Vitamin D jedan je od glavnih razloga zbog kojih se često spominje umjeren boravak na suncu. No čim stignu topliji i sunčaniji dani, mnogi se pitaju isto: koliko sunca zapravo treba za sintezu vitamina D, a da pritom ne povećamo rizik od oštećenja kože, preranog starenja i opeklina?
Stručnjaci ističu da je za proizvodnju vitamina D većini ljudi dovoljno relativno kratko izlaganje suncu nekoliko puta tjedno. Problem nastaje kada se boravak na suncu pretvori u predugo izlaganje bez zaštite jer tada korist brzo prelazi u rizik.
Zašto je vitamin D toliko važan
Vitamin D ima važnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju, pravilnom radu imunološkog sustava i općem funkcioniranju organizma. Kada UV zrake dođu u kontakt s kožom, tijelo pokreće prirodnu proizvodnju vitamina D, zbog čega se sunčeva svjetlost često navodi kao njegov važan izvor.
Istraživanja pokazuju da većini ljudi može biti dovoljno oko 5 do 30 minuta izlaganja suncu nekoliko puta tjedno kako bi potaknuli stvaranje vitamina D. Ipak, to nije univerzalno pravilo koje vrijedi jednako za sve.
Dermatolog Joshua Zeichner, dr. med., FAAD, ističe da se nije potrebno sunčati kako bi se postigla dovoljna razina vitamina D. Važno je i to da korištenje kreme za sunčanje ne blokira potpuno njegovu proizvodnju, nego je tek neznatno smanjuje.
Ne postoji ‘idealna’ mjera za sve
Iako se često traži točan odgovor na pitanje koliko sunca treba za vitamin D, stručnjaci upozoravaju da ‘idealna’ mjera ne postoji. Kako objašnjava Hope Mitchell, dr. med., FAAD, certificirana dermatologinja, potrebe se razlikuju ovisno o više čimbenika.
Na proizvodnju vitamina D mogu utjecati:
- ton kože
- geografska lokacija
- godišnje doba
- doba dana
- jačina UV zračenja.
Osobe tamnijeg tena, primjerice, imaju više melanina, što može smanjiti učinkovitost stvaranja vitamina D u koži. To znači da im ponekad može trebati dulje izlaganje suncu nego osobama svjetlije puti.
Kada izlaganje suncu donosi više štete nego koristi
Iako umjereno izlaganje može pomoći u sintezi vitamina D, stručnjaci upozoravaju da granica između korisnog i štetnog vrlo tanka.
Dermatologinja Shamsa Kanwal, dr. med., naglašava da izlaganje suncu postaje problem kada je dovoljno jako da izazove tamnjenje kože ili opekline. Drugim riječima, preplanulost se iz dermatološke perspektive ne smatra znakom zdravlja, nego vidljivim tragom UV oštećenja.
Rizik dodatno raste kada je UV indeks tri ili više, osobito ako ste vani dulje vrijeme ili boravite na izravnom suncu u najjačem dijelu dana. Važno je znati da ni oblačno vrijeme ne znači potpunu sigurnost jer UV zrake i tada mogu prodrijeti do kože.
Prvi znakovi oštećenja kože
Koža često prva pokaže kada je izlaganje suncu prešlo granicu. Najpoznatiji rani znak je opeklina, koja se može manifestirati crvenilom, osjetljivošću, zatezanjem i boli. U težim slučajevima može doći i do simptoma poput mučnine, umora i povišene temperature, što može upućivati na ozbiljniju reakciju organizma.
No oštećenja se ne vide uvijek odmah. Dugoročno, pretjerano izlaganje UV zračenju može pridonijeti:
- pojavi bora i ubrzanom starenju kože
- nastanku tamnih mrlja i sunčanih pjega
- širenju sitnih kapilara
- povećanom riziku od raka kože.
Joshua Zeichner upozorava i da promjene poput neobičnih krastica, madeža koji mijenjaju izgled, promjene boje kože ili bisernih kvržica mogu biti rani znakovi malignih promjena, zbog čega ih ne treba zanemariti.
Poanta je u pametnom pristupu
Dobra zaštita od sunca ne znači da morate izbjegavati boravak vani. Poanta je u pametnom pristupu. Ako želite sačuvati kožu, a pritom ne zanemariti vitamin D, dermatolozi preporučuju nekoliko osnovnih koraka.
Prvi je svakodnevna upotreba kreme za sunčanje širokog spektra sa SPF-om 30 ili više. Kada ste dulje na otvorenom, kremu treba obnavljati svaka dva sata, a i ranije ako plivate ili se znojite.
Drugi važan korak je nošenje zaštitne odjeće, šešira širokog oboda i sunčanih naočala s UV zaštitom. Kod duljeg boravka na suncu korisna može biti i odjeća s UPF zaštitom.
Treći korak je traženje hlada, osobito u razdoblju kada je sunce najjače. Na plaži, u parku ili tijekom šetnje, i običan zaklon može napraviti veliku razliku.
Dakle, najrazumniji pristup je onaj koji spaja kratko i umjereno izlaganje s dobrim navikama zaštite.
Pročitaj i ovo:
- Kako smanjiti znakove starenja? 9 sastojaka iz korejske kozmetike koje vrijedi upoznati
- Dr. Joško Miše: “Zaštita od sunca nije sezonska navika, već temelj očuvanja zdrave kože”
- Suha, nadražena koža? Isprobajte ovih 5 prirodnih sastojaka
