Moderan užurbani život često nam krade dragocjeno vrijeme za osnovne aktivnosti, čak i za one poput jela. Mnogi od nas nerijetko brzinski zgrabe za doručak nešto na izlasku iz kuće ili naruče ručak kako bi dobili više vremena za obavljanje posla ili neke druge aktivnosti.
No vrijeme je da odvažemo utjecaje prebrzog jedenja na naše zdravlje. Jeste li ikada osjetili prekomjerne plinove? Patite li često od zatvora ili nadutosti? Koliko dugo niste obraćali pozornost na to koliko ste zapravo gladni ili siti?
Višak plinova
Postoji stanje koje uključuje gutanje prekomjerne količine zraka tijekom i između obroka, poznato kao aerofagija. Može uzrokovati bilo što, od blage nelagode i osjećaja težine i nadutosti do bolova u trbuhu i distenzije (vidljivo povećanje veličine trbuha nakon jela).
Normalna količina plinova u probavnom traktu kada nam je želudac prazan je oko 200 ml. Ako se ta količina značajno poveća, fiziološki mehanizmi za njegovo izbacivanje mogu postati vrlo neugodni. Ta količina zraka ovisi o ravnoteži između unosa, proizvodnje i eliminacije plinova kroz podrigivanje, nadutost ili njihovu potrošnju od strane crijevne mikrobiote.
Brzo jedenje jedan je od glavnih faktora u povećanju unosa zraka i proizvodnje plinova, iako žvakaća guma, pušenje i promjene u crijevnoj mikrobioti također tomu mogu pridonijeti.
Ne žvačete hranu dovoljno
Kada jedemo na brzinu, imamo manje vremena za žvakanje, što znači da hrana u želudac stiže gotovo cijela. Stoga je potrebno više želučane kiseline da bi se pravilno probavila. Osim što zahtijeva veći metabolički napor, to također uzrokuje neugodan osjećaj težine i probavne smetnje koji prate brze obroke.
Drugi učinak nedovoljnog žvakanja, čime se ne dopušta oralnim enzimima da rade svoj posao, jest apsorpcija hrane u tankom crijevu. Unatoč svim naporima želuca, neprožvakana hrana može dospjeti u crijeva, a da nije dovoljno probavljena.
Ne znate kada prestati
Kada je riječ o osjećaju gladi i sitosti, mozak je odgovoran za slanje signala koji upravljaju probavnim procesima, kao i za to da jedemo ili prestanemo jesti.
Dva hormona reguliraju koliko se osjećamo siti ili gladni – grelin izaziva osjećaj gladi, dok leptin čini da se osjećamo sitima. Nakon što vidimo, pomirišemo i počnemo jesti hranu, potrebno je 20-30 minuta da leptin postane aktivan. To znači da, kada jedemo prebrzo, unosimo više nego što nam je zapravo potrebno – leptin nema dovoljno vremena da proradi i kaže nam da nam je dosta.
Koje su ozbiljnije posljedice po naše zdravlje
Prebrzo jedenje može imati teže posljedice za naše zdravlje. Nekoliko studija pokazuje vezu između brzine kojom jedemo i čimbenika kardiovaskularnog rizika, povišene razine triglicerida i povećanih šansi za razvoj metaboličkog sindroma (više do 59%) ili prekomjerne težine ili pretilosti, osobito među dijabetičarima.
Stoga svakako vrijedi usporiti i odvojiti trenutak za ležernije uživanje u doručku, ručku ili večeri. Žvačite polako i obratite pozornost na osjećaj sitosti. Uložite malo vremena i to će vam se isplatiti.
Pročitaj i ovo:
- Nutricionist Branimir Dolibašić: Što je emocionalno hranjenje ili jedenje?
- 10 savjeta za poticanje uspavane probave na prirodan način
- Želite bolje zdravlje crijeva? Ovaj jednostavan trik je ključ dobre probave
