Slijedi nam ono doba kada fitness-centri postaju zatrpani novopečenim članovima, a dnevni tisak zatrpava nas detoksikacijom organizma. Jer, ipak, sve se budi, treba „očistiti tijelo“ od svih „toksina“ koje smo natrpali tijekom blagdanskog prežderavanja.
Detoksikacija… Nebrojeno puta pitala sam se što to zapravo u praksi znači? U našem „liječničkom“ jeziku jako dobro znam što taj pojam znači, ali kako „običan svijet“ to shvaća? Naravno, pojam je još jedan od „stranizama“ koje smo povukli iz „bijelog svijeta“. Nikad nisam čula svoju baku (ili roditelje) da su spominjali bilo kakve detoksikacije, kure „pročišćavanja“ i slično.
Kaže Wikipedija, pojam detoksikacije podrazumijeva fiziološko ili medicinsko odstranjivanje toksičnih supstanci iz organizma, kao i proces povraćanja homeostaze nakon dugotrajnog abuzusa toksičnih supstanci kao što su droge, lijekovi i alkohol. U medicinskoj terminologiji toksične supstance mogu se odstraniti dekontaminacijom, korištenjem antidota, hemodijalizom i helacijskom terapijom.
Alternativna medicina nudi brojne detoksikacijske dijete koje nisu pronašle potporu u znanstvenom smislu, što bi značilo da nisu „evidence based“. Hajdemo se osvrnuti na najčešće savjete o tome kako provesti detoksikaciju organizma.
1. Započnite dan s limunom i vodom
Ili što bi naš narod rekao, „popij limunadu“. Ako malo „znanstveno“ razgrnemo ovu tezu, dolazimo do zaključka da limunov sok zapravo alkalizira organizam. Važnost acidobazne ravnoteže (ravnoteža kiselo – lužnato) u organizmu jedna je od osnovnih pretpostavki zdravog funkcioniranja organizma. Ako konzumiramo dosta hrane koja „zakiseljava“ organizam, tipa mesnih proizvoda, definitivno će nam dobro doći alkalni učinak limunade.
2. Kad ste žedni – već ste dehidrirani
Ova stavka trebala bi biti što brže usvojena i upotrijebljena svakodnevno, a ne samo u razdobljima detoksikacije. Naš organizam sastoji se pretežito od vode. Pametnome dosta. Pijte vodu i čajeve kako biste na vrijeme spriječili dehidraciju. Ja bez svoje bočice s vodom ne idem nikamo, a vi?
3. Moć voća i povrća
Voće i povrće dvije su sastavnice prehrane koje bi svakodnevno trebale biti zastupljene u visokom postotku. Budući da neki baš i nisu preveliki ljubitelji voća i povrća (pogotovo djeca), ovakvi sokovi i smoothieji dobar su način da ih se unese u organizam.
Što je zapravo zeleni smoothie i zašto se preporučuje? U blender dodajte jednu bananu, malo avokada, mladog špinata, jabuku i malo biljnog mlijeka te usitnite blenderom i dobili ste zeleni smoothie. S obzirom na to da zeleno lisnato povrće ima mnogo sastojaka koji će pripomoći metaboličkim procesima organizma, vrlo je velika korist ovakvih napitaka. Nemojte zaboraviti i bobičasto voće (npr. borovnice, koje ste tijekom ljeta zamrznuli) zbog svojih antioksidativnih svojstava.
Ono na što moram upozoriti je voće koje u sebi ima visok udio fruktoze (primjerice, sušeno voće, datulje, marelice…). Sva ta fruktoza (voćni šećer) ima tendenciju pretvorbe u masnoću i taloženja u masne stanice (i pojavu masne jetre) te trigerirati nastanak hiperuricemije i gihta.
4. Ništa iz vrećice!
Juhe iz vrećice, rižoto iz vrećice… Zar netko to još koristi? Ako vas ima takvih, brzo iskorijenite tu naviku! Znam da je u današnjem ubrzanom tempu ovo jedno od rješenja za kojim ćete posegnuti, no definitivno nije zdravo. Jedan je pametan čovjek rekao: „Pogledaj pozadinu, pročitaj sastav i ako ti je nepoznato više od tri sastojka, nemoj to jesti!“.
5. Izbjegavajte šećer i slatkiše
Već je previše članaka napisano razglabajući o tome koliko je šećer štetan. Događa se pandemija pretilosti! Pretila djeca nisu više rijetkost, kao što je to bilo nekad. Ne vidim ništa loše ako se povremeno počastimo slatkišem pripremljenim u svojoj kuhinji, od namirnica poznatog podrijetla, ali zamjenjivati obrok slatkišima, to je već pretjerivanje.
6. Bijelo brašno nije dobrodošlo!
Pomislili ste na gluten, zar ne? Taj mali protein (prolamin) stvara velike probleme osobama s celijakijom (autoimuna, doživotna bolest čija je glavna značajka nepodnošenje glutena), osobama alergičnima na pšenicu i onima s necelijakičnom preosjetljivosti na gluten (celijakija i preosjetljivost nisu isti termini!).
Što je s ostalom populacijom? Ako vam ne smeta, ne morate izbaciti pšenične proizvode, ali korištenje komercijalnih proizvoda od bijelog (pšeničnog) brašna svakako trebate svesti na minimum. Zašto? Jer su prepuni aditiva i šećera, zbog čega se svrstavaju u sam vrh piramide namirnica s povećanim glikemijskim indeksom. U redu je povremeno počastiti se kroasanom ili sličnim proizvodom, ali kada to postane svakodnevica, onda je to previše.
7. Smanjite unos mesa i mlijeka
Ako se vratimo na početak teksta, dolazimo do pojma acidobazna ravnoteža, odnosno ravnoteže kiselog i lužnatog „okoliša“ u tijelu. Upravo su mlijeko i meso jedni od glavnih krivaca koji povećavaju kiselost. Također se treba podsjetiti (ili naučiti) da prekomjerno korištenje crvenog mesa može izazvati pojavu gihta i karcinoma debelog crijeva. Ako se ne možete odreći mlijeka, mesa i njihovih proizvoda, a želite pripaziti na zdravlje, onda je vaš izbor povrće i voće koje će svojim alkalnim djelovanjem na organizam ublažiti kiseli učinak mesa i mlijeka.
Još neka važna pravila…
Također, nemojte zaboraviti ni na tjelovježbu (svakodnevno prakticiranje 30-minutne šetnje žustrijim hodom bit će dovoljno), kvalitetan san – jedan od osnovnih boraca protiv stresa – i upamtite još jedno vrlo važno pravilo detoksikacije: zdravlje započinje u crijevima.
Veliki iskorak unaprijed učinjen je kada su znanstvenici otkrili da je mikrobiom individualan, poput otiska prsta, za svaku osobu jedinstven. Kvaliteta izbora namirnica odgovorna je da nahrani vaše podstanare u crijevu. Ako se poremeti balans dobrih i loših bakterija, dolazi do pojave „propusnog crijeva“ – crijeva u cirkulaciju propuštaju brojne tvari koje ne bi smjele ni pod koju cijenu ući u krvotok, i tako dolazi do razvoja brojnih bolesnih stanja.
Smjernice za zdrav život
Kao što smo vidjeli, pravila detoksikacije ne vrijede samo za određeno razdoblje života. To su smjernice koje treba usvojiti za cijeli život. Pojam detoksikacije malo je prenapuhan i strašno je postao „in“, kao i druge stvari za koje do unatrag desetak godina nismo ni čuli da postoje. Ako se prijateljski ponašamo prema svom tijelu, ono će se pobrinuti da održi homeostazu cijelog organizma.
Gledajući logično, ako se tijelo intoksicira određenim toksinom, posežemo za određenim medicinskim postupcima odstranjivanja određenog toksina. No, u svakodnevnom životu bitno je pridržavati se jedne osnovne smjernice, a to je umjerenost u svemu i definitivno nećemo imati problema sa zdravljem. Stoga, red kvalitetnog sna, individualizirane tjelovježbe, kvalitetne prehrane i psihičkog blagostanja recept je kojeg se doista treba pridržavati da bi „detoksikacija“ postala način života, a ne samo jedan od trendova.
