S obzirom da hrana kojom se hranimo nije niti upola kvalitetna kao što je to bila nekada, ne čudi podatak da su preosjetljivost na određene sastojke hrane u velikom porastu. Često se susrećem s brkanjem pojmova vezanih uz alergiju, intoleranciju i preosjetljivost, stoga idemo redom pojasniti sve ove pojmove.
Alergija na hranu, odnosno, na pojedine sastojke hrane je u svojoj biti imunološki posredovana reakcija tijela u „predodređenih“ osoba. Radi se zapravo o aktivaciji protutijela u našem organizmu, odnosno stvaranja imunoglobulina E (IgE). Ponekad alergijske reakcije mogu biti i „non IgE“, odnosno ne posredovane s IgE, ali su takvi slučajevi nešto rjeđi.
Alergija je naslijeđena sklonost imunološkog sustava koji preosjetljivošću reagira na određene tvari, a u kontaktu s alergenima, može se, ali i ne mora razviti alergijska reakcija (što govori o povezanosti genetske predispozicije i utjecaja okoline, u ovom slučaju hrane). Alergija je, dakle, prekomjerna reakcija imunološkog (obrambenog) sustava u ponovljenom doticaju s alergenom u predisponirajućih pojedinaca – tijelo prepoznaje alergen kao nešto „tuđe“ i nastoji se „zaštititi“ te dolazi do reakcije između alergena (najčešće je to bjelančevina iz hrane) i antitijela (bjelančevine koje „stvara“ naš imunološki sustav). Prilikom ove reakcije dolazi do stvaranja imunoglobulina, najčešće Imunoglobulina E (IgE) koji daljnjim reakcijama dovodi do brzog oslobađanja velike količine histamina, opet jedne „zločeste“ tvari koja je kriva za brojne simptome u i na našem tijelu nakon što nešto „krivo pojedemo“.
Najčešći simptomi alergije na hranu su:
• gastrointestinalni (probavni) simptomi: mučnina, povraćanje, bol u trbuhu, proljev
• kožni simptomi: urtikarija, svrbež, dermatitis
• opći i najteži simptomi: hipotenzija (pad krvnog tlaka), bronhospazam (sužavanje bronha), anafilaktični šok
Pojava alergija na hranu mijenja se s dobi, a mijenjaju se i alergeni koji je izazivaju. Češće su u prvim godinama života, zbog nedovoljno razvijenog imunološkog sustava djece. Kod djece češće su alergije na mlijeko, kikiriki, jaja, soju, pšenicu i morsku ribu, dok su kod odraslih češće alergijske reakcije na koštunjavo voće i plavu ribu.
Alergije na hranu mogu se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a javit će se češće u osoba koje već imaju sklonost alergijama na neke druge tvari, tzv. atopičari. U liječenju alergija na hranu, najčešće se koristi eliminacijska dijetoterapija, odnosno isključivanje određene hrane iz prehrane. Treba imati na umu da da i minimalni dio hrane koja sadrži alergene može izazvati simptome alergije!
Intolerancija na hranu (prehrambene, alimentarne intolerancije) imaju sličnu simptomatologiju kao i alergija na hranu, mada bez „životno„ ugrožavajuće kliničke slike. Ovdje je bitno napomenuti da u nastajanju simptoma nije uključen imunološki sustav, nego su simptomi posljedica nedostatka određenog enzima ili kemijske tvari za uključenih u probavnu hrane. Jedna od najčešćih intolerancija je intolerancija na laktozu, a javlja se zbog deficita (manjka) enzima laktaze u tankom crijevu zbog čega je onemogućena razgradnja mliječnog šećera (laktoze).
Preosjetljivost na hranu, odnosno na namirnice ili sastojke hrane izaziva kaskadu imunološkog odgovora u našem organizmu i najčešće dolazi do aktivacije imunoglobulina IGg, tj. do aktivacije „subpopulacija“ imunoglobulina G, točnije IGg1 i IGg4. Ovaj tip reakcije se dokazuje sve popularnijim testovima preosjetljivosti. Ono što se tim testovima „mjeri“ je zapravo IGg4 iz naše krvi, što bi značilo da se „kvantificira“ količina imunološke reakcije organizma (najčešće je to „kronična“ reakcija) koju izazivaju određene namirnice.
Takav test dokazuje preosjetljivost na hranu, stoga je pravi naziv za takav test „Test preosjetljivosti na hranu“, bez obzira što se u našem žargonu uvažio naziv „Test intolerancije“ što je zapravo neispravno. Liječenje ovakvih preosjetljivosti je kombinacija eliminacijske i rotacijske dijete, što ovisi o nalazu testa.
Učestale su kombinacije preosjetljivosti i intolerancije na sastojke hrane, što uvelike otežava izradu plana prehrane kod takvih osoba. Također, želim istaknuti da je svaka osoba individua za sebe, stoga je potrebno učiniti individualni plan prehrane za svakog pojedinca. Svakim danom je u porastu broj osoba koji zapravo imaju veliki broj naizgled nepovezanih tegoba tipa glavobolje, umor, bolovi u mišićima i zglobovima, poremećaji u dinamici probave (proljevi, opstipacija), mršavljenje, debljanja, a zapravo nastaju izborom krivih namirnica (slično kao da u benzinski motor ulijevamo „diesel“ gorivo).
Baš zbog činjenice o povećanju broja „preosjetljivih“ na sastojke hrane, na društvenoj mreži Facebook formirana je grupa „Prehrambene alergije i intolerancije“ koja služi za razmjenu iskustava takvih osoba te za sve one koji se žele hraniti zdravim namirnicama i zaobilaze rafinirane i prerađene proizvode koji su jedan od velikih izvora prehrambenih preosjetljivosti i alergija.
Alenka Brozina, dr.med.
http://alenkaadenium.blogspot.com
