Svi volimo božićne i novogodišnje blagdane. Dobro, barem većina nas. Sve je veselo, svi su dobro raspoloženi, pjeva se, pleše se… Radujemo se okićenom gradu, blagdanskom sadržaju i događanjima, društveni život je na vrhuncu u ovo doba godine.
Melankolija, loše raspoloženje…
I onda u jednom trenutku, kao da netko stisne prekidač i ugasi svjetlo. O adventu govorimo u pluskvamperfektu, božićni blagdani i novogodišnje slavlje su završili i ostao je samo poneki kolačić i osušena borova iglica u tepihu. Proljeće je još daleko, a rani popodnevni mrak još će se dugo vući i gurati nas u sve dublji postblagdanski blues. Zašto pišem baš blues? Zato što toliko slikovito opisuje melankoliju, loše raspoloženje i depresivan osjećaj koji nas preuzme nakon blagdana.
Pretpostavlja se kako se postblagdanski blues javlja kod 64% ljudi i dijeli mnogo istih simptoma kao i tjeskoba i poremećaj raspoloženja. Ti simptomi mogu uključivati nesanicu, razdražljivost, loše raspoloženje, nisku razinu energije, manjak motivacije, probleme s fokusom i koncentracijom.
Intenzivno emotivno razdoblje tijekom blagdana
Stručnjaci smatraju da se postblagdanski blues javlja zbog naglog pada adrenalina, ali i percepcije našeg mozga koja preuveličava trenutnu stvarnost u blagdanskim danima, zbog čega se povratak u uobičajenu svakodnevicu čini tjeskobniji i depresivniji nego što zapravo jest. Ukratko, i našem mozgu se dopadaju lampice i blještavilo, pa kao malo dijete u trgovini s igračkama izgubi doticaj s realnošću.
No, tu su i brojni drugi faktori. Nekima blagdani predstavljaju intenzivno emotivno razdoblje iz kojeg često izađu iscrpljeni. Glumljenje pretjerane sreće u blagdanskom razdoblju jednako aktivira stresne mehanizme kao i stiskanje kočnica pri susretu s članovima obitelji ili prijateljima koje biste najradije zaobišli. Nije neuobičajeno niti da nam se aktivira intenzivan osjećaj tuge, jer svima nam nedostaje netko s kime smo nekad prije dijelili blagdane.
Iako većina nas voli te brojne socijalne događaje i intenzivno druženje, oni nas ipak na neki način ‘potroše’, jer im dajemo prednost u odnosu na odmor.
Loša prehrana i alkohol kao poznati depresori
Prehrana tijekom blagdana kod većine uglavnom nije primjer tanjura punog zdravih namirnica o kojima nas poučavaju nutricionisti. Jedan kolačić, pa još jedan, pa evo još ovaj da se ne osuši, a tek je doručak… Onda after party poslije posla, pa sutradan opet, jer eto ‘to doba godine je, pa kada ćeš ako nećeš sad’.
I na kraju virnemo u čašicu (puno) više nego inače, onda dođe vikend i gosti i druženje s prijateljima, pa još malo virimo. I na kraju kad se zbroji…
Znamo da je alkohol poznati depresor središnjeg živčanog sustava, što znači da usporava rad mozga i živčanu aktivnost. Smanjuje mogućnost racionalnog razmišljanja i rasuđivanja, remeti percepciju i kretanje. Što veću količinu konzumiramo to je jači sedativni učinak koji za sobom nosi i oštećenje kognitivnih funkcija, te potiče tjeskobu. Stoga nije iznenađujuće da se nakon mjesec dana pretjeranog uživanja ne osjećamo baš najbolje. I kad se tome još zbroji šećer koji značajno remeti našu metaboličku fleksibilnost, razina energije nam počinje plesati, ali ne onako kako mi sviramo.
Kako ispuniti formulu ‘pazi na sebe i brini o sebi’?
Nakon svega ovoga – što napraviti da ne upadnete u postblagdanski blues i/ili kako ga preboljeti?
Trebala bih napisati jedi zdravo, spavaj, ne konzumiraj alkohol i vježbaj. Ali, tko će me stvarno poslušati. Stoga ću pokušati to isto upakirati u neku održivu blagdansku varijantu.
Objedinit ću pod jednim i jedinstvenim – pazi na sebe i brini o sebi.
Ako već svjesno za doručak, ručak i večeru iz kutije nestane red kolača potrudite se da oni budu na kraju obroka. Jedite u svakom obroku povrće, ako je moguće na početku obroka i ne, krumpir se ne računa kao povrće. Obroku dodajte vlakna, i da obavezno googlajte koje su namirnice bogate vlaknima. Ta dva poteza olakšat će vašem tijelu da probavi suvišak šećera i smanjiti opterećenje inzulina. Ovo je zapravo i praktičan općeniti savjet, ali realno nemojte svaki dan jesti slatkiše za doručak, ručak i večeru.
Neki dobar savjet za alkohol. Nema ga. Nema trikova koji mogu ublažiti negativne efekte alkohola. Zato budite obzirni prema sebi i nježni prema svojem tijelu.
Hidrirajte se. Pod time mislim pijte vodu. Alkohol i teška hrana dehidriraju organizam i u takvim okolnostima potrebe tijela za vodom su bitno veće. I ne, ako ste alkoholno piće pomiješali s vodom se ne računa da ste se hidrirali.
Povećajte svoje kapacitete za stres adaptogenim biljkama
Pokušajte odrediti kada je vrijeme za zabavu, a kada za odmor. Poneka pauza od druženja zaista može napraviti veliku razliku u povećanju vašeg kapaciteta za blagdanske aktivnosti.
Spavajte. San = obnova i oporavak. O tome možete pročitati u prijašnjem članku. No, kako zaspati kad se kasno vratiš kući a u glavi još trese muzika sa zabave. Dodaci prehrani za lakši san (preporuka Adena Natura Sleepy) odličan su izbor jer brzo opuštaju tijelo i um, što nam i treba kada se vratimo kući prestimulirani. Važno je imati na umu da se ne preporučuje upotreba s alkoholom.
Tjelovježba. Nađite vremena u zgusnutom rasporedu. Pa premda to značilo da ćete na party ili kući otići pješke, a ne taksijem.
Povećajte svoje kapacitete za stres adaptogenim biljkama. Adaptogeni nam mogu pomoći u stanjima kroničnog stresa, ali i kao priprema za intenzivna stresna stanja. Pravodobnom primjenom adaptogeni mogu bitno smanjiti negativne posljedice intenzivnog stresa. Adaptogene biljke potražite u dodatku prehrani Adapto.
Adena Natura Calma – prirodni biljni anksiolitik ublažava melankoliju i loše raspoloženje
A što ako ništa od navedenog niste primijenili i zapali ste u ozbiljan postblagdanski blues? Sve gore navedeno opet vrijedi (naravno bez kolača i alkohola). Odmorite se. Počastite se s nečim što vas opušta i raduje (ne, kolači i alkohol se ne računaju).
Ako ni to nije dovoljno Adena Natura Calma sadrži prirodne biljne anksiolitike koji će ublažiti melankoliju i loše raspoloženje. Uživajte u blagdanima, čuvajte se i budite nježni prema sebi!
Pročitaj i ovo:
- Ana Gjergja Sekulić, mag. pharm.: „Pamćenje nam opada već u dvadesetima, ali biljke tu uskaču u pomoć“
- Ana Gjergja Sekulić, mag. pharm.: Koje biljke pomažu kod kroničnog stresa?
- Ana Gjergja Sekulić, mag. pharm.: Kako se riješiti nesanice jednom zauvijek?
