Ljudi vole trendove, a posljednji je bezglutenska prehrana. Gotovo svakodnevno dobivam upite za savjetovanje o bezglutenskoj prehrani, a kada postavim pitanje „Zašto?“, najčešći odgovor biva: „Čitao/la sam na internetu da je gluten štetan za organizam.“
Prvo i osnovno, moramo znati da je svaki organizam jedinstven i da ono što odgovara jednom, ne mora imati isti efekt i na drugi organizam. Ljudi se vole povoditi za tuđim iskustvima, ali u praksi to baš i ne funkcionira. Budući da je hrana nekome lijek, a nekome „otrov“, moramo se usmjeriti na individualnost i izbor namirnica koje će našem organizmu biti korisne, a ne štetne.
Što je, zapravo, celijakija?
Gluten označava skupinu proteina (prolamini i glutelini) koji se nalaze u određenim žitaricama kao što su pšenica, ječam, raž i zob. S obzirom na to da je pšenica jedna od najupotrebljivanijih kultura, vremenom je došlo do modifikacije zrna pšenice, što kod određenih ljudi može dovesti do preosjetljivosti ili razvoja celijakije.
Celijakija je autoimuna bolest čije je obilježje nepodnošenje proteina iz pšenice, ječma, raži i zobi u predisponiranih osoba: pri minimalnom dodiru glutena sa sluznicom tankog crijeva dolazi do razvoja lokalne i udaljene upale i nastanka različitih simptoma (od nadutosti, bolova u zglobovima i glavobolja do neplodnosti) koji su najčešće nepovezani, zbog čega izostaje i pravodobna dijagnoza celijakije. Jedini je lijek doživotna bezglutenska prehrana i bezglutenski „stil života“, što podrazumijeva izbjegavanje popratne kontaminacije glutenom inače neglutenskih namirnica te oprez pri korištenju kozmetičko-higijenskih proizvoda (ruževi za usne, paste za zube, kreme…).
Sam svoj liječnik
Ako ste iz bilo kojeg razloga (prijateljica savjetnik, Google-doktor ili Facebook-grupa) odlučili početi s bezglutenskom dijetom, moglo bi se dogoditi da bolujete
od celijakije, a da to nikad ne saznate. Zašto? Ako se počnete hraniti po principu bezglutenske prehrane i nakon određenog se vremena želite podvrgnuti testiranju na celijakiju, nalaz bi mogao biti lažno negativan! Zapravo ste se uspjeli „zaliječiti“ pa su nalazi uredni, a vi bolujete od celijakije. Stoga, prije nego što iz prehrane odlučite isključiti gluten, preporučujem testiranje za isključivanje, odnosno potvrđivanje celijakije.
Uobičajeni postupak je uzimanje krvi, no s obzirom na to da je celijakija „bolest s tisuću lica“, parametri u krvi mogu biti negativni, što ne znači da ne bolujete od celijakije. Jedini zlatni standard (za sada) je uzimanje uzorka tankog crijeva putem EGDS-a (ezofagoduodenoskopija) te njegova patohistološka analiza.
Nalaze pretraga interpretirat će liječnik (nipošto sami ili na forumima i u Facebook-grupama) te će vam savjetovati daljnje postupke. Ako se gastroenterološkom obradom isključi postojanje celijakije, a osoba i dalje ima tegobe koje nestaju nakon isključenja glutena iz hrane, riječ je o necelijakičnoj glutenskoj preosjetljivosti. I u ovom je slučaju nužno provoditi bezglutensku prehranu.
Što piše na deklaraciji?
Ako započinjete bezglutensku prehranu, potrebno je usvojiti naviku čitanja prehrambenih deklaracija. Bezglutenski proizvodi koji su prošli strogo kontrolirane uvjete proizvodnje, pakiranja i skladištenja imaju međunarodno priznati znak bezglutenskog proizvoda – prekriženi klas žita. Danas mnogi proizvodi nemaju taj znak (zbog visokih troškova u izgradnji pogona koji bi se bavio isključivo bezglutenskim namirnicama), stoga je nužno pažljivo pročitati prehrambene deklaracije i onih proizvoda koji u sebi ne sadrže gluten s obzirom na to da se gluten danas „trpa“ u većinu proizvoda zbog svojeg svojstva povezivanja – biljne paštete, slatkiše, mesne proizvode i slično.
