Nisu svi jednako produktivni u isto doba dana, a poslovne obveze često se moraju uskladiti s obiteljskim odgovornostima, liječničkim pregledima i drugim privatnim potrebama. Upravo zato sve više pozornosti privlači microshifting – fleksibilan način organizacije radnog dana koji omogućuje izmjenjivanje kraćih razdoblja rada i vremena za privatne obveze. Prema istraživanju platforme Monster čak 53 posto ispitanih zaposlenika već prakticira takav način rada, redovito ili povremeno.
Što je microshifting i kako funkcionira?
Microshifting podrazumijeva raspoređivanje poslovnih zadataka u kraće vremenske blokove tijekom dana, umjesto rada u jednom neprekinutom razdoblju. Primjerice, zaposlenik može nekoliko sati raditi rano ujutro, napraviti stanku zbog privatnih obveza, a zatim nastaviti s poslom poslijepodne ili navečer. Riječ je o fleksibilnom pristupu organizaciji rasporeda u kojem se poslovni zadaci obavljaju u kraćim, produktivnim intervalima.
Ideja je uskladiti zahtjevnije zadatke s razdobljima najveće koncentracije, a ostatak dana prilagoditi drugim obvezama. Sličan princip koristi se u Pomodoro tehnici, koja se temelji na izmjenjivanju 25 minuta usredotočenog rada i pet minuta odmora. Ipak, microshifting obuhvaća širu organizaciju radnog dana, a ne samo kratke stanke.
Kome fleksibilniji raspored može najviše koristiti?
Microshifting može biti posebno koristan roditeljima, osobama koje skrbe o članovima obitelji te zaposlenicima koji rade na daljinu. Omogućuje im da dio posla obave prije početka obiteljskih obveza ili nakon njihova završetka, umjesto da sve privatne zadatke ostavljaju za večer ili vikend. Može odgovarati i osobama čija se razina energije mijenja tijekom dana. Oni koji se najbolje koncentriraju ujutro mogu tada obavljati zahtjevnije zadatke, dok razdoblja slabije koncentracije mogu iskoristiti za jednostavnije poslove ili odmor.
Korisna je i osobama koje zbog kroničnih zdravstvenih tegoba trebaju češće stanke ili redovite liječničke preglede. U takvim slučajevima kraći blokovi rada mogu olakšati organizaciju dana, ovisno o prirodi posla i mogućnostima prilagodbe radnog vremena.
Zašto microshifting može koristiti i poslodavcima?
Fleksibilna organizacija rada može pomoći poslodavcima u privlačenju i zadržavanju zaposlenika koji teško usklađuju strogo radno vrijeme s obiteljskim ili drugim obvezama. Veća autonomija zaposlenicima omogućuje da zahtjevne zadatke obavljaju u vrijeme kada su najproduktivniji. Međutim, takav pristup zahtijeva jasno definirane ciljeve, poštovanje rokova i dogovor o dostupnosti članova tima.
Poslodavci koji razmatraju uvođenje microshiftinga mogu započeti probnim razdobljem u jednom odjelu te pratiti učinak na kvalitetu rada, produktivnost i zadovoljstvo zaposlenika.
Koji su najveći izazovi microshiftinga?
1/ Kada posao počne zauzimati cijeli dan
Najveći je rizik gubitak granice između radnog i slobodnog vremena. Ako se posao stalno prekida privatnim obvezama, zaposlenik može završiti radeći rano ujutro, tijekom dana i kasno navečer. Kako bi to izbjegli, važno je odrediti početak i završetak rada, isključiti poslovne obavijesti izvan dogovorenog vremena dostupnosti i predvidjeti vrijeme za odmor. Fleksibilnost bi trebala olakšati organizaciju dana, a ne pretvoriti svaki slobodan trenutak u priliku za dovršavanje zadataka.
2/ Kako izbjeći probleme u suradnji s kolegama?
Kada zaposlenici rade u različito vrijeme, dogovaranje sastanaka i zajedničko rješavanje zadataka može biti zahtjevnije. Zato je važno unaprijed komunicirati raspored, označiti razdoblja dostupnosti u zajedničkom kalendaru i dogovoriti termine za poslove koji zahtijevaju suradnju u stvarnom vremenu. Važno je i upoznati se s pravilima poslodavca prije uvođenja fleksibilnijeg rasporeda. Ako je potrebna promjena radnog vremena, najbolje je predložiti konkretan plan i objasniti kako će se osigurati izvršavanje svih obveza.
Kako uvesti microshifting u svakodnevni rad?
Za početak je korisno nekoliko dana pratiti kada ste najkoncentriraniji i koji vam dijelovi dana najviše odgovaraju za zahtjevne zadatke. Zatim možete pokušati rasporediti posao u kraće blokove, uz unaprijed određene stanke i vrijeme za privatne obveze. Pritom se držite triju načela:
Planirajte prema prioritetima: najzahtjevnije zadatke rasporedite u razdoblja najveće koncentracije.
Dogovorite dostupnost: kolegama i nadređenima jasno komunicirajte kada radite, kada ste na stanci i kada ćete odgovoriti na poruke.
Zaštitite slobodno vrijeme: odredite završetak radnog dana i izbjegavajte stalno nadoknađivanje obveza u večernjim satima.
Microshifting nije primjenjiv na svako radno mjesto niti znači da zaposlenik može samostalno mijenjati ugovoreno radno vrijeme. Njegova uspješnost ovisi o prirodi posla, dogovoru s poslodavcem i mogućnosti usklađivanja rasporeda s ostatkom tima. Ključ je u fleksibilnosti koja ima jasne granice: radni dan ne mora izgledati jednako za sve kako bi posao bio kvalitetno obavljen, ali prilagodba rasporeda treba omogućiti više kontrole nad vremenom, a ne stalnu dostupnost.
Pročitaj i ovo:
- Mrzite svoj posao? Tijelo vam šalje 7 upozorenja koje ne smijete ignorirati
- Zašto je odmor ključ za donošenje ispravnih odluka? Stručnjaci imaju odgovor
- 4 suptilna znaka da vas stalna dostupnost vodi prema burnoutu
