Sretan čovjek u svom životu pronalazi smisao, osjeća podršku bližnjih i povremeno si priušti neka zadovoljstva koja mu uljepšavaju svakodnevnicu, bilo da je to odlazak na kavu ili piće s prijateljima, restoran, kino, skijanje, godišnji odmor – sve u skladu sa svojim mogućnostima. ”Oscar Wilde je lijepo i duhovito rekao da nije sreća imati ono što želiš, nego željeti ono što imaš”, kaže dr. sc. Ljiljana Kaliterna-Lipovčan, voditeljica istraživanja koje se bavilo pitanjem sreće u Hrvata.
Od 2015. do 2019. znanstvenici Instituta Ivo Pilar provodili su istraživanje CRO-WELL, Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti, želeći izmjeriti koliko su Hrvati sretni. Budući da je sreća individualan i potpuno subjektivan pojam, ne postoji objektivni način na koji bi se moglo izmjeriti koliko je točno neka osoba sretna ako nam ona to sama ne kaže.
“Sreća se najčešće ispituje pitanjima poput: ‘Što biste rekli, koliko ste sretni na skali od 0 do 10?’ ili ‘Koliko često ste se u posljednjih mjesec dana osjećali veselo, raspoloženo, aktivno, tužno, mrzovoljno ili ljutito?’. Postoje različiti instrumenti, a mi smo u istraživanju koristili one koji se najčešće koriste u sličnim svjetskim istraživanjima”, pojašnjava znanstvenica.
Do stvarne slike pomoću 200 pitanja
Anketa se, dodaje, sastojala i od niza drugih pitanja – od uvjeta u kakvima živimo, prihoda, gdje živimo, s kim živimo, do niza životnih događaja koji nam se jesu ili nisu dogodili u posljednjih godinu dana. “Pitanja je bilo puno, više od 200 i zahvalni smo svakom sudioniku koji je u online anketi strpljivo na njih odgovarao, jer smo došli do vrijednih spoznaja”, govori.
Tako su, otkriva nam, hrvatski građani na ljestvici sreće od 0-10 obično negdje oko 6. Na svjetskoj ljestvici sreće koju UN mjeri u svom godišnjem “Svjetskom izvješću o sreći”, u periodu od 2017. do 2019. bili smo pozicionirani kao 79. od 153 zemlje. Znači negdje oko sredine. Najsretnije zemlje bile su Finska, Danska i Švicarska, a najnesretnije Afganistan, Južni Sudan i Zimbabve.
Osjećaj sreće nam je u padu
“Već smo godinama negdje u sredini svjetskih zemalja po sreći, međutim, zabrinjavajuće je da bilježimo blagi pad. Taj pad nije velik, manje od 1 bod. Utješno je, međutim, da se među zemljama koje su u istom periodu zabilježile pad nalaze i Danska, Australija, Irska, Belgija i Nizozemska”, kaže dodajući da ni po tom pitanju nismo u lošem okruženju.
Što su, pitamo, pokazali rezultati prikupljeni u pet godina, koji su čimbenici Hrvatima najvažniji za opći osjećaj sreće? “Najvažniji aspekti života za opći osjećaj sreće su dobri obiteljski i prijateljski odnosi, zadovoljstvo zajednicom u kojoj živite, a hrvatski građani se po našem istraživanju osjećaju i dosta sigurno te su općenito zadovoljni svojim zdravljem. Relativno najmanje zadovoljstvo izražavaju u pogledu svog životnog standarda, posla i osjećaja sigurnosti u budućnosti”, pojašnjava.
Rođenja i vjenčanja na prvom mjestu
Prema dosadašnjim saznanjima, Institut sada već ima prilično jasnu sliku o tome jesu li našim sugrađanima važniji materijalni status ili odnosi. “I po važnosti, a ne samo zadovoljstvu, važniji su socijalni odnosi, zdravlje i sigurnost od materijalnih uvjeta. Materijalni uvjeti su važni ako su stvarno nedostatni za zadovoljenje osnovnih potreba. Kada su procjenjivali pozitivnost/negativnost pojedinih životnih događaja naši su sudionici najpozitivnijima procijenili rođenje ili posvojenje djeteta, vjenčanje, zaruke, trudnoću supruge, a ne kupnju stana ili kuće, financijski dobitak ili nešto slično. Najnegativnijima su procijenjeni nasilje u obitelji, smrt bliske osobe i pobačaj”, otkriva Kaliterna-Lipovčan.
Mladi su sretniji
Prema ovom, a i sličnim istraživanjima u svijetu, pokazalo se da su i u Hrvatskoj najsretniji mladi ljudi, a najmanje sretni ljudi srednje dobi, u periodu života kad su opterećeni problemima, kreditima, poslovnim obavezama i kada se bore da usklade poslovni i obiteljski život.
“Odnos životne dobi i sreće prati tzv. U krivulju po kojoj bi se sreća trebala opet povećavati u starijoj životnoj dobi. I kod nas je tako, pokazalo je jedno naše prethodno istraživanje, ali kada se kod starijih ljudi isključi utjecaj loših prihoda i slabijeg zdravstvenog stanja. Zato možemo reći da su i naši stariji građani koji imaju solidne mirovine i dobrog su zdravlja sretniji od građana srednje dobi”, dodaje.
Zanimljivo je i da su Hrvati više optimistični od ostalih zemalja EU. Naime, u Hrvatskoj 74 posto građana optimistično gleda na budućnost EU, dok je prosjek optimista u EU nešto niži (60%)”, govori znanstvenica.
Je li sreća genetski uvjetovana?
Dotaknuli smo se i raznih teorija, osobito onih koji smatraju da je sreća genetski uvjetovanja.
“Sreća je genetski uvjetovana vrlo malo i to ne kao razina sreće od koje ne možemo pobjeći, već posredno putem nekih osobina ličnosti koje kao da nas predodređuju da budemo sretniji. Ljudi koji su otvoreni prema drugima i vole društvo (tzv. ekstravertirani pojedinci) i oni koji su emocionalno stabilniji su sretniji. Međutim, opet naglašavam – sretniji, ne sretni ili nesretni”, tvrdi dodajući da i društvene okolnosti djeluju na našu sreću.
“Ako živimo u stabilnim i sigurnim društvima, kao što je većina razvijenih zemalja koje poštuju ljudska prava, možemo računati na određenu dozu sreće “izvana”. Što se društvo ili državne institucije više brinu o našoj dobrobiti to smo sretniji – upravo u tome je tajna visoke razine sreće skandinavskih zemalja”, pojašnjava.
Povećanje plaće nije garancija sreće
Tu se nameće pitanje jesu li za sreću važniji odnosi od materijalnog statusa, kakva je povezanost sreće i novca te vrijedi li ona ‘Nije u šoldima sve’? “Sva istraživanja pokazuju da su za sreću najvažniji socijalni odnosi, odnosi u bližoj i široj obitelji, zajednici, s prijateljima i kolegama na poslu – sve su to čimbenici koji puno više utječu na sreću nego materijalne okolnosti. Materijalno ili financijsko stanje najvažnije je kad ga nema ili je vrlo nisko. Ne možete očekivati veliku sreću kod čovjeka koji je gladan, nema gdje prespavati i hladno mu je”, kaže znanstvenica.
Tako, dodaje, na najnižim razinama materijalnog stanja sreća raste usporedo s porastom materijalnog. Međutim, kad dosegnemo određenu razinu prihoda koji nam omogućuju zadovoljenje osnovnih potreba, porast prihoda neće nas usrećiti u onoj mjeri u kojoj očekujemo.
Jedno je američko istraživanje pokazalo da su multimilijunaši manje sretni od prosječnog američkog građanina. Zašto? Odgovor je jednostavan – da biste zaradili morate puno raditi, žrtvovati svoj privatni život i brinuti se o toliko toga da se opravdano možemo pitati čemu sve to.
“U našem CRO-WELL istraživanju pokazalo se da je sreća znatno niža kod ljudi koji ostvaruju prihode manje od 3.000 kn od onih kojima su mjesečni prihodi između 3.000 i 5.000 kn. S povećanjem prihoda, porast sreće više nije tako izrazit, otkriva dodajući kako ne možemo reći da novci uopće ne utječu na sreću, ali utječu puno manje nego što očekujemo.
Temeljem našeg istraživanja, kaže, koje nije rađeno na reprezentativnom uzorku, ali ipak pruža neki uvid, sretan Hrvat zarađuje najmanje prosječnu hrvatsku plaću koja je prema izvješćima Državnog zavoda za statistiku u prošloj godini iznosila oko 6.700-6.800 kn.
Škampi ili ćevapi, svejedno
Sreća je, nastavlja, u svim stvarima koje nas vesele. Za nekoga su to male, za nekoga velike, ali zasigurno si svi možemo priuštiti dobro se provesti u omiljenom društvu, među dobrim prijateljima i u obitelji.
“Nigdje nisam naišla na podatak da se sreća povećava s obzirom na to što pijemo ili jedemo u društvu, jesu li to skupa pića ili “happy hour” kave, škampi ili ćevapi, ali ugodno druženje nas zasigurno može usrećiti. Istraživanja koja su rađena u doba ove pandemije također pokazuju da nas, čak i u uvjetima kada smo prisiljeni na samoizolaciju, najviše usrećuje komunikacija s drugima, pa makar i putem interneta”, objašnjava.
Novac se isplati trošiti na uspomene
No, ako je novac samo djelomično odgovoran za našu sreću, zanimalo nas je što kažu ispitanici, na što ga se najviše isplati trošiti? “Novac se najviše isplati trošiti na iskustva, na odlazak u kino, kazalište, druženje, skijanje, klizanje, učenje stranih jezika, putovanja i puno drugih stvari od kojih će nam ostati lijepe uspomene. Istraživanja pokazuju da trošenje na materijalne stvari usrećuju kratkotrajno. Kupili smo kuću i već za nekoliko mjeseci se priviknemo na život u njoj i razmišljamo da bi nam možda trebala veća ili na drugom mjestu. Slično je i s automobilom, ogrebemo ga već nakon mjesec dana i više nije nov, a pojavio se na tržištu i bolji model. Zato nas iskustva usrećuju više nego materijalne stvari koje se troše i na koje se priviknemo pa nam više nisu izvor sreće”, govori znanstvenica te kaže da kod jačanja osjećaja sreće ne treba zanemariti ni dobročinstva.
“Od narodnih mudrosti najdraža mi je ona ‘Dobro je činiti dobro’, jer i istraživanja pokazuju da se ljudi osjećaju sretnije kad učine nešto dobro za drugoga, a često se posljedično ostvari i druga uzrečica da se – dobro dobrim vraća”, poručuje za kraj.
Pročitaj i ovo:
- Sreća nema ništa s tim. Ali ima sve
- Koji je vaš recept za druženje?
- Maja Šimleša: “Za odrasle je važno da što dulje njeguju dijete u sebi”
Naturala Life br. 13
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
