Prim. dr. med. Ivana Martinac Ciglar specijalistica je dermatovenerologije i subspecijalistica pedijatrijske dermatologije s više od 15 godina iskustva u dijagnostici i liječenju kožnih bolesti. Tijekom karijere bavila se općom i dječjom dermatologijom te dermatološkom onkologijom, a svoje znanje i iskustvo danas nastavlja dijeliti s pacijentima kao članica stručnog tima Poliklinike Bagatin.
U vremenu kada djeca i adolescenti sve ranije usvajaju skincare trendove s društvenih mreža, a složene rutine njege često zamjenjuju osnovne i koži primjerene navike, razgovarali smo s dr. Martinac Ciglar o tome gdje prestaje korisna njega, a počinje pretjerivanje. Otkrila nam je na što roditelji trebaju obratiti pozornost, kako prepoznati akne koje zahtijevaju liječenje, koje su najčešće kožne tegobe u dječjoj dobi te zašto su pravilna zaštita od sunca i pravodobni dermatološki pregled ključni za dugoročno zdravlje kože.
Sve ranije zanimanje djece, posebno adolescenata za kozmetiku govori nam da je njega kože postala mnogo više od higijenske navike – ona je dio identiteta, društvenog statusa i načina na koji mladi doživljavaju vlastiti izgled.
Nažalost puno je toga nepotrebno i može štetiti dječjoj odnosno mladoj koži. Društvene mreže pritom imaju veliki utjecaj jer promoviraju potpuno nekritično, a često i bez adekvatne edukacije složene rutine, velik broj proizvoda i idealiziranu sliku kože koja često nije realna.
Važno je naglasiti da dječja koža ne zahtijeva istu njegu kao koža odraslih. U dječjoj dobi najčešće je dovoljno nježno čišćenje, te hidratantna krema ako je koža suha uz zaštitu kože od sunca u slučaju izlaganja. Ne postoji određena dob u kojoj bi svako dijete trebalo započeti sa složenijom rutinom. Potrebe ovise o stanju i zdravlju kože, a ne o trendovima. U adolescenciji, kada se zbog hormonalnih promjena povećava lučenje sebuma i pojavljuju akne, njegu je moguće prilagoditi konkretnom problemu.
Ako se pojavi problem s kožom treba učiniti pregled dermatologa, te kod manje djece po mogućnosti pregled pedijatrijskog dermatologa koji preporučuje adekvatnu njegu i terapiju ovisno o problemima s kožom.
Gdje je granica između korisne njege i pretjerivanja? Koji sastojci i kombinacije proizvoda mogu biti neprimjereni za mladu kožu?
Granica je prije svega u tome ima li određeni proizvod opravdanu svrhu i koristi li se na odgovarajući način. Ako dijete nema akne, izrazito masnu kožu ili neki drugi dermatološki problem, uglavnom nema potrebe za intenzivnim aktivnim sastojcima.
Poseban oprez potreban je s:
- AHA i BHA kiselinama, primjerice glikolnom, mliječnom i salicilnom kiselinom, osobito pri čestoj primjeni, visokim koncentracijama ili kombiniranju različitih aktivnih sastojaka.
- Retinoidima, uključujući retinol u kozmetičkim proizvodima. Određeni retinoidi imaju važnu ulogu u liječenju akni, ali izbor pripravka i način primjene trebaju biti primjereni dobi i problemu.
- Benzoil-peroksidom, koji može biti koristan u liječenju akni, ali može izazvati suhoću, crvenilo i ljuštenje ako se primjenjuje nepravilno.
- Mehaničkim pilinzima i grubim četkicama, koji mogu dodatno nadražiti kožu.
- Mirisima i eteričnim uljima, koji kod osjetljivih osoba mogu izazvati iritaciju ili alergijski kontaktni dermatitis.
Rizik se povećava kada se istodobno upotrebljava više aktivnih sastojaka, bez odgovarajućeg plana primjene. Takva kombinacija može izazvati upalu, pečenje, crvenilo, perutanje, bolnu osjetljivost i oštećenje kožne barijere.Aktivni sastojci s druge strane kao primjerice, salicilna kiselina i retinoidi mogu biti dio pravilno odabranog liječenja akni, međutim uvijek uz praćenje dermatologa.
Koje su najčešće posljedice nepravilne njege i kako prepoznati kada je potreban pregled dermatologa?
U praksi se nakon pretjerane ili neprimjerene njege mogu pojaviti crvenilo, suhoća, zatezanje, peckanje, ljuštenje, prištići ili osip. Ponekad se pogoršaju i postojeća stanja, poput atopijskog dermatitisa ili akni.
Kada su akne uobičajena pubertetska pojava, a kada zahtijevaju pravodobno liječenje?
Akne su česte u pubertetu i adolescenciji jer hormonalne promjene potiču lučenje sebuma, začepljenje folikula i upalu. Mogu se pojaviti kao miteseri, zatvoreni komedoni i manji prištići, ali i kao duboke, bolne upalne promjene. Mogu se javiti i prije puberteta iako rjeđe, ali i u odrasloj dobi.
Blage akne nisu neuobičajene i često se mogu dobro kontrolirati pravilnom njegom i odgovarajućim lokalnim pripravcima. Ako su akne bolne i postoje brojni upalni prištići, duboki čvorovi ili bolne promjene i/ili zahvaćaju velika područja lica, prsa ili leđa onda je potrebno učiniti pregled dermatologa kako bi se smirila upala, ublažile tegobe i spriječile dugoročne posljedice.
Osim akne, s kojim se kožnim problemima djeca najčešće susreću i koje znakove roditelji ne bi trebali zanemariti?
Osim akne koje su često problem u pubertetu, u ranoj dječjoj dobi češći su atopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, virusne bradavice, molluscum contagiosum, virusne osipne bolesti te bakterijske i gljivične infekcije kože. Često se susrećemo i s raznim alergijskim reakcijama na koži. Roditelji bi trebali obratiti pozornost na novonastale promjene na koži koje traju, šire se, ponavljaju ili uzrokuju simptome u vidu svrbeža, peckanja, bolnosti.
Koje su najvažnije smjernice za svakodnevnu njegu djece s atopijskim dermatitisom i kada je potrebno prilagoditi terapiju?
Atopijski dermatitis kronična je upalna bolest kože obilježena suhoćom, svrbežom i razdobljima pogoršanja i poboljšanja. Nije zarazan, a njegov intenzitet može znatno varirati. Kod neke djece simptomi su blagi, dok kod druge mogu ozbiljno narušiti san, svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života cijele obitelji. Temelj njege čine svakodnevna primjena kvalitetnih emolijensa prilagođenih koži s atopijskim dermatitisom, nježno pranje s uljnim ili blagim sredstvima i pravodobno liječenje upale uz izbjegavanje iritansa u vidu tuširanja ili kupanja s vrućom vodom, agresivnim sredstvima za kupanje i sapunima, te raznih mirisnih proizvoda.
Kada je izražena upala, te je bolest u pogoršanju potrebno je aplicirati lokalne protuupalne lijekove, najčešće kortikosteroidne pripravke odgovarajuće jačine ili drugu adekvatnu terapiju ovisno o lokalnom nalazu na koži po preporuci liječnika. Važno je roditeljima objasniti da pravilno primijenjeni lokalni kortikosteroidi imaju važnu ulogu u liječenju atopijskog dermatitisa. Ne treba ih samoinicijativno izbjegavati iz straha, ali ni koristiti nekontrolirano, osobito na licu i pregibima već uvijek pod kontrolom liječnika.
Kada roditelji mogu sami procijeniti promjenu na koži, a kada trebaju potražiti dermatologa?
Roditelji mogu pratiti kožu svojeg djeteta i primijetiti promjene, ali nije realno očekivati da sami postave pouzdanu dijagnozu. Većina madeža u dječjoj dobi je dobroćudna, a novi madeži mogu se normalno pojavljivati tijekom rasta. Ipak, važno je prepoznati promjene koje zahtijevaju pregled. Obično su to novonastale promjene koje brzo rastu, pokazuju asimetriju ili su nejednoliko pigmentirane.
Pregled je opravdan i kod ranica koje ne zacjeljuju, ponavljanih krvarenja iz iste promjene, neobičnih izraslina te promjena koje se znatno razlikuju od ostalih madeža.
Zaštita od sunca jedna je od najvažnijih preventivnih mjera za očuvanje zdravlja kože. Ultraljubičasto zračenje oštećuje DNK stanica kože, a izlaganje UV zračenju tijekom života, osobito epizode intenzivnog izlaganja i opekline u djetinjstvu, povezano je s povećanim rizikom od razvoja melanoma i drugih oblika raka kože kasnije u životu, ali i dugoročno oštećenje kože i ubrzano starenje kože.
Rizik ovisi o brojnim faktorima, uključujući ukupno izlaganje UV zračenju, broj opeklina, tip kože, nasljednu predispoziciju i druge okolnosti. Ipak, upravo zato što se oštećenja nakupljaju, zaštitu treba usvojiti od najranije dobi.
Prilikom ljetnih mjeseci i planiranog boravka na suncu potrebno je zaštititi kožu čim više boravkom u hladu, osobito kada je UV indeks visok, koristiti odjeću koja štiti od sunca, šešir ili kapu, te sunčane naočale s UV zaštitom. Na izloženu kožu nanositi kremu širokog spektra zaštite sa SPF 50+. Kremu nanositi u dovoljnoj količini te je obnavljati približno svaka dva sata i nakon kupanja, znojenja ili brisanja ručnikom. Dojenčad mlađa od šest mjeseci treba prvenstveno štititi hladom i odjećom te izbjegavati izravno izlaganje suncu. Za njih se uporaba kreme razmatra samo na malim izloženim područjima kada je zaštita odjećom i hladom nedostatna.
Koje biste najvažnije preporuke izdvojili roditeljima za očuvanje zdravlja dječje kože?
Kada bih roditeljima trebala izdvojiti nekoliko najvažnijih preporuka, naglasila bih da je dječjoj koži potrebna prvenstveno nježna, dosljedna i dobno primjerena njega. Ne trebamo kupovati mnogo proizvoda niti pokušavati ukloniti svaku nepravilnost. Zaštita od sunca treba biti navika tijekom cijele godine kada je UV indeks visok i izlaganje suncu pojačano. Trebamo znati prepoznati kada je koži potrebna pomoć i tada se obratiti dermatologu koji će napraviti stručan pregled, te preporučiti adekvatnu njegu i terapiju.
Pročitaj i ovo:
- Poliklinika Bagatin postala dio Futura Medical Groupa, zajedno čine najveću estetsku grupaciju u regiji
- Sinteza Skin Clinic bogatija za vrhunsku dermatologinju – dr. Jolandu Kanižaj Rajković
- Problemi s kožom: Kada je vrijeme za posjetu dermatologu?
