
Ugrubo ćemo ih podijeliti na masnu i vodenu fazu. Masna faza okuplja gotovo isključivo hladno tiještena biljna ulja, a kao aktivne sastojke eterična ulja, CO2-ekstrakte i pojačivače apsorpcije.
Vodena faza neće se sastojati od pročišćene ili destilirane vode, nego od svježih biljnih čajeva (infuza i dekokta), hidrolata i aktivnih sastojaka – glicerola, alantoina, dekspantenola, gelova…
U prirodnoj kozmetici težimo tome da svaki sastojak bude istodobno i aktivna supstanca, tako da pažljivo biramo koje ćemo hladno tiješteno biljno ulje ili hidrolat unijeti u formulaciju jer želimo dodatnu vrijednost u našem pripravku.
Ulaganje u sebe
Potrebno nam je vrlo malo opreme. Nekad možemo posegnuti i za onim što imamo u kuhinji, ali uvijek savjetujem da se uloži u mali set za izradu kozmetike. Nije skupo i brzo će se isplatiti. U kućnim uvjetima, ako potrošite koliko biste za kvalitetnu kremu, dobit ćete ili znatno bolji proizvod ili puno više kreme slične kvalitete. A znat ćete da ste vi to sami napravili.
Posebno volim kreme i tonike od svježih čajeva, pogotovo ako sam sam ubrao listove, cvijeće – tog trenutka, u vrtu, na polju, u šumi. Tako često radim i radionice, od svježeg ružmarina, lavande, paprene metvice, lista masline. Prekrasan je osjećaj kad svaki sastojak prođe među našim prstima, kad ih sami povežemo u novu cjelinu, zanimljivih mirisa, tekstura…
Izrađivati prirodnu kozmetiku nije teško. Treba dobar vodič i malo strpljenja. Uči se korak po korak, ali i malim se koracima dolazi do cilja. Pomalo nalikuje pripremi kolača i drugih slastica. Na kraju krajeva, hraniti kožu izvana ili tijelo iznutra zahtijeva sličan pristup, a ponekad i slične sastojke.
Ako vas zanima izrada prirodne kozmetike, sve korisne informacije pronađite u knjizi Prirodna kozmetika. Tri stotine stranica u boji s pregršt fotografija vode vas kroz sastojke i izrade po tipovima i stanjima kože.
Više informacija na www.franeherenda.com