U društvu koji iznimno velik fokus stavlja na izgled i vanjštinu, većina ljudi, pa tako i adolescenata, smatra da su prekomjerna tjelesna masa i debljina primarno estetski problem. Nažalost, jako puno adolescenata, ali i njihovih roditelja, prijatelja i ostatka obitelji, zaboravljaju na to da je debljina bolest koja može značajno utjecati na zdravlje mlade osobe. Među zdravstvenim posljedicama debljine ističu se dijabetes, visok krvi tlak i povišene masnoće u krvi.
Osim toga, debljina može uzrokovati probleme sa zglobovima, spavanjem, disanjem, raspoloženjem, pa čak i razinom energije. Jednako važno, debljina može imati i značajne posljedice na psihičko zdravlje adolescenta, budući da je poznato da su adolescenti s povećanom tjelesnom masom ili debljinom u povećanom riziku od smanjene razine samopouzdanja, iskrivljene slike o vlastitom tijelu, depresije, tjeskobe, diskriminacije i poteškoća u odnosima s ostalim vršnjacima. Iz svega navedenog jasno je da debljina općenito utječe na kvalitetu života te da je se treba tretirati kao i bilo koju drugu bolest – liječiti!
Osobe koje konzumiraju više energije (kalorija) iz hrane i pića nego što potroše za osnovne funkcije organizma, probavu hrane i tjelesnu aktivnost, taj višak kalorija moraju negdje pohraniti. Mjesto za pohranu viška energije je masno tkivo. Ljudski organizam pritom jednako učinkovito pohranjuje višak energije iz brokule i iz čokolade. Dakle, sav višak energije, dolazio on iz „zdrave“ ili „nezdrave“ hrane, bit će pohranjen u obliku masnog tkiva. Kada adolescent sustavno unosi više energije od onoga što troši, masno tkivo se povećava sve više, a kada postigne određenu razinu, može dovesti do zdravstvenih posljedica.
Adolescenti s debljinom = odrasle osobe s debljinom
Kao što ste vjerojatno i čuli, danas je sve više ljudi pretilo, a značajan porast debljine je zabilježen upravo među populacijom djece i adolescenta. To je posebno zabrinjavajuće zato što adolescenti s debljinom najčešće postaju odrasle osobe s debljinom. Nadalje, danas kod mladih osoba sve češće viđamo bolesti koje smo prije nekoliko desetaka godina vezali isključivo za stariju populaciju, kao što su povišen krvni tlak, dijabetes tipa 2 i povišene masnoće u krvi.

Uzroci debljine
Mnogo je uzroka debljine. Postoje genetski uzroci debljine, što je razlog zašto debljina zna često biti prisutna u cijeloj obitelji. No, važno je imati na umu da osim genetike, od roditelja adolescenti nasljeđuju i važne životne navike, kao što su prehrambene navike te navike vezane za tjelesnu aktivnost. Ako su životne navike roditelja loše, a pritom dolaze u kombinaciji s određenom genetskom predispozicijom za debljinu– to je gotovo siguran put u prekomjernu tjelesnu masu kod adolescenta. Nadalje, okolina također igra važnu ulogu u debljini. Danas je hrana niske nutritivne gustoće uz istovremeno visoku energetsku gustoću (odnosno hrana s malo vitamina i mineralnih tvari, a puno kalorija) dostupna na svakom koraku.
Osim toga, „put“ do te hrane je mnogo kraći nego kod naših predaka koji su hranu morali loviti ili tražiti, te najčešće iznosi određeni (zanemarivi) broj koraka do hladnjaka. Osim genetskih i okolišnih čimbenika, i psihološki čimbenici igraju važnu ulogu u nastanku debljine. Hrana nam ne služi isključivo kao gorivo za tijelo, već hranu često koristimo i kao utjehu (primjerice kada smo tužni, nervozni, tjeskobni), ili pak jedemo kad nam je dosadno. Ako to radimo umjereno, to najčešće neće imati značajniji utjecaj na tjelesnu masu, i, dapače, uživanje u hrani čak i kada nismo gladni je zdravo i normalno. No, kada hrana postane način nošenja sa životnim izazovima, to itekako može imati utjecaj na nastanak debljine.
Roditelji, obratite pažnju na tjelesnu masu svog djeteta
Prvi korak u liječenju debljine je prepoznavanje problema. Nažalost, samo 14% roditelja s pretilim djetetom je svjesno da mu je dijete pretilo ili ima prekomjernu tjelesnu masu. Zbog toga, puno djece s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom prođe nezamijećeno kroz zdravstveni sustav, sve dok već ne razvije određene zdravstvene probleme kao posljedicu pretilosti. Zato je važno da roditelji obrate pažnju na tjelesnu masu svog djeteta, te, prije negoli započnu sa samoiniciranim redukcijskim dijetama koje mogu nanijeti veću štetu od koristi, potraže pomoć nutricionista i/ili liječnika. Budući da su adolescenti osjetljiva skupina, bilo kakvo provođenje redukcijskih dijeta potrebno je provoditi pod nadzorom stručnjaka.
Jedan od koraka u liječenju debljine je i promjena životnih navika, kao što je uvođenje redovite tjelesne aktivnosti. Udruga za sportsku rekreaciju “Možeš? Mogu!” je u suradnji sa stručnjacima razvila takav program, a više informacija o njemu možete dobiti na e-mailu ozimec33@gmail.
Naturala Life br. 12
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili na digitalnu verziju na platformi Magzter i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!








