“Već toliko dugo loše spavam i budem budna noću da postajem tjeskobna kad shvatim da se približava večer. Bojim se noći, sve oko mene je tiho, a sama sam. Misli samo naviru i nikako “ugasiti” mozak. I tako se vrtim u krug u svojoj glavi satima razmišljajući što je bilo, a što će biti. Dozivam san, ali misli me preplavljuju. Onda ipak pred jutro san dođe, kratak, onaj koji te sruši kad si već potpuno iscrpljen. Traje svega nekoliko sati pa u novi dan krećem potpuno iscrpljena – i fizički i mentalno.”
Ovo je stvarna priča mnogih koji su borili bitke s nesanicom. Čak se i ja osobno mogu pronaći u nekim dijelovima. Nesanica je vrlo česti problem te se smatra da čak trećina populacije ima poteškoće s nekim oblikom nesanice.
Zašto nam je san toliko potreban?
Da bi naše tijelo moglo izdržati svakodnevne napore, potreban nam je san. To je toliko važna biološka funkcija da u 50 godina života 18 godina provedemo spavajući.
Što se događa u našem tijelu dok spavamo? Dok spavamo, izmjenjuju se faze i ciklusi tijekom kojih se luči niz hormona i drugih tvari koji su tijelu potrebni za obnovu i oporavak. Naš mozak pohranjuje informacije i formira sjećanja, tijelo se čisti od toksina i otpadnih tvari, tkiva se obnavljaju, metabolički se oporavljamo, punimo se energijom.
Ciklus budnosti i spavanja utječe na svaki naš neurotransmiter i hormon u tijelu, npr. serotonin, dopamin, glutamat, GABA, noradrenalin, kortizol. I zato da bi naše tijelo djelovalo u harmoniji, važan nam je dobar i kvalitetan san.
Tijekom spavanja u tijelu se izmjenjuju non REM i REM faze spavanja, a obje su faze važne za naše tijelo. Tijekom non REM faze funkcije tijela se usporavaju što omogućuje odvijanje procesa obnove i popravaka. U fazi dubokog non REM spavanja tijelo izlučuje hormon rasta, vrši popravke tkiva, mišića i kostiju.
Smatra se da dubok san pomaže regulirati metabolizam glukoze, funkcioniranje imunološkog sustava i formiranje pamćenja. Povezuje se s boljom radnom memorijom, verbalnom tečnošću, motoričkim učenjem i pronalaženjem riječi.
Tijekom REM faze događaju se drugačije promjene u tijelu, lagano raste krvni tlak, otkucaji srca se ubrzavaju, a mišići ruku i nogu se duboko opuštaju, disanje postaje plitko, a mozak izrazito aktivan. U ovoj fazi mozak obrađuje informacije koje je prikupio u toku dana i pohranjuje ih u dugotrajnu memoriju.
Koliko nam je sna potrebno?
Spavanje je neophodno, a količina sati koje provedemo spavajući može varirati. Tek rođeno dijete spava i do 16 sati dnevno, dok prosječni šestogodišnjak provede 10 sati spavajući.
Djetetu od dvanaest godina potrebno je 9 sati sna, dok je odrasloj osobi dovoljno oko 8 sati. No, postoje i pojedinci koji sasvim uredno žive spavajući samo nekoliko sati noću. Ono što je najvažnije jest to da nas san okrepljuje i da nismo umorni.
Posljedice poremećaja spavanja
Poremećaj spavanja može uzrokovati različite poteškoće i značajno utjecati na kvalitetu života. Najčešće se očituje u obliku manjka energije, emocionalnih promjena, promjena raspoloženja, poteškoća u pamćenju, lošijih motoričkih sposobnosti, smanjene produktivnosti na poslu, povećane učestalosti nezgoda u prometu. Ukratko, utječe na kompletno zdravstveno stanje našeg organizma i kvalitetu života, a uzroci mogu biti brojni i različiti.
Najučestaliji je poremećaj cirkadijalnog ritma koji se odnosi na desinkronizaciju našeg “unutarnjeg sata” koji diktira kada je vrijeme za spavanje, a kada trebamo biti budni. Poteškoće se očituju kao nesanica ili pretjerana pospanost tijekom dana, a ponekad i oboje.
Nesanica podrazumijeva poteškoće pri usnivanju ili trajanju spavanja, a uzroci mogu biti brojni – od fizičkih poput boli i potrebe za mokrenjem do psiholoških poput tjeskobe ili nervoze ili pak vanjskih faktora kao što su svjetlost ili zvuk.
Vanjske promjene poput dalekih putovanja, promjene vremenskih zona i noćni rad također mogu uzrokovati promjene cirkadijalnog ritma. Poremećaj spavanja može biti uzrokovan nekim bolestima, posebice onima koje nam uzrokuju bol, no i psihičkim stanjima poput depresije ili akutnog emocionalnog stresa, kao i nekim hormonalnim promjenama poput menopauze.
Određeni lijekovi iz skupine lijekova za liječenje kardiovaskularnih bolesti i neki antidepresivi mogu biti uzročnici poremećaja spavanja.
Higijena spavanja je važna
Izrada jednostavnih, ali važnih promjena u dnevnim navikama i navikama oko odlaska na spavanje može imati snažan utjecaj na to koliko dobro spavamo, što daje osjećaj mentalne oštrine, emocionalne uravnoteženosti i veće energije tijekom cijelog dana.
Higijena sna je presudan faktor u rješavanju poteškoća sa spavanjem. Ona uključuje optimalne vanjske faktore poput zamračene, tihe i ugodne prostorije i kreveta u kojem spavamo. Izbjegavanje i izostavljanje teške hrane, alkoholnih i kofeinskih pića i drugih stimulansa poput nikotina prije spavanja.
Ograničavanje količine svjetlosti kojoj smo izloženi nekoliko sati prije odlaska na spavanje, kao i plavoj svjetlosti koju emitiraju ekrani. Fizičku i mentalnu aktivnost također je potrebno svesti na minimum.
Sve je ovo izrazito važno kako bismo održali pravilno lučenje našeg “hormona spavanja” melatonina. Iako melatonin ima i drugih funkcija, održavanje cirkadijalnog ritma je jedna od najpoznatijih. Ovaj će se hormon započeti lučiti u kasnim poslijepodnevnim satima kako bi naše tijelo uputio na počinak i uveo u san.
Vršne vrijednosti melatonina obično se javljaju između ponoći i dva sata ujutro, a kako bi osigurali taj maksimum lučenja poželjno je da već prije samog vrhunca lučenja spavamo dva sata. Tako možemo iskoristiti sve blagodati melatonina kako što su antioksidativno, protuupalno i zaštitno djelovanje na kardiovaskularni, imunološki i neurološki sustav.
Što još možemo učiniti?
Prirodni način za bolje spavanje mogu pružiti ljekovite biljke koje djeluju na opuštanje i smirenje, a tijelu pomažu da lakše utone u san i dosegne dublje razine sna u kojima se kvalitetnije odmara i obnavlja. Ljekovite biljke poput Kalifornijskog zlatnog maka i Pasiflore neke su od njih.
Kalifornijski zlatni mak za smirivanje uma
Kalifornijski zlatni mak porijeklom je iz Kalifornije i nativna je biljka upravo na području Sjedinjenih američkih država i Meksika. Primjenjivala se još u medicini američkih Indijanaca, a i danas je popularna u fitoterapiji kao sedativ, hipnotik i analgetik.
Kalifornijski zlatni mak bio je uobičajena biljka u američkim i latinoameričkim društvima, a zanimanje liječnika stekao je u kasnim 1800-ima kada je dodan u katalog lijekova Park-Davis kao “izvrsno uspavljujuće sredstvo i analgetik, prije svega bezopasan.”
Osim toga, 1893. godine su izvijestili da je „… učinak koji Eschscholtzia californica proizvodi na pacijente jednak onome morfina, bez neugodnosti potonjeg lijeka.“ Danas znamo da to nije baš u potpunosti točno. Iako je učinkovit za ublažavanje boli i smirivanje, znatno je nježniji i blaži od morfina, što je dobra stvar.
Može se primjenjivati za sve dobne skupine – djecu, odrasle i starije osobe – uz primjereno doziranje. Ima širok sigurnosni profil, ne uzrokuje ovisnost i neće izraziti prejako djelovanje ni nepovoljne interakcije. Pouzdana je biljka za tretiranje poremećaja spavanja, posebice one nesanice uzrokovane prekomjernim stresom, iscrpljenošću i uzbuđenjem.
Njezina smirujuća svojstva djelovat će kod osoba koje pate od anksioznosti, nervoze, nemira, stresa, brige. Smiruje um te potiče tijelo na opuštanje i odmor čime omogućuje blagi prijelaz iz stanja budnosti u stanje sna i obrnuto. Blagi je sedativ i neće uzrokovati osjećaj mamurluka i pospanosti idućeg dana.
Pasiflora protiv napetosti
Prva zabilježena upotreba pasiflore datira još od vremena Asteka, a široko je uzgajana u Europi nakon ere španjolskih konkvistadora. Naziv pasiflora potječe od flos passionis, prijevoda fiore della passione, naziva koji se primjenjuje na biljku u Italiji kako bi se istaknuo vjerski simbolizam. Cvjetna se struktura smatra simboličkim odrazom Kristove muke.
Nicolas Monardes, španjolski liječnik koji radi u Peruu, prvi je dokumentirao korištenje pasiflore 1569. godine. On je sa sobom biljku donio u Europu i tako je možda zaslužan za njezino širenje u zapadnoj upotrebi.
Pasiflora se uobičajeno koristi za tretiranje nesanice, pomažući prijelaz u prirodan san bez ikakvog mamurluka. Važno je napomenuti da pasiflora neće samostalno uspavati, već podržava normalan san koji je možda bio poremećen stresom i nervozom.
Izrazito je učinkovita u slučajevima pretjeranog razmišljanja koji uzrokuje nesanicu. Pasiflora je izvrstan saveznik za opću napetost – napetost koja se manifestira kao nesanica, bol u mišićima ili u obliku tjeskobnih misli.
Sinergija tri snažna sastojka
Sinergija ova tri snažna sastojka – kalifornijski zlatni mak, pasifloru i melatonin – pronađite u proizvodu Adena Natura Sleepy. Prirodni sastojci ubrzat će uspavljivanje i olakšati održati miran san.
Osim toga, potaknut će tijelo na opuštanje i odmor i omogućiti blagi prijelaz iz stanja budnosti u stanje sna, bez osjećaja omamljenosti nakon buđenja. Neka kvalitetno spavanje postane vaša stvarnost i vaša svakodnevica!
Pročitaj i ovo:
- Ana Gjergja Sekulić, mag. pharm.: Kako spriječiti akutni stres da vam upropasti dan?
- Ana Gjergja Sekulić, mag. pharm.: Zaustavite stres dok on ne zaustavi vas
- Ana Gjergja Sekulić i Adrijana Tomičić: “Naši proizvodi prirodno olakšavaju tegobe uzrokovane stresom”
Naturala Life br. 14
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
