Kad smo pod stresom, iscrpljeni ili emocionalno preopterećeni, tijelo često reagira prije nego što sami sebi uspijemo objasniti što nam se događa. Dah postaje plići, ramena napetija, a u tijelu se pojavljuje nemir koji nije lako ignorirati. Takvi signali sve češće otvaraju i šire pitanje odnosa između tijela i mentalnog zdravlja, a novo istraživanje sugerira da bi svjesnije usmjeravanje pažnje na tjelesne osjete moglo pomoći u ublažavanju simptoma depresije i ADHD-a.
Što je ‘lutanje tijela’ i zašto je zanimljivo znanstvenicima
Većina ljudi čula je za lutanje uma – trenutke kada misli odlutaju prema brigama, planovima, sjećanjima ili svakodnevnim sitnicama. No postoji i nešto što istraživači nazivaju lutanje tijela. Za razliku od mentalnog lutanja, ono se ne odnosi na misli, nego na usmjeravanje pažnje prema tjelesnim signalima, poput disanja, otkucaja srca, rada želuca ili drugih unutarnjih osjeta.
Upravo je ta pojava bila u središtu novog istraživanja objavljenog u časopisu PNAS, u kojem su znanstvenici željeli bolje razumjeti kako fokus na tijelo utječe na naše iskustvo, emocije i mentalno zdravlje.
U istraživanju je sudjelovalo 536 osoba koje su mirno sjedile u MRI uređaju. Znanstvenici su pritom pratili moždanu aktivnost, ali i niz tjelesnih funkcija, uključujući otkucaje srca, disanje i aktivnost želuca.
Nakon snimanja, sudionici su odgovarali na pitanja o tome o čemu su razmišljali dok su bili u uređaju i koliko su primjećivali vlastite tjelesne osjete. Analiza je pokazala da ljudi ne lutaju samo mislima, nego pažnja često spontano odlazi i prema tijelu.
Zanimljivo, rezultati su otkrili svojevrsni paradoks. S jedne strane, fokus na tjelesne osjete bio je povezan s neugodnijim emocijama i bržim radom srca. S druge strane, osobe koje su bile sklonije takvoj vrsti usmjeravanja pažnje prijavile su manje simptoma depresije i ADHD-a.
Kako ova praksa može pomoći kod depresije i ADHD-a
Istraživači smatraju da se objašnjenje vjerojatno krije u prisutnosti. Kada pažnju usmjeravamo na tijelo, manja je vjerojatnost da ćemo ostati zaglavljeni u prežvakavanju prošlosti, samokritici, brigama ili katastrofičnim scenarijima o budućnosti.
Drugim riječima, ova praksa ne briše neugodne emocije, ali može pomoći da se manje izgubimo u njima. Upravo bi zato kod depresije mogla pomoći sposobnost da se barem nakratko vratimo onome što se događa ovdje i sada – vlastitom dahu, tijelu i osjetima.
Studija je također pokazala snažnije veze u mozgu između talamusa i područja povezanih s dodirom i kretanjem, što upućuje na to da lutanje tijela može imati veze s boljom propriocepcijom, odnosno svjesnošću vlastitog tijela u prostoru.
3 jednostavna načina kako ostati prisutni u tijelu
Ovakva praksa ne zahtijeva posebnu opremu ni puno vremena. Postoji više jednostavnih načina kako razvijati prisutnost i svjesnost tijela:
- Usmjerite pažnju na dah. Nekoliko minuta promatranja daha može biti najjednostavniji početak. Nije cilj ‘ispravno’ disati, nego samo primijetiti ritam disanja.
- Napravite kratki body scan. Pokušajte polako prolaziti pažnjom kroz tijelo – od stopala prema glavi – i zamijetiti napetost, toplinu, težinu ili bilo koji drugi osjet.
- Hodajte svjesnije. Tijekom šetnje obratite pažnju na korake, kontakt stopala s podom, držanje tijela i ritam pokreta. I obična šetnja tako može postati koristan dio šire rutine samoregulacije.
Ove male vježbe same po sebi nisu rješenje za sve, ali mogu postati koristan alat za regulaciju pažnje i emocija.
Važno je znati i ovo
Iako rezultati istraživanja zvuče ohrabrujuće, važno je naglasiti da ovakve prakse nisu zamjena za stručnu pomoć. Kod depresije i ADHD-a ključni su pravodobna procjena, razgovor sa stručnjakom i individualiziran pristup.
Ono što ova studija pokazuje jest da povratak pažnje na tijelo možda nije samo prolazan wellness trend. Za neke ljude upravo bi taj jednostavan korak mogao biti dodatna podrška, alat koji može pomoći kod depresije i olakšati svakodnevno nošenje sa simptomima.
Boravak u vlastitom tijelu nije uvijek lagan, osobito kada smo pod stresom, preopterećeni ili emocionalno iscrpljeni. Ipak, ovo istraživanje sugerira da upravo ta praksa – koliko god djelovala jednostavno – može imati stvaran učinak na mentalno stanje.
Pročitaj i ovo:
- Manjak ovog nutrijenta mogao bi biti povezan s anksioznošću, pokazuje istraživanje
- Usputni razgovori nisu gubitak vremena – evo kako pomažu mentalnom zdravlju
- 6 svakodnevnih navika koje vas iscrpljuju – a da toga niste ni svjesni
