Prva dama slavonskog turizma: “Želite li upoznati Hrvatsku, krenite prema Dunavu”

U godini kada je život kakav poznajemo ostavio mjesta novom, nepoznatom i zastrašujućem, posljedice su osjetili apsolutno svi. Turizam na koji smo se, kao turistička destinacija, svi manje-više oslanjali, preko noći je morao promijeniti strategiju i osmisliti novi pravac djelovanja. Da je to pomalo nalikovalo triatlonu, potvrđuje i “Prva dama slavonskog turizma”, Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko-srijemske županije koja nam u nastavku otkriva kako su izašli na kraj s novim izazovima. Usput nam je predstavila Vukovarsko-srijemsku županiju kakvu do sada još možda nismo upoznali jer, kako kaže Rujana, u Slavoniji očekujete samo ravnicu, a dobijete tisuće prekrasnih vizura i nijansi života. I potpuno je u pravu.

Rujana, da sada nismo usred pandemije, koja je zaustavila brojne turističke aktivnosti, na kojim biste projektima u ovo doba godine bili najangažiraniji?

– Početak godine rezerviran je za intenzivnu pripremu projektnih prijedloga za kreiranje novih sadržaja, poboljšanje postojećih i realizaciju promotivnih aktivnosti, prije svega sajamskih nastupa i prezentacija. Sajmova nema, prezentacije prilagođavamo uvjetima, a projekte pripremamo i realiziramo započete. Kada sagledamo proteklo vrijeme, radili smo, ali u potpuno nepredvidivim uvjetima, nepoznatom okruženju, ništa nam nisu značile sve strategije i promišljanja koja smo imali. S druge strane, radili smo sve što i inače radimo, samo s nebrojeno puno izazova. Kako god se činilo, ali život nije stao, dapače, ponekad sam imala osjećaj kao da smo na triatlonu, natjecanju u kojem se mijenja način utrkivanja i stalno trčimo sprint.

Pokazatelji turističkog rasta prošle godine su bili odlični, u prva dva mjeseca 2020. zabilježeno je 18 posto više turističkih dolazaka i 22 posto više noćenja u odnosu na 2019. I onda je sve stalo. Kako ste doživjeli prošlu godinu? Je li vam to bilo vrijeme za svojevrsni ‘reset’? Jeste li i, poput mnogih od nas, podvukli neke crte i smislili neke nove strategije?

– Možda će zvučati neobično, no zaključci u pandemijskoj godini nama na kontinentu bili su jasni i već puno ranije. Prvenstveno tu mislim na važnost domaćeg tržišta. Domaći gosti gotovo da su u potpunosti zanemareni kao ciljno tržište promotivnih aktivnosti na nacionalnoj razini. Kontinentalni dio Hrvatske ima sasvim drugačiju posjetiteljsku statistiku i nama su bile nužne konkretnije promotivne aktivnosti upravo na domaćem tržištu. Pandemija nam je pokazala da se moramo oslanjati na sebe, maksimalno iskoristiti vlastite resurse i potencijale i potom zakoračiti „izvan dvorišta“. Najviše se o tome govorilo na temu hrane, ali isti je princip i s putovanjima.

Da danas predstavljate Vukovarsko-srijemsku županiju na nekom turističkom sajmu, pred ljudima koji nikada nisu čuli niti za Vukovar, niti za Vukovarko-srijemsku županiju, što biste im rekli?

– Želite li upoznati Hrvatsku? Krenite prema Dunavu! Iz osobnog iskustva rada na uglavnom specijaliziranim sajmovima, a njih posjećuju putnici istraživači koji se emotivno i fizički aktivno odmaraju, ne žele gužve i bježe od vrućina, došla sam do zaista vrijednih informacija. Prije svega, svi oni koji su barem jednom bili u Hrvatskoj nepovratno su u nju zaljubljeni. I svi se žele vratiti i upoznati još. Zamislite kakva je to prilika?! Nadalje, oni koji nikada nisu bili u našoj zemlji,  toliko lijepoga su o njoj čuli. Velik broj doista želi upoznati Hrvatsku u potpunosti i uživati u njezinoj raznolikosti.

Kako je došlo do toga da ste, nakon završenog studija politologije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, pronašli svoj put u turizmu. Je li turizam vaša najveća strast? U kojem trenutku ste je otkrili?

– Turizam je odabrao mene. Inače mi se u životu čini da sve najbolje što mi se dogodilo je odabralo mene. Radno mjesto na kojem sam i danas bilo je prazno nekih godinu dana prije mog dolaska. Tadašnji predsjednik Turističke zajednice i Turističko vijeće odlučili su mi, tada s moje 23 godine, pružiti priliku. Jako sam se bojala i puno sam radila. Otkrivala sam prostor i ljude koji su neodoljivi i tako je i danas.

Osim što ste direktorica TZ-a Vukovarsko-srijemske županije, vi ste i koordinatorica „Klastera Slavonija“ u koji je uključeno čak pet turističkih zajednica: Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i vaša – Vukovarsko srijemska. Je li takvo udruživanje još jedan dokaz da smo ‘zajedno jači’? Koje ste projekte već zajedno ostvarili?

– Gledano tržišno, mi smo prostor koji ima snagu brenda „Slavonija“. Svatko od nas ima svoje posebnosti i baš zato je tako lijepo u Slavoniji jer očekujete samo jedno, ravnicu, a dobijete tisuće prekrasnih vizura i nijansi života. Do sada smo zajedno realizirali promotivne aktivnosti na inozemnom tržištu dok smo na domaćem radili na prepoznatljivosti svakog pojedinog dijela Slavonije. Od ove godine krećemo s projektima koji bi u jedan sadržaj (temu) objedinili ponudu iz više županija, nešto kao slavonske tematske rute. Velik je to prostor, a posao za klaster obavlja se uz onaj koji imamo svaki od nas u svojim županijskim uredima.

Zanimljivo je da ste uveli u promociju svoje županije i neke moderne tehnologije, osim aplikacija, e-brošura i holograme. Recite nam malo više, o čemu se radi?

– Projekt predstavljanja i upoznavanja javnosti sa znamenitim žiteljima Vukovarsko-srijemske županije, pod nazivom „Zavičajnici“ započeli smo prije dosta godina i tražili načina kako te vrijedne ljude i njihov doprinos približiti publici. Nove tehnologije su uvijek aktualne, pa smo ih odlučili oživjeti putem free format holograma. To smo realizirali u sklopu projekta ViCTour financiranog iz  programa prekogranične suradnje IPA CBC Hrvatska – Srbija. Nositelj projekta bila je Vukovarsko-srijemska županija, a županijska turistička zajednica partner. I tako su „oživjeli“ prvi hrvatski ban pučanin Josip Šokčević u Vinkovcima, nobelovac Lavoslav Ružička u Vukovaru i kralj Nikola Iločki u Iloku. Uz holograme, tu je i proširena stvarnost i sve zajedno je jedan tehnološki moderan povratak u prošlost koji nam puno govori i o našoj sadašnjosti.

Zlatna ravnica, gostoljubivost Slavonaca, gastronomija i enologija meni su prve asocijacije na Slavoniju. Koje su vaše prve asocijacije kada se sjetite rodnoga kraja?

– Sunce. Zemlja. Život.

Osim ovoga što smo već naveli i svega onoga što vrijedi za cijelu Slavoniju, vaša Vukovarsko-srijemska županija ima i nevjerojatnu kulturnu i arheološku baštinu – mislim ovdje prvenstveno na Vinkovce, Vukovar, Vučedol i Ilok… Što mislite, znaju li sami naši građani dovoljno o arheološkoj baštini najistočnijeg dijela Hrvatske?

– Ne znaju, no to i ne čudi jer do prije nekoliko godina vrijedni nalazi koje imamo nisu imali potrebnu turističku infrastrukturu da ih odgovorno možemo promovirati na tržištu. Turističko tržište ne traži potencijale i vrijednosti napisane u knjigama, traži sadržaj i materijaliziranu poruku i informaciju. Muzej vučedolske kulture je neprocjenjiv doprinos ulasku arheologije na turističko tržište.

A zna li o njoj dovoljno Europa? Koji su vam se Europski projekti pokazali najznačajnijima, baš u predstavljanju ove arheološke baštine?

– Definitivno je to projekt Vukovar-Vučedol-Ilok kojim je obnovljena iznimna kulturna baština ovog prostora, ali i otvoren jedinstveni i atraktivni Muzej vučedolske kulture. Realizacija ovog velikog projekta početak je novog razdoblja u kulturnom turizmu ovog područja. Bez obnove i ulaganja, nema ni prezentacije.

Na koje ste nagrade i na koje ostvarene projekte najponosniji?

– Nagrada nemamo puno, na polici ima još mjesta, ali puno toga što smo napravili me čini sretnom. Sretna sam i zadovoljna jer smo zasluženo osvojili EDEN nagradu za Europsku destinaciju izvrsnosti u kulturnom turizmu. I što smo prije toga tri puta bili nacionalni finalisti. Ponosna sam prije svega na kraj u kojem živim jer energija i snaga koju ovdje susrećem neopisivi su i neopisivo inspirativni. Bilo je u proteklim godinama brojnih projekata, od europskih do nekih manjih, no ja ih ne mogu vrednovati po važnosti.

Ne znam je li mi draža biciklistička ruta Srijem ili Okusi Srijema i Slavonije, je li mi draža brošura Čudesno putovanje ili Protkani vjerom… Svaki je važan jer je i onaj koji je započeo kao mali, kao što su na primjer bili Zavičajnici, došao do velikog EU projekta, a to je ViCTour. Svakom projektu i zadatku pristupam kao da je najvažniji. Neki uspiju narasti, neki ne, ali su tu.

Hajdemo onda zajedno isplanirati jedan predivan proljetni vikend za mog supruga i mene, jedan city break u Vukovarsko-srijemskoj županiji koji bi uključio i malo kulture i puno uživanja. Što biste nam voljeli pokazati u ta tri dana?

– Prošećite obalom Bosuta u Vinkovcima do starog Krnjaša i spomenika šokačkim Romeu i Juliji, književniku Ivanu Kozarcu i njegovoj Mariji ispred piščeve rodne kuće, popijete kavicu na Korzu i posjetite Gradski muzej s Orionom, najstarijim indo-europskim kalendarom i hologramom bana Josipa Šokčevića. Prošećite baroknom jezgrom Vukovara, posjetite Vodotoranj s prekrasnim pogledom na grad i Muzej vučedolske kulture. Nastavite dalje prema Iloku, razgledajte povijesnu jezgru i uživajte u vrhunskim vinima Srijemskog vinogorja u nekoj od vinarija Iločke vinske ceste. Ako ste ljubitelj ruralnog prostora predložila bih posjet Županji i obilazak Ceste zlatne niti koja povezuje ovaj grad s okolnim mjestima i priča priču o tradiciji, običajima, starim zanatima, rukotvorinama i sjajnoj gastronomiji… Ili bilazak Nijemaca i vožnju brodom sv. Katarina Bosutom i Spačvom.

Što bismo imali na meniju za doručak, ručak i večeru? Koja bismo vina pili?

– Od bogatog srijemskog doručka do ručka i večere u tradicionalnim, ali i sve brojnijim urbanim restoranima, eno-gastro putovanje u Srijemu i Slavoniji možete kreirati sami. Birajte od sitnih zalogajčića do konkretnih zalogaja, od pikantnih jela do najfinijih slastica. Uz tipična slavonske i srijemske delicije poput čvaraka, kobasica, kulena, kulenove seke, podlijevanog sira, nudimo i specijalitete od riječne ribe kakve možete kušati samo u našoj županiji, pripremljene po jedinstvenim receptima i na originalan način.

Uz fina jela idu i dobra vina, a ona iz Iloka, središta Srijemskog vinogorja, stoljećima zavode najzahtjevnija nepca. Istinski znalci i vinoljupci u Iloku će uživati u mirisnim tramincima, profinjenim graševinama, chardonnayjima, zavodljivim roseima, ali i odličnim frankovkama i merlotima. Da smo atraktivna eno-gastro destinacija potvrđuje i Michelinova preporuka hotelu Dunav u Iloku poznatom po sjajnim ribljim jelima poput fiša bez kosti.  

I nakon našeg odmora, koje biste dojmove voljeli da ponesemo sa sobom kući?

– Sreću i želju za povratkom.

A kad smo već kod odmora, kako izgleda vaš idealni odmor? Volite li putovati i upoznavati nove destinacije? Vraćate li se s putovanja napunjenih baterija i s novim idejama za razvoj turizma u Vukovarsko-srijemskoj županiji?

– Sa svakog putovanja vratim se s novom idejom, novom spoznajom, pa i novom energijom. Možda zbog toga što vječno tražim nove ideje, pa ih zato i nađem. Primjerice, na ideju vožnje izletničkim brodom po rijeci Bosut u Nijemcima došla sam na studijskom putovanju. Vratila sam se s puta, pozvala ljude za koje sam znala da imaju znanja i resurse pokrenuti takvo što i danas imamo turističku destinaciju Nijemci s brodom koji vozi po Bosutu i Spačvi uz sadržaj koji je sama esencija uživanja u prirodi. Eto, to su putovanja. Ono što osobno doživim na putovanju pomogne mi shvatiti što trebaju doživjeti putnici u mojoj destinaciju.

Što kažu vaši suradnici, je li vas ponekad teško pratiti? Naime, djelujete mi kao da iz vas samo ‘frcaju’ ideje i kreativnost. Smatrate li takvu vrstu kreativnosti svojom najvećom prednosti u obavljanju ovog posla?

– Radna energija mi je najveća prednost, a ona se crpi iz kreativnosti. Neraskidivo su povezani. Zahtjevna sam, ali prije svega prema samoj sebi. Tek kada dam sve od sebe mogu i od ostalih očekivati njihov maksimum. Nismo svi isti, ali mislim da je najvažnije da damo svoj maksimum.

Kad je u pitanju kreativnost, moram spomenuti da ste vi veliki esteta, ali da pišete i poeziju. Što vam je teže – održati neku prezentaciju ili predavanje ili pročitati neku svoju pjesmu?

– Može pet prezentacija na pet tema u nizu, ali niti jednu pjesmu. Ne znam i ne mogu čitati svoje pjesme. Da sam mogla izgovoriti to što je u njima vjerojatno ih ne bi napisala.

Kažu da nema intimnije stvari od prikaza svojih vlastitih emocija kroz poeziju. Izdajete već drugu zbirku svojih pjesama – je li i u njoj tematika ljubavna, kao što je to bila u prvoj zbirci „Između ljubavi i ništa“?

– Jeste. Ljubav je sve. Pa čak i kada je „ništa“.

Koji su vam, domaći i strani pjesnici, „prirasli srcu“ te čitate li radije, u slobodno vrijeme, prozu ili poeziju?

– Nisam kompulzivni čitač. Čitam što u nekom trenutku mogu i koliko mogu. Neke knjige stoje mjesecima na ormariću i čekaju moje raspoloženje. Odnos s knjigom je osoban i intiman, a poruke koje šalje onaj koji je te retke ispisao i suviše cijenim da im se ne bih posvetila. Stoga, čitam što mi na neki način pripada. Cesarić je pisac s čijim stihovima komuniciram živeći. Neki stihovi dolaze u misli kao razgovori, poruke, razumijevanje… za mene je to suština pisanja i čitanja – življenje pisca i čitatelja.

Kako vikendima vraćate energiju potrošenu preko tjedna – volite li odlaziti u prirodu?

– Volim, ali jako volim i biti doma. Koliko volim putovanja toliko volim i boravak u svome domu. Pa su vikendi često jednostavni, kućni i mirni. Najdivnije stvari su ponekad tako blizu nas u tako jednostavnim oblicima. To je za mene Bosut u mojim Vinkovcima. Često se družimo.

Zamislimo sada, za kraj našeg razgovora, da je 2026. godina – kako biste, do tog perioda, voljeli vidjeti da se razvija turizam u Vukovarsko-srijemskoj županiji? 

– Atraktivna butik destinacija za ljubitelje kulturnog i aktivnog turizma, eno-gastro oaza za gurmane i vinoljupce i nezaobilazno odredište riječnog turizma. Posjećuju nas gosti u potrazi za drugačijom dimenzijom odmora, vole autohtono, autentično i lokalno… I mir.

Više informacija možete pronaći na: www.visitvukovar-srijem.com