Nedavna objava glumca Marka Cindrića da su on i njegov sin nakon kupanja u plićaku Jadranskog mora dobili bakterijsku infekciju ponovno je otvorila pitanje koliko su ljetna kupanja povezana s kožnim infekcijama. Mnogi su se zapitali može li se impetigo ‘pokupiti’ u moru te predstavljaju li plićaci tijekom turističke sezone povećan zdravstveni rizik.
Iako se takve priče tijekom ljeta redovito pojavljuju u javnosti, stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati vremensku povezanost od stvarnog uzroka bolesti. Naime, impetigo je jedna od najčešćih bakterijskih infekcija kože, osobito među djecom, no njegovo širenje najčešće nema izravne veze s morskom vodom.
Kako bismo razjasnili najčešće nedoumice, razgovarali smo s dr. Majom Sabolić, specijalisticom infektologije iz Poliklinike Sabol, koja pojašnjava kako nastaje impetigo, zašto je ljeti učestaliji i koje su najvažnije mjere prevencije.
“Morska voda nije izvor infekcije”
Prvo pitanje koje se nameće jest može li se uopće reći da se netko zarazio u moru.
“Za klasični impetigo takva je tvrdnja najčešće previše pojednostavljena, pa i netočna. Impetigo uzrokuju prvenstveno bakterije čiji je važan rezervoar čovjek. Najčešći epidemiološki čimbenik jest izravan kontakt s oboljelom osobom ili sekretom iz njezinih promjena”, objašnjava dr. Sabolić.

Drugim riječima, činjenica da su se simptomi pojavili nakon kupanja ne znači da je upravo more bilo izvor zaraze. Zato naša sugovornica ističe kako ‘morska voda nije izvor infekcije’. Impetigo se dobije prijenosom s druge osobe, osobito preko ruku i dodira kožnih promjena, zajedničkih ručnika, odjeće ili posteljine, kao i ulaskom bakterija kroz ogrebotinu, ubod kukca, ekcem ili drugu kožnu leziju!
Zašto je impetigo češći upravo ljeti?
Iako more nije uzrok bolesti, ljetni uvjeti ipak pogoduju njezinoj pojavi.
“Ljeti se kombinira više faktora. Toplina i vlaga pogoduju preživljavanju i umnažanju bakterija, koža je izloženija, češći su ubodi kukaca, ogrebotine i sportske ozljede, a znojenje, trenje, vlažni kupaći kostimi i maceracija kože slabe njezinu zaštitnu barijeru. Kupanje je stoga često posredni čimbenik, a ne dokaz da je bakterija došla iz mora”, kaže infektologinja.
Posebno su osjetljiva djeca pa naša sugovornica ističe: “Djeca češće obolijevaju nego odrasli. Imaju više sitnih ozljeda kože, uboda, atopijski dermatitis i druge svrbežne dermatoze, češće se grebu te su u bliskom kontaktu s drugom djecom u obitelji, vrtiću, školi ili tijekom sportskih aktivnosti. Zbog toga se bakterije lakše prenose i autoinokulacijom šire s jednog dijela tijela na drugi.”

Male ranice često su ulazna vrata infekcije
Jedna od najčešćih zabluda jest da su za razvoj impetiga dovoljne ogrebotine ili ubodi komaraca. Vrlo su važni kao ulazna vrata infekcije, ali sami po sebi ne znače da će nastati impetigo. Važnu ulogu ima grebanje. Bakterije se sekretom prenesu na prste i ispod noktiju, a zatim na druge dijelove kože.
Roditelji pritom često teško razlikuju običnu iritaciju kože od početka bakterijske infekcije.
“Obična iritacija ili kontaktni dermatitis najčešće uzrokuju difuznije crvenilo, pečenje ili svrbež na području koje je bilo izloženo soli, pijesku, kremi za sunčanje ili trenju. Nema gnojnog sadržaja niti karakteristične medenožute kraste. Impetigo je, s druge strane, žarišna promjena – crvenilo prelazi u mjehurić ili prištić koji puca, vlaži i stvara žutozlatnu krastu. Često se pojavljuju i nove promjene na mjestima koja dijete dodiruje ili grebe“, objašnjava liječnica.
Kada treba potražiti liječničku pomoć?
Ako postoji sumnja na impetigo, važno je postaviti točnu dijagnozu i započeti odgovarajuće liječenje.
“Sumnju na impetigo ipak treba potvrditi stručna osoba i potrebno je započeti antimikrobnu terapiju – najprije lokalnu, a ovisno o tijeku bolesti i sistemsku. Roditelji koji već imaju iskustva s bolešću često sami počnu mazati antibiotsku kremu, ali to ne smatram uvijek idealnim rješenjem“, dodaje dr. Sabolić.
Liječnički pregled posebno je važan ako se crvenilo širi oko promjene, pojavljuje se obilno gnojenje, povišena temperatura ili promjene ne zacjeljuju, odnosno nastavljaju se širiti. Kod nekoliko ograničenih promjena bez temperature i drugih simptoma najčešće je dovoljno lokalno liječenje antisepticima ili lokalnim antibioticima. Antibiotici na usta potrebni su kod opsežnijih promjena, buloznog impetiga, povišene temperature, općeg lošeg stanja, povećanog rizika od komplikacija ili kada lokalna terapija ne daje rezultate.

Impetigo se lako prenosi unutar obitelji
Dr. Sabolić upozorava da je impetigo vrlo zarazan dok su promjene aktivne: “Prenosi se izravnim dodirom kože i sekreta, rukama, ali i zajedničkim ručnicima, odjećom, posteljinom i predmetima koji dolaze u kontakt s promjenama. Može se širiti i po tijelu iste osobe.”
Zbog toga cijela obitelj treba pojačati higijenske mjere. Najvažnije je često prati ruke sapunom, osobito nakon dodirivanja djeteta ili nanošenja terapije. Ne treba dijeliti ručnike, posteljinu, odjeću ni kozmetiku. Promjene treba držati čistima i prekrivenima, a članove obitelji svakodnevno pregledati kako bi se na vrijeme uočile eventualne nove promjene.
Treba li zbog impetiga izbjegavati kupanje?
Liječnica naglašava da nije potrebno zabraniti kupanje svima koji imaju površinsku ogrebotinu koja je uredno zacijelila. Međutim, osobe koje imaju aktivan impetigo ne bi se trebale kupati s drugima dok su promjene otvorene, vlažne ili cure.
“Kao i svakog drugog ljeta, savjetujem odgovorno uživanje na plaži”, kaže dr. Sabolić. “Osobe koje imaju aktivan ili sumnjiv impetigo ne bi se trebale kupati u bazenu, moru, jezeru, rijeci ili jacuzziju dok su promjene otvorene i izgledaju inficirano“, kaže dr. Maja Sabolić.
Što je s plićacima i velikim gužvama?
Visoke temperature, velik broj kupača i plićaci mogu povećati rizik od određenih kožnih infekcija, ali ne nužno od impetiga: “Najveći rizik nastaje kada se visoka temperatura, gužva i plitka ili slabo protočna voda pojave zajedno. Tada se uglavnom radi o nekim drugim bakterijama. Za impetigo je ipak izravni kontakt s oboljelom osobom, rukama, ručnicima i predmetima važniji put širenja nego sama voda. Gužva i zajedničko korištenje ručnika mogu povećati prijenos, ali more samo po sebi nije glavni krivac.”
Za kraj ističe, Iako se impetigo često pojavljuje upravo tijekom ljeta, nije ga ispravno nazivati ‘infekcijom iz mora”. Ljetni uvjeti ‘ toplina, vlaga, sitne ozljede kože i bliski kontakti među djecom – stvaraju idealne okolnosti za razvoj bolesti, ali ključni put prijenosa i dalje ostaje kontakt s oboljelom osobom ili kontaminiranim predmetima. Dobra higijena, pravodobno prepoznavanje simptoma i odgovorno ponašanje tijekom liječenja najbolja su zaštita od širenja ove vrlo zarazne kožne infekcije.
Pročitaj i ovo:
- Važni savjeti kako spriječiti ljetne infekcije mokraćnog sustava
- Ljeto i urinarne infekcije: Kako ih izbjeći i što učiniti ako se pojave
- Opržilo te sunce? Evo što nipošto ne smiješ raditi s opeklinama







