Sjećate li se kada ste posljednji put kupili komad odjeće koji ste nosili godinama, a da nije second hand odjeća? Danas nas trendovi i nove kolekcije stalno potiču na kupnju, a odjeća koju kupujemo doslovno postaje potrošna roba. Prema Europskoj agenciji za okoliš, kupnja odjeće, obuće i kućnog tekstila za stanovnike EU je porasla za 40 % između 1996. i 2012. godine, a u 2022. godini potrošnja tekstila je iznosila oko 19 kilograma po stanovniku.
Problem nije samo u količini kupljene odjeće nego i u načinu proizvodnje. Svaki proizvedeni komad ima svoj okolišni otisak i prije nego što stigne do našeg ormara jer su za proizvodnju svakog komada potrebne sirovine, voda, energija, kemikalije i rad ljudi, a tekstilna industrija suočava se i s ozbiljnim izazovima vezanima uz radnička prava i sigurnost na radu.
Što se događa s odjećom koju više ne želimo?
Odjeću koju više ne nosimo možemo donirati ili odnijeti na odvojeno prikupljanje, ali ni to nije čarobno rješenje. U Hrvatskoj je 2023. nastalo nešto manje od 55 tisuća tona otpadnog tekstila i obuće. Od toga je 63 % završilo na odlagalištima, a samo 16 % je bilo reciklirano. Na razini Europske unije, situacija nije puno bolja, u 2022. je nastalo gotovo 7 milijuna tona tekstilnog otpada, a globalno se manje od 1 % tekstila reciklira u nove tekstilne proizvode.
Zato je važno razlikovati recikliranje od ponovne uporabe. Ako je odjeća još nosiva, najbolje je omogućiti joj da nastavi život u drugom ormaru. Recikliranje je važno za tekstil koji se više ne može kvalitetno upotrijebiti, ali tehnologije za recikliranje vlakana još uvijek imaju ograničenja.
Europska unija mijenja i način na koji se proizvođači odnose prema neprodanoj robi. Od srpnja 2026. velike tvrtke više ne smiju uništavati neprodanu odjeću i obuću, nego prednost moraju dati prodaji, doniranju, ponovnoj upotrebi i obnovi proizvoda. To je važan korak jer odgovornost ne može biti samo na kupcima. Promjene su potrebne na svim razinama: kako u proizvodnji i poslovnim modelima, tako i u potrošačkim navikama.
Second hand nije samo način uštede
Kupnja preloved odjeće je puno više od načina uštede. To je prilika da pronađemo zanimljive komade, razvijamo vlastiti stil i smanjimo potrebu za proizvodnjom nove odjeće. Ipak, second hand nije automatski održiv ako kupujemo gomilu stvari samo zato što su jeftine. Inače, preloved odjeća označava odjeću koja je već imala vlasnika, ali se naglasak stavlja na njezinu vrijednost, očuvanost i mogućnost da dobije novi život u nečijoj garderobi. Second hand odjeća širi je pojam za svu rabljenu odjeću koja se ponovno prodaje ili daruje, neovisno o njezinoj vrijednosti, stanju ili načinu prodaje.
Puno mi je važnije koliko ću nositi neki komad, nego jesam li ga kupila na sniženju ili sam ga pronašla u second hand trgovini. Evo nekoliko načina na koje volim doći do odjeće, a da ne moram kupovati novu.
1. Ne pratim svaki trend
Posebno su problematični mikrotrendovi koji se pojavljuju na društvenim mrežama i nestaju prije nego što ih stignemo izvaditi iz ormara. Nikome ne odgovara svaki trend, a nije nam ni potreban svaki komad koji je proglašen must have odjevnim predmetom sezone. Volim razmišljati o osobnom stilu kao o nečemu što se razvija s vremenom, a ne nečemu što trebam iznova izmišljati svakih nekoliko mjeseci.
2. Razmjenjujem odjeću s prijateljicama
Jedna od mojih omiljenih opcija je razmjena odjeće s prijateljicama. To nam je odličan povod za druženje, a svaka može pronaći nešto za sebe jer komad koji jednoj više ne odgovara, drugoj može biti upravo ono što je tražila. Razmjene su posebno praktične za dječju odjeću i obuću koju djeca brzo prerastu, ali i za igračke i knjige. Umjesto da kupujemo nove stvari, možemo ih mijenjati s prijateljima, obitelji ili unutar lokalne zajednice.
3. Imam omiljena mjesta za kupnju preloved odjeće
Ne volim obilaziti trgovine, ali volim pregledati ponudu na online platformama:
- ReStyloh je hrvatska platforma za kupnju i prodaju rabljene odjeće, obuće i modnih dodataka, s mogućnošću razmjene i darivanja
- Vinted ima velik izbor rabljene odjeće, obuće i modnih dodataka za žene, muškarce i djecu, ali i drugih rabljenih predmeta
- Vestiaire Collective je platforma specijalizirana za rabljenu dizajnersku i luksuznu modu, uključujući torbe, obuću i modne dodatke
Jedno od mjesta na kojima uvijek pronađem nešto zanimljivo je Dronjak, koji se održava na različitim lokacijama, ali najčešće u Kleti u blizini zagrebačkog Britanskog trga. Uvijek se vodim istim pravilom: ne kupujem samo zato što je povoljno. Ako mi ne treba i neću nositi nešto što sam kupila, nije važno koliko je jeftino.
Manje kupovanja, više promišljanja
Ne smatram da trebamo prestati kupovati novu odjeću (što se posebno odnosi na male lokalne proizvođače), ali se prije sljedeće kupnje možemo zapitati treba li nam stvarno taj komad ili ga možemo posuditi, razmijeniti ili pronaći rabljenog. Ne treba nam još jedna nova kolekcija koja će biti zamijenjena još novijom za dva tjedna. Treba nam više vremena da uživamo u onome što već imamo i biramo komade koje ćemo voljeti godinama.
Pročitaj i ovo:
- Tihana Veljačić: Održivi način života nije odricanje, već prilika da živimo kvalitetnije i zdravije
- Skrivena plastika u našoj hrani i kako smanjiti svoju izloženost
- Kružna ekonomija: 8 svakodnevnih primjera kako pomažemo u smanjenju otpada
