Mikroplastika i nanoplastika postale su predmetom intenzivnih istraživanja zbog njihove sveprisutnosti u okolišu i štetnog utjecaja na ljudsko zdravlje. Ovi sitni plastični fragmenti mogu dospjeti u prehrambeni lanac kroz različite izvore, uključujući morsku hranu, vodu, sol, rižu, med i ambalažu za hranu.
Morska hrana, posebice školjkaši, ribe i rakovi, pokazala se kao značajan izvor mikroplastike u prehrambenom lancu. Budući da filtriraju vodu, školjkaši imaju posebno visoku koncentraciju mikroplastike u tkivima. Ribe i drugi morski organizmi mogu progutati mikroplastiku iz svog okoliša, a konzumacijom takve hrane čovjek u sebe unosi sitne plastične čestice.
Osim morske hrane, mikroplastika je pronađena u vodi za piće, bez obzira na to dolazi li slavine ili plastične boce. Ipak, istraživanja su pokazala da je koncentracija mikroplastike puno veća u flaširanoj vodi nego u vodi iz slavine, što sugerira da je ambalaža dodatni izvor kontaminacije.
Nedavna istraživanja pokazala su prisutnost mikroplastike i u prehrambenim proizvodima poput riže i meda. Mikroplastika u riži dolazi prvenstveno iz ambalaže i procesa proizvodnje, dok u medu može dospjeti iz okolišnog zagađenja ili kontaminacije tijekom obrade i skladištenja.
Ambalaža za hranu je još jedan izvor kontaminacije mikroplastikom. Određeni proizvodi, poput vrećica čaja izrađenih od materijala poput najlona ili polipropilena, ispuštaju milijarde mikro i nanoplastičnih čestica kada se urone u kipuću vodu. To dodatno doprinosi svakodnevnoj izloženosti plastici kroz prehranu.
Isto tako, preporučuje se izbjegavanje hrane iz dostave jer se najčešće pakira u spremnike od crne plastike ili stiropora, materijale koji mogu ispuštati štetne kemikalije u hranu. Posebno je važno nikako ne podgrijavati hranu u tim spremnicima jer toplina uzrokuje otpuštanje toksina u hranu.
Mikroplastika na ljudsko zdravlje utječe na različite načine i može uzrokovati upale i oksidativni stres, što dovodi do oštećenja stanica i tkiva. Postoje dokazi da može narušiti crijevnu mikrobiotu, što utječe na probavu i imunosni sustav. Mikro i nanoplastične čestice prenose otrovne kemikalije, poput bisfenola A (BPA) i ftalata koji ometaju rad hormona. Istraživanja su otkrila mikroplastiku u ljudskoj krvi što znači da može cirkulirati tijelom i nakupljati se u organima.
Kako smanjiti mikroplastiku u hrani:
- rižu prije kuhanja isperite nekoliko puta kako bi se smanjila količina mikroplastike
- nabavljajte med iz provjerenih izvora, najbolje organski ili domaći, kako bi se smanjila mogućnost kontaminacije
- izbjegavajte flaširanu vodu kad god je moguće i koristite filtriranu vodu iz slavine
- hranu pohranjujte u staklenim ili metalnim posudama umjesto u plastičnim, čak i prilikom zamrzavanja hrane
Dodatno možete smanjiti izloženosti mikroplastici u kuhinji tako da koristite drvene kuhače i špatule umjesto plastičnih, koristite tekstilne kuhinjske krpe i spužve od prirodnih materijala umjesto sintetičkih spužvi, a prilikom kupnje birate proizvode sa što manje plastične ambalaže.
Iako su se istraživanja o zdravstvenim učincima mikro i nanoplastike na ljudsko zdravlje posljednjih godina intenzivirala, Europska agencija za sigurnost hrane naglašava potrebu za daljnjim istraživanjima kako bi se bolje razumjeli toksični učinci mikroplastike na zdravlje ljudi.
Ako vas zanima kako smanjiti izloženost mikroplastici i želite saznati još održivih savjeta za svakodnevni život, pratite profil Ditch Plastic Croatia za korisne savjete i informacije.
