Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu American Academy of Neurology pokazalo je da bi nekoliko poznatih zamjena za šećer moglo biti povezano s bržim slabljenjem pamćenja i kognitivnih sposobnosti, osobito kod osoba mlađih od 60 godina i onih koje imaju dijabetes. Umjetni zaslađivači poput eritritola, aspartama i saharina široko se koriste u proizvodima označenima kao “bez šećera” ili “dijetalni”. Iako imaju slađi okus od običnog šećera, sadrže manje kalorija i manje utječu na razinu glukoze u krvi, zbog čega se često preporučuju osobama s dijabetesom kao zamjena za šećer.
Studija, objavljena u rujnu 2025. godine, analizirala je sedam umjetnih zaslađivača, među kojima su bili acesulfam-K, sorbitol, tagatoza i ksilitol. Istraživači su tijekom osam godina pratili 12.772 odraslih osoba, čija je prosječna dob iznosila 52 godine. Sudionici su sami prijavljivali prehrambene navike, s naglaskom na unos sedam zaslađivača koji se često nalaze u ultra-prerađenoj hrani i pićima, poput aromatizirane vode, gaziranih pića, energetskih napitaka, jogurta i pojedinih niskokaloričnih deserata.
Brži pad verbalne fluentnosti i ukupnih kognitivnih sposobnosti
Rezultati su pokazali da su osobe koje su konzumirale veće količine zamjena za šećer imale brži pad općih kognitivnih sposobnosti i pamćenja u odnosu na osobe s najmanjim unosom. Sudionici s najvećom potrošnjom umjetnih zaslađivača imali su 62 % brži pad kognitivnih funkcija u usporedbi s onima koji su ih konzumirali najmanje. U toj je skupini također bio veći udio osoba s dijabetesom, što bi, prema autorima, moglo djelomično objasniti izraženiji učinak. Takav stupanj pada odgovara približno godini i pol dodatnog starenja mozga.
Sudionici sa srednjim unosom zaslađivača imali su 35 % brži pad, što odgovara otprilike godini i tri mjeseca ubrzanog starenja mozga. Povezanost je bila najizraženija kod osoba mlađih od 60 godina, kod kojih je zabilježen brži pad verbalne fluentnosti i kognitivnih sposobnosti nego kod starijih sudionika.
“To ne znači da je kognitivni pad započeo prije 60. godine života”, izjavila je Claudia Suemoto, glavna autorica studije sa Sveučilišta u São Paulu u Brazilu. “Naši rezultati sugeriraju da srednja životna dob predstavlja važno razdoblje tijekom kojeg dugotrajne prehrambene navike mogu utjecati na starenje mozga“, dodaje.
Što ovo istraživanje ne dokazuje?
Važno je naglasiti da se radi o promatračkom istraživanju, što znači da ono nije dokazalo da umjetni zaslađivači uzrokuju pad kognitivnih funkcija. Također, nisu analizirani svi zaslađivači dostupni na tržištu. Zanimljivo je da tagatoza nije pokazala povezanost s padom kognitivnih sposobnosti, no to ne znači nužno da je sigurnija od ostalih zaslađivača. Moguće je da su je sudionici jednostavno konzumirali u manjim količinama.
Međunarodna udruga proizvođača zaslađivača (International Sweeteners Association) kritizirala je metodologiju istraživanja, istaknuvši da se prehrambeni podaci temelje na jednokratnom samoprijavljivanju, prikupljenom prije osam godina. Prema njihovim riječima, takav način prikupljanja podataka može biti nepouzdan, ne uzima u obzir promjene prehrambenih navika niti promjene u sastavu proizvoda tijekom vremena. Udruga također navodi kako su sigurnost niskokaloričnih zaslađivača više puta potvrdile vodeće svjetske zdravstvene institucije.
Pojedini umjetni zaslađivači mogu potaknuti upalne procese u mozgu
Iako istraživači još ne mogu sa sigurnošću objasniti zašto postoji povezanost između umjetnih zaslađivača i kognitivnog pada, profesorica Suemoto smatra da bi neuroinflamacija (upala u mozgu) mogla igrati važnu ulogu. Eksperimentalna istraživanja pokazala su da pojedini umjetni zaslađivači mogu potaknuti upalne procese u mozgu, a upravo se neuroinflamacija smatra jednim od ranih mehanizama razvoja Alzheimerove bolesti i vaskularnih kognitivnih poremećaja.
Druga moguća teorija odnosi se na promjene crijevne mikrobiote, koje putem tzv. osi crijeva i mozga mogu utjecati na zdravlje mozga te čak narušiti funkciju krvno-moždane barijere. S druge strane, neurolog dr. Clifford Segil smatra da je vjerojatnije kako je riječ o načinu na koji mozak koristi energiju: “Mozak prirodno koristi glukozu kao izvor energije. Zamjenski šećeri ne djeluju jednako kao prirodni šećer i moguće je da zbog toga utječu na moždane funkcije.” Ipak, naglašava kako nema razloga za paniku.
“Ne postoji jamstvo da će konzumacija umjetnih zaslađivača dovesti do gubitka pamćenja. Potrebno je još mnogo istraživanja, a zdrava prehrana ostaje najvažniji čimbenik, osobito kako starimo“, dodaje.
Trebate li prestati piti dijetalna gazirana pića?
Stručnjaci ističu kako se problem ne odnosi samo na gazirana pića. Umjetni zaslađivači danas se nalaze u brojnim proizvodima, uključujući proteinske pločice koje često konzumiraju osobe koje koriste GLP-1 lijekove za mršavljenje i dijabetes. Na deklaracijama se često vode pod nazivom šećerni alkoholi, zbog čega ih potrošači lako previdje.
Nutricionistica Keri Gans smatra da ovo nije razlog za potpuno izbacivanje proizvoda s umjetnim zaslađivačima: “Ovo je trenutak za umjerenost, a ne za bacanje svega iz prehrane. Jedna dijetalna gazirana pića dnevno nije razlog za paniku niti dokaz da će izazvati štetu. Istraživanje može potaknuti ljude da razmisle o ukupnom unosu zaslađivača, ali ne dokazuje da određena količina uzrokuje kognitivni pad.”
Profesorica Suemoto također naglašava da su potrebna dodatna istraživanja. Iako je povezanost uočena i kod osoba s dijabetesom i kod onih bez njega, osobe s dijabetesom češće koriste umjetne zaslađivače kao zamjenu za šećer. Buduća istraživanja trebala bi ispitati mogu li prirodnije alternative poput pirea od jabuke, meda, javorova sirupa ili kokosova šećera predstavljati bolji izbor. Za osobe s dijabetesom nutricionistica Gans preporučuje postupno smanjivanje ukupne potrebe za slatkim okusom te individualni odabir zaslađivača u dogovoru sa stručnjakom.
Pročitaj i ovo:
- 6 pića koja nisu bezazlena za zube, prema stomatolozima
- U kojim se sve neočekivanim namirnicama skriva šećer?
- Oprez koristite li umjetne zaslađivače i druge zamjene za šećer!
