U ova nepredvidiva i burna vremena, sve se više ljudi okreće prirodi. Ona nam pruža utjehu, ispušni filter i mogućnost da vlastitim rukama stvorimo vlastite plodove. S time bi se zasigurno složili i studenti Agronomskog fakulteta u Zagrebu koji su pokrenuli hvalevrijednu inicijativu– „Studentski vrt“ . Osmišljena kao mjesto na kojem će studenti prikupljati praktična znanja, razmjenjivati kreativne ideje te steći iskustvo u uzgoju vlastite hrane, ova je inicijativa zainteresirala i studente drugih zagrebačkih fakulteta.
No ovaj je edukativni komadić zemlje na Ravnicama i više od toga – on je mjesto na kojem se studenti dolaze opustiti i ‘napuniti’ pozitivom između predavanja i rješavanja ispita te slobodno vrijeme iskoristiti na najbolji mogući način, uz dozu svježega zraka i s kolegama s kojima dijele slične interese. Nas je zanimalo kako to sve funkcionira, tko se sve može pridružiti inicijativi i kojim se zanimljivim projektima inicijativa može pohvaliti, a odgovore nam je strpljivo dala studentica 5. godina ekološke poljoprivrede i agroturizma, Tiana Friganović.
Što je to, u najvažnijim crtama, inicijativa ‘Studentski vrt’? Koji su njezini glavni ciljevi?
– Studentski vrt je inicijativa koju su pokrenuli studenti Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Glavni cilj inicijative je studentima osigurati mjesto na fakultetskom kampusu gdje bi se teorijske primjene vrtlarenja mogle oblikovati kroz praktičan rad. Mnogi studenti agronomije, pa i ostalih struka, zbog okoline u kojoj žive nemaju priliku susresti se s radom u vrtu te time steći iskustvo uzgoja vlastite hrane.
Cilj je, dakle, stvoriti prostor u kojem studenti mogu razmjenjivati ideje i iskustva, povezati se sa zemljom i jedni s drugima te tako testirati i primijeniti sve što su naučili na predavanjima ili naučiti nešto novo. Vrt nastoji biti i mjesto gdje studenti mogu provesti istraživanja vezana uz svoje fakultetske stručne projekte, seminare ili diplomske radove.
Inicijativa također teži biti multidisciplinarna – povezati studente različitih struka kako bi stvorili izvor kreativnih ideja, poznanstava i umreženosti mladih ljudi koje zanima održivost u svim aspektima života. Studentski vrt je i mjesto gdje se studenti mogu doći opustiti između predavanja i gdje se okupljaju u slobodno vrijeme, boraveći na zraku uz rekreaciju i kreativno smišljanje novih ideja.
Kako se formira vodstvo inicijative?
– Vodstvo inicijative se mijenja kako se mijenjaju i generacije na Fakultetu. Uglavnom su to studenti s viših godina koji imaju malo više slobodnog vremena, odnosno manje predavanja i fakultetskih obaveza preko tjedna. Svi zainteresirani članovi priključuju se radnim akcijama kad god imaju vremena i želje te na razne načine doprinose napretku inicijative, koja će uskoro postati i službena studentska udruga.
Kako i kada je došlo do pokretanja inicijative? Kako ste odlučili vrt smjestiti na Ravnice?
– Vrt se nalazi na parceli koja je dio fakultetskog pokušališta Maksimir i veličine je 2000 metara kvadratnih. Inicijativa je osnovana 2018. godine kada je fakultet, na zahtjev kolegice Marije Zrnić, studentima ustupio zemljište za pokretanje vrta. Sve je krenulo tako što je osnivačica vrta (zajedno sa svojim kolegama i kolegicama) osjetila potrebu da osigura sebi i svim drugim studentima mjesto gdje bi mogli svu naučenu teoriju primijeniti u praksu.
Mnogi student agronomije nisu iz ruralnih krajeva i nemaju prijašnjeg iskustva s uzgojem hrane. Ideja Studentskog vrta svidjela se profesorima i tadašnjoj prodekanici za nastavu zato što oni jednostavno nemaju kapaciteta i vremena za pokretanje vrta za student, a i nema previše smisla da fakultet organizira nešto za studente što bi stvarno trebali voditi sami studenti.
Studentskom se vrtu mogu priključiti samo studenti agronomije ili i drugi? Je li potrebno predznanje?
– Studentski vrt namijenjen je svim studentima i mladim ljudima koji su zainteresirani za vrtlarstvo i za ekološki uzgoj hrane općenito. Inicijativi nisu priključeni samo studenti agronomije, već i šumarstva, PMF-a, ekonomskog i filozofskog fakulteta. Za postati dio inicijative i sudjelovati u održavanju i brizi o vrtu nije potrebno vrtlarsko predznanje. Naravno, poželjno je, ali definitivno nije uvjet.
Ideja je da vrt bude mjesto u kojem se uči o vrtlarstvu, razmjenjuje znanje, povezuju studenti s različitih fakulteta kako bi zajedno pronašli točku u kojoj se susreću razne struke te tako stvorili jedan nepresušni izvor kreativnih ideja, poznanstava i umreženosti mladih ljudi. Ljudi koji nemaju vrtlarskog predznanja mogu ga dobiti upravo u vrtu, a isto tako drugim sudionicima podijeliti neko drugo znanje i iskustvo koje ne mora biti vezano za vrtlarstvo.
Koliko ‘vrtlara’ broji Studentski vrt? Kako se dogovarate za vrtlarske susrete, organizirate li sastanke?
– Glavni medij kojeg koristimo za dogovore je WhatsApp grupa koja trenutno broji 40 sudionika. Neki od njih su nekadašnji članovi koji su u međuvremenu završili fakultet ali i dalje prate rad inicijative, a većina su trenutni studenti koji dolaze na sastanke i radne akcije.
Sastanke održavamo po potrebi – tijekom zimskih mjeseci se nalazimo u zatvorenom i razgovaramo o planovima za proljeće, raznim natječajima, suradnjama, projektima, dužnostima i slično. Tijekom proljeća se može reći da sastanke održavamo u samom vrtu, gdje se uz rad i družimo.
U skladu s kojim vrtlarskim načelima, poput permakulture i ekološkog uzgoja, vodite svoj vrt? Zašto su one važne za prirodu i čovjeka?
– U vrtu se studenti fokusiraju na principe i ideje ekološkog vrtlarstva, permakulture i drugih nekonvencionalnih metoda uzgoja hrane, što znači da ne koristimo mineralna gnojiva i kemijska sredstva za zaštitu bilja, već smo okrenuti isključivo ka sredstvima i metodama koja nisu šteta za okoliš i čovjeka – vrtlarenju ‘bez obrade tla’ , malčiranju, plodoredu i svim drugim metodama u poljoprivredi čija je svrha regeneracija tla, briga za okoliš i živa bića.
Karakteristično za takvu metodu vrtlarstva i proizvodnje hrane je upravo to što se teži postići samoodrživost koja podrazumijeva što manji unos potrebnih materijala ili hranjiva iz vanjskih okruženja, odnosno veću proizvodnju svih potrebnih materijala u samom vrtu. Primjena takvih vrtlarskih načela važna je zato što, osim što se teži postizanju samoodrživom sustavu proizvodnje, vodi se briga o čovjeku primjenom sredstava koja nisu štetna za zdravlje, kao ni za okoliš. Ta sredstva podrazumijevaju materijale ili organizme koja su isključivo prirodnog porijekla – razgradiva i netoksična.
Koje sve kulture uzgajate u vrtu? I što radite s hranom iz vrta?
– Imamo slobodu odabira kultura za uzgoj, odnosno, uzgajamo sve one kulture koje želimo konzumirati ili od njih dobiti neku drugu korist. Pri odabiru kultura pazimo na postojeće ekološke uvjete i zahtjeve same vrste. Trudimo se uzgajati vrste koje dozrijevaju za vrijeme proljeća i jeseni, kako bi imali što više berbi. Osim povrća (salata, češnjak, rotkvice, blitva, matovilac, špinat, cikla, grah, paprika…), uzgajamo i razne ljekovite, aromatične i začinske vrste, koje imaju i insekticidno i repelentno djelovanje.
Također, ove sezone planiramo pojačati sjetvu raznih cvjetnih vrsta koje će privlačiti oprašivače i pojačati vizualnu estetiku vrta. Kada dođe vrijeme berbe, sudionici vrta međusobno podijele hranu koju zatim u svojim stanovima i domovima pripremaju na sebi najdraži način.
U vrtu često držite radionice otvorene za javnost. Kako birate aktivnosti za radionice? Koje su vam bile najposjećenije?
– Najposjećenija je bila dvodnevna radionica koja se organizirala u sklopu Food Wave projekta. Studenti su bili vrlo zainteresirani i svi su ostavili pozitivan komentar. Aktivnosti za radionice biramo ovisno o potrebama i sljedećim koracima u vrtu. Na primjer, ako je vrijeme sjetve presadnica, lako napravimo radionicu koja je otvorena za javnost.
Imamo i interne radionice u kojima zajedno donosimo odluke, brainstormamo i planiramo budućnost vrta. Zadnja takva radionica održala se u četiri termina, kada smo bili fokusirani na definiranje vrijednosti, problema i potreba, permakulturno zoniranje prostora i permakulturna načela u teoriji i praksi.
No briga o vrtu nije jedini način kojim se brinete o okolišu. Kojim se još projektima bavite?
– U protekle 3 godine pohađali smo i organizirali više radionica te njegovali odnose s različitim organizacijama. Jedna od radionica 2019. godine bila je usmjerena na temu kuhanja i bacanja hrane te su studenti koristili hranu koju su uzgojili u Studentskom vrtu. Osim toga, organizirane su i filmske večeri na kojima su se gledali dokumentarci i filmovi o permakulturi, ekologiji i održivosti proizvodnje hrane i poljoprivrede. Proteklog je ljeta inicijativa prisustvovala i radionicama u sklopu Food wave projekta (Food Wave – Empowering Urban Youth for Climate Change), u organizaciji ZMAG-a (Udruga Zelenih Mreža Aktivističkih Grupa) i Grada Zagreba.
Cilj projekta je usko vezan i za ciljeve inicijative – povećanje znanja, svijesti i angažmana o održivim obrascima potrošnje i proizvodnje hrane za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. Kroz projekt se radi na osnaživanju mladih kao katalizatora promjena u svojim lokalnim zajednicama s posebnim fokusom na sektor hrane.
U protekloj godini je sudionica vrta provela istraživanje za diplomski rad upravo u studentskom vrtu, a nadamo se da je to tek jedno od mnogih istraživanja koja će se tamo tek provoditi u budućnosti. Ove jeseni smo u suradnji sa ZMAG-om organizirali prvu dvodnevnu radionicu permakulturnog vrtlarstva u sklopu projekta Food wave. Radionicu u vrtu su vodili iskusni permakulturni dizajner i dizajnerica, koji su dodatno zainteresirali i potaknuli studente za teme permakulture i održivog uzgoja hrane. Na radionici su napravljene nove gredice i niski tuneli u kojima trenutno raste povrće.
Zadnjih je godina, posebno na društvenim mrežama, vidljiv trend: mnogi mladi ljudi uzgajaju razne kućne biljke u stanovima i njeguju svoje betonske džungle, a nerijetko i uzgajaju začine i druge jestive biljke. Što misliš, zašto je došlo do takvog ‘zaokreta’ i angažiranosti mladih?
– Ne mogu reći da vidim neki veliki zaokret i angažiranost mladih po pitanju djelovanja u svojim lokalnim zajednicama za postizanje nekog ‘općeg boljitka’ za ekologiju i društvo. Pa ipak, postoje pojedinci koji imaju lijepe primjere balkonskih vrtova, kućnog uzgoja bilja i slično.
Za takvu nečiju osobnu angažiranost rekla bih da je rezultat jače povezanosti s prirodom i želje za uzgojem vlastite hrane koliko god je moguće ili možda želje za uljepšavanjem životnog prostora tako što ga čine doslovno ‘zelenijim’. Rekla bih da je trend okretanja ka prirodi općenito u zadnje vrijeme u porastu vjerojatno zato što ljudi postaju svjesniji o klimatskim promjenama i žele doprinijeti na bilo koji način.
Kako ocjenjujete kulturu vrtlarenja u Hrvatskoj? Što biste promijenili da možete?
– U Hrvatskoj puno ljudi ima svoj ‘komadić’ vrta gdje se mogu baviti hobističkim vrtlarstvom. To se posebno odnosi na ljude koje žive u ruralnim krajevima, ali isto tako ljudi u gradovima mogu dobiti svoj mali vrt u gradskim vrtovima. Tako da bih rekla da je kultura vrtlarstva dosta dobra i da svatko tko želi može dobiti svoj vrt. Tu u korist ide i raširena tradicija vrtlarstva, zbog koje se ljudi ‘prirodno’ bave hobističkim uzgojem povrća na malim površinama.
Ipak, to je više rašireno među starijom populacijom, tako da bih promijenila to da se uzgoj hrane i vrtlarstvo približi i mlađim ljudima, na primjer uvođenjem ili pojačanjem prakse osmišljavanja i brige o školskim vrtovima, koji mogu postati mjesto edukacije mladih o vrtlarstvu i osnovama uzgoja hrane.
S kojim drugim udrugama koje se bave širenjem znanja o ekologiji, održivosti i vrtlarenju surađujete?
– Prošle smo godine surađivali sa ZMAG-om u navedenom Food Wave projektu, a ove godine surađujemo s Udrugom studenata krajobrazne arhitekture (USKA). Zajedno radimo na stvaranju ideja krajobraznih rješenja o mogućnostima okolinskog prostora Fakulteta, odnosno radimo na projektiranju i izgradnji boravišnog objekta koji će se nalaziti u vrtu, a kojeg će dizajnirati studenti krajobrazne arhitekture.
Trenutno se radi i na projektu s udrugom studenata biologije BIUS, koja se bavi problemom bioraznolikosti u urbanim sredinama. Zajedno želimo stvoriti sigurnija staništa za solitarne pčele postavljanjem hotela za pčele u vrt te sadnjom određenog medonosnog i aromatičnog bilja kojim će se pčele i hraniti. U planu je i suradnja na projektu „Simulacija lokalnih izbora za mlade“ – ideji nastaloj u sklopu projekta “Prihvati izazov”.
Pročitaj i ovo:
- Mateja Klemenčić: „Kad sam se oslobodila opsesivnih misli o hrani i vježbanju, napokon sam počela živjeti ispunjen život“
- Tomislav Štrkalj i Leon Božić: “Biljke te uče prihvaćanju drugačijeg. Postaješ strpljiviji, smireniji, pažljiviji”
- Mate Bašić: “Bjot je unikatan i drugačiji sport kojeg mogu igrati apsolutno svi zainteresirani”
Naturala Life br. 14
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
