Šećerna bolest jedna je od najvećih epidemija 21. stoljeća. Prema podacima Međunarodne federacije za dijabetes (IDF), u svijetu je danas više od 370 milijuna oboljelih, a ta brojka iz dana u dan raste. Moderan način života koji podrazumijeva stres, pušenje i smanjenu fizičku aktivnost pogoduje razvoju opasnih komplikacija ove bolesti.
Našoj je čitateljici, koji boluje od dijabetesa pomogla dr. med. Ksenija Krajina Pokupec, fitoterapeutkinja. Ako i vi imate pitanje za dr. Pokupec, pošaljite ga na mail botana.zg@gmail.com.
Pitanje čitateljice:
Poštovana, imam 58 godina i već se dugo borim s oscilacijama šećera u krvi. Prema savjetima liječnika, sada bih trebala prijeći s tableta na inzulin. Imate li neki savjet za mene?
Odgovor dr. med. Ksenije Krajina Pokupec:
Šećerna bolest jedna je od najučestalijih bolesti današnjice s čijim se komplikacijama susreće velik broj ljudi – kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Upravo zbog toga, ova je bolest nazvana epidemijom 21. stoljeća. U Hrvatskoj je registrirano nešto više od 250 000 dijabetičara, a vjerojatno je jednak broj onih koji zbog neredovitih liječničkih pregleda još ne zna svoju dijagnozu.
Neovisno o tome je li riječ o dijabetesu kao genetskoj bolesti (tip I), ili o staračkom, za života stečenom dijabetesu (tip II), uz šećernu bolest vežu se sljedeći simptomi:
– pojačan osjećaj gladi
– pojačan osjećaj žeđi
– pojačano mokrenje
Pokušat ću vam na jednostavan način objasniti kako funkcionira naš organizam te što dovodi do pojave šećerne bolesti. Dakle, fiziologija je sljedeća:
1. pojedemo hranu
2. unesena se hrana u želucu pretvara u žitku masu, tzv. himus
3. proteini, masti i ugljikohidrati iz himusa kroz crijevne se resice resorbiraju u našu krv. Na ugljikohidrate, odnosno šećere, reagira gušterača.
4. gušterača, kao endokrina žlijezda, iz svojih beta stanica u Langerhansovim otočićima izravno u krv luči inzulin
5. poput vlakića s vagonima, hormon inzulin u sebe „natovari“ šećer i prebaci ga iz krvi u tkivo, tj. sve naše stanice koje su gladne i kojima je šećer potreban za rad, energiju i život.
Kod zdravih osoba, inzulin u stanice prebaci određeni dio šećera, a u krvi ga ostaje u normalnim količinama. Kod dijabetičara osnovni je problem manjak ili nedostatak inzulina, što znači da nema dovoljno „vagona“ koji će na sebe natovariti šećer. Taj suvišni šećer ostaje u krvi i tako nastaje šećerna bolest.
Svaka i najmanja količina šećera, tj. glukoze u krvi (GUK) oštećuje male krvne žilice, a zbog oštećenja malih perifernih krvnih žila stradaju bubrezi, oči, koža, živci… Razvijaju se posljedične bolesti poput dijabetičke nefropatije, dijabetičke retinopatije, otvaraju se rane na nozi, dijabetičko stopalo te neuropatija zbog oštećenja perifernih živaca… Prolaskom krvi kroz bubrežne glomerule filtrira se višak šećera pa se tako može naći i u urinu. Nekada su liječnici umakali prst u pacijentov urin, polizali ga i dijagnosticirali dijabetes kada bi taj urin bio sladak.
Danas kontroliramo GUK, tj. glukozu u krvi, čija je maksimalna vrijednost oko 6,5 mola/L (razlikuje se od laboratorija do laboratorija – ovisno o načinu rada i reagensima) te GUU, tj. glukozu u urinu. Dijabetičari su najčešće pretili i skloni gljivičnim oboljenjima, što često dovodi do svrbeža kože, spolovila, gljivica među nožnim prstima te rana koje se otvaraju na nogama i sporo zacjeljuju. Upravo zbog toga, pacijentima se savjetuje da stalno kontroliraju svoja stopala, da odabiru obuću koja ih ne bi smjela žuljati, da nose pamučne čarape te dobro obrišu prste i prostor između prstiju nakon kupanja kako se tamo ne bi zadržavala vlaga.
Terapija
Službeno u medicini kažemo da je dijabetes metabolička bolest, što podrazumijeva poremećaj metabolizma, masti, proteina (bjelančevina) i ugljikohidrata. Zbog toga se u terapijskom liječenju neće primjenjivati fitoterapija kao prirodna metoda, nego sljedeće metode:
1. Dijeta – promjena prehrane
Manje hrane te ispravne i zdrave namirnice podrazumijevaju i manju količinu šećera u krvi, a to će tražiti i manje inzulina kojeg ionako nemate dovoljno.
2. Tjelesna aktivnost i svakodnevne polusatne šetnje
Hodanje, vježbanje, kretanje – bilo kakva fizička aktivnost troši šećer za stvaranje energije. Više kretanja podrazumijeva veću potrošnju šećera, a time će on biti niži u krvi i tražiti manje inzulina.
3. Fitoterapija
Izuzetno dobre, kvalitetne i ljekovite biljke u borbi protiv šećerne bolesti su biljke bogate inulinom, a to su maslačak, vodopija, oman i borovnica koja sadrži mirtilin. Zatim diuretske biljke i biljke koje pojačavaju cirkulaciju i prehranu naših stanica na periferiji, a to su preslica, kopriva, kukuruz, zlatnica…Važne su biljke za podizanje imuniteta, poput nevena, bazge, imele, ehinaceje… Uz čaj koji se priprema od nekih od ovih navedenih biljaka, pacijentima pripremam i preporučujem i biljne kapi, tinkturu od imele, graha komušine i vodopije. Dnevno se pije 50 – 150 kapi u litri mlakog čaja.
Terapija izvana
Uz unutarnju, važna je i njega kože, stopala i otvorenih rana, tzv. Ulcus cruris. Kupke se provode u čaju od crnog sljeza, hrastove kore, kadulje i kamilice. Svaku drugu večer potrebno je polijevati potkoljenice oko 15 – 20 minuta. Nakon kupke, stopala je potrebno izmasirati gelom ili kremom s biljem koje potiče cirkulaciju i smiruje bolove te osvježava i hrani kožu. Po potrebi napravim i Myko kremu protiv gljivica i svrbeža.
Za osobe koje ne preferiraju gel ili kremu, za liječenje i njegu kože, stopala i zglobova pripremam tonik na bazi potrebnog bilja, kamfora i mentola. Nužno je napomenuti da gel, krema ili tonik nikada ne idu na otvorenu ranu. Na otvoreni ulkus možete staviti kantarionovo ulje uz dodatak nevena, lavande i timijana. Tako se iz rane izvlače sve nečistoće, potiče se brže zarastanje i stvara se tzv. granulacijsko tkivo koje izgleda poput maline. Takav izgled rane znak je da ste na dobrom putu. Rane se zatvaraju i prolaze, no otvaraju se i nove rane koje zacjeljuju nakon određenog perioda, kada je vrijednost šećera u krvi na normalnoj razini i kada se uspostavi dobra cirkulacija. Ako ste dijabetičar, iznimno je važno da prestanete pušiti jer nikotin dodatno sužava šećerom oštećene krvne žile i pogoršava cirkulaciju.
Prehrana
U dijabetičkoj dijeti važna je prehrana po jedinicama. To znači da, primjerice, dnevno ne smijete pojesti više od 2 jedinice mliječnih proizvoda (2 šalice mlijeka ili jogurta), više od 2 jedinice voća (2 jabuke ili neko drugo voće srednje veličine), 3 – 5 jedinica proteina, ugljikohidrata, tj. prema propisu endokrinologa. Ulje je potrebno izbjegavati, a ono što bi dijabetičari smjeli jesti u neograničenim količinama različite su salate, kelj, blitva, krastavci, tikvice, brokula i slično zeleno povrće. Usto, naravno, koristite samo umjetne zaslađivače.
Krećite se na svježem zraku, hranite se pravilno i zdravo, važite se svaki dan, kontrolirajte šećer 1 – 2 puta godišnje i zapamtite – preventiva je često važnija od kurative, tj. liječenja.
Srdačan pozdrav,
prof. dr. med. Ksenija Krajina Pokupec
BOTANA FITOCENTAR d.o.o.
Konjička 3
10000 Zagreb
Radno vrijeme s pacijentima:
Ponedjeljak i srijeda: 9 – 13 h
Utorak i četvrtak: 14 – 18 h
Prethodna najava je obavezna!
