Svjetski dan moždanog udara, koji se obilježava 29. listopada, podsjeća koliko je važno na vrijeme prepoznati simptome i brzo reagirati – jer svaka minuta može spasiti život. Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrtnosti i invaliditeta u svijetu, no suvremene metode dijagnostike, liječenja i prevencije mogu značajno smanjiti njegove posljedice te poboljšati kvalitetu života oboljelih.
Upravo zato smo za razgovor odabrali dr. Katarinu Čolak, specijalisticu neurologije s bogatim iskustvom u hitnoj i općoj neurološkoj skrbi, kao i u neurofiziološkoj dijagnostici. Dr. Čolak se posebno ističe u području neurodegenerativnih bolesti te kontinuirano prati najnovija znanstvena dostignuća kako bi svojim pacijentima pružila suvremene i učinkovite metode liječenja. Dodatno se usavršila u području elektromioneurografije (EMNG) i Doppler ultrazvuka moždane cirkulacije, a u Poliklinici Sinteza svakodnevno pomaže pacijentima u akutnim i kroničnim neurološkim stanjima.
Koji su najčešći simptomi koje ljudi često zanemaruju, a mogu biti znak moždanog udara te kako zapravo prepoznati moždani udar na vrijeme?
– Najčešći simptomi moždanog udara uključuju naglu slabost ili utrnulost jedne strane tijela, spušteni usni kut, otežan govor ili razumijevanje govora, te naglu smetnju vida na jedno ili oba oka. Također se mogu javiti iznenadna vrtoglavica, gubitak ravnoteže, jaka glavobolja ili dezorijentacija.
Najvažnije je prepoznati simptome i reagirati na vrijeme – svaka minuta je važna. Možemo koristiti i jednostavnu metodu ‘FAST’, što bi značilo: F (Face) – zamolite osobu da se nasmiješi: je li lice asimetrično? – A (Arm) – podigne li obje ruke jednako? – S (Speech) – govori li jasno? – T (Time) – ako uočite bilo koji od ovih znakova, odmah nazovite hitnu pomoć.
Koji su glavni faktori rizika za moždani udar i tko spada u rizične skupine?
– Glavni faktori rizika su povišeni krvni tlak, dijabetes, povišene masnoće u krvi, pušenje, pretjerana konzumacija alkohola, pretilost, tjelesna neaktivnost i stres. U rizične skupine spadaju osobe starije od 55 godina, srčani bolesnici (npr. Fibrilacija atrija), te osobe s obiteljskom anamnezom moždanog udara. Moždani udar se može javiti i u mlađoj populaciji, osobito ako postoje genetske predispozicije ili specifični čimbenici poput migrene s aurom, hormonalne kontracepcije u kombinaciji s pušenjem, ili autoimunih bolesti.
Koje preventivne mjere žene i muškarci mogu poduzeti kako bi smanjili rizik i postoje li razlike među spolovima u prevenciji ili neke specifičnosti?
– Temelj prevencije je kontrolna krvnog tlaka, šećera i kolesterola, ali svakako i zdrava prehrana, redovna tjelesna aktivnost i izbjegavanje pušenja i alkohola.
Kod žena postoje specifičnosti kao što su trudnoća, menopauza i hormonska terapija koje mogu povećati rizik, kao i migrene s aurom u kombinaciji s kontracepcijom. Muškarci imaju veći rizik u mlađoj dobi, dok se kod žena rizik povećava u kasnijim godinama života. Stoga je individualizirana prevencija – prilagođena spolu, dobi i životnim okolnostima – najvažniji pristup.
Koju ulogu igra brza dijagnoza i intervencija u spašavanju života i smanjenju posljedica moždanog udara?
– Brza reakcija doslovno spašava mozak. Postoje dvije vrste moždanog udara, a to su ishemijski (uzrokovan krvnim ugruškom ili masnim naslagama) i hemoragijski (nastaje puknućem krvne žile u mozgu). Kod ishemijskog moždanog udara, svaka minuta bez dotoka krvi u mozak znači gubitak milijuna moždanih stanica.
Ako se bolesnik javi unutar 3 do 4,5 sata od početka simptoma, moguće je intravenozno dati trombolitičku terapiju koja otapa ugrušak, a u nekim slučajevima i mehanički odstraniti ugrušak (trombektomija). Što se ranije liječenje započne, veće su šanse za potpuni oporavak i manji rizik trajnog invaliditeta.
Koliko su važni redoviti pregledi i kontrola krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi?
– Izuzetno su važni. Većina ljudi nema simptome kod povišenog krvnog tlaka, kolesterola ili šećera, a upravo ti tihi poremećaji godinama oštećuju krvne žile. Redoviti preventivni pregledi jednom godišnje, pogotovo nakon 40. godine, omogućuju pravovremenu intervenciju i smanjuju rizik moždanog i srčanog udara i do 80 %.
Koje su najnovije inovacije u liječenju moždanog udara i kako one poboljšavaju ishode pacijenata?
– Najveći napredak postignut je u mehaničkoj trombektomiji, gdje se posebnim kateterima uklanja ugrušak iz krvne žile mozga. Također, sve se više koristi napredno slikovno praćenje (CT perfuzija, MR angiografija) koje pomaže precizno odabrati pacijente koji će imati koristi od liječenja i izvan standardnog vremenskog okvira. Uvođenje telemedicine i ‘stroke network’ sustava omogućilo je brže donošenje odluka i liječenje čak i u udaljenijim centrima.
Kako digitalne tehnologije i napredni neurološki uređaji doprinose liječenju i rehabilitaciji?
– Digitalne tehnologije danas omogućuju praćenje pacijenata na daljinu, procjenu rizika s pomoću aplikacija, te virtualnu rehabilitaciju s pomoću senzora pokreta i interaktivnih programa. Napredni uređaji poput robotski potpomognutih ruku i nogu, električne stimulacije mišića, te virtualne stvarnosti (VR) značajno ubrzavaju oporavak i motiviraju pacijente tijekom rehabilitacije.
Koji su moderni trendovi u rehabilitaciji i povratku funkcija nakon moždanog udara?
– Današnja rehabilitacija je intenzivna, personalizirana i multidisciplinarna. Osim fizikalne terapije, uključuje kognitivni trening, radnu terapiju, logopedsku rehabilitaciju i psihološku podršku. Sve se više koristi koncept ‘neuroplastičnosti’ – sposobnosti mozga da reorganizira funkcije i preuzme izgubljene zadatke drugim područjima. Ključno je započeti rehabilitaciju što ranije, već unutar nekoliko dana nakon stabilizacije stanja.
Koliko je važan multidisciplinarni pristup, uključujući fizikalnu terapiju, logopediju i psihološku podršku?
– Bez multidisciplinarnog pristupa nema cjelovitog oporavka. Moždani udar ne pogađa samo tijelo nego i psihičko zdravlje, govor, emocije i socijalnu funkciju. Suradnja neurologa, fizioterapeuta, logopeda, psihologa i radnog terapeuta povećava šanse za potpuni povratak samostalnosti i kvalitetu života, ali najvažniji je angažman i ustrajnost samog pacijenta tijekom cijelog procesa rehabilitacije.
Koji su vaši savjeti čitateljima Naturale – kako povećati svijest i educirati se o prevenciji moždanog udara?
– Najvažniji savjet je: redovito kontrolirajte svoje vrijednosti – tlak, šećer i kolesterol. Vodite aktivan i uravnotežen život, hranite se uravnoteženo, krećite se barem 30 minuta dnevno i redovito kontrolirajte zdravlje. Prepoznajte simptome i ne čekajte – brza reakcija može spasiti život i spriječiti invaliditet. Edukacija, prevencija i pravodobna reakcija tri su stupa borbe protiv moždanog udara.
Pročitaj i ovo:
- Dr. Nina Kello: „Bol i ukočenost nisu normalan dio starenja – tijelo nam time uvijek nešto poručuje“
- Dr. Zlatka Bakula: “Menopauza nije kraj, nego nova ravnoteža u životu svake žene”
- Prim. dr. sc. Zlatko Sabol: “Kirurgija i suvremene terapije prekretnica su u liječenju epilepsije”
