Prema nedavnim istraživanjima, najveći stresori svakodnevnog života većine ljudi su financije (52%), trenutni životni događaji (37%), zdravlje (37%) i odnosi (29%). Kada naša tijela nešto protumače kao prijetnju, ona ulaze u način borbe ili bijega otpuštajući kortizol i adrenalin, smanjujući proizvodnju inzulina i stežući krvne žile.
U hitnim ili kratkotrajnim situacijama, tijelo reagira na prijetnju i zatim se oporavi od skoka kortizola. Ali kada živimo u takvom načinu rada dulje razdoblje, nekoliko tjedana, mjeseci ili godina bez odgode, ovi skokovi postaju norma, tijelo se ne oporavlja, a dugoročni učinci su golemi za naše cjelokupno zdravlje.
Kako tijelo šalje signale da ga prestanemo ‘mučiti’
Stanja povezana s porastom kortizola i dugotrajnim stresom uključuju visoki krvni tlak, bolesti srca, dijabetes tipa 2, artritis i debljanje.
Jennifer King, pomoćnica ravnatelja Centra za traumu na Sveučilištu Case Western Reserve u Clevelandu, izjavila je za Time kako nam – kada ignoriramo znakove stresa – naša tijela počinju slati signale da prestanemo na ekstremnije načine.
“Kaskada promjena događa se u tijelu kada se odgovor na stres aktivira na kontinuiran način”, objašnjava i dodaje: “Kada je doza prevelika i nema jasnog početka ili kraja, to uzrokuje trošenje tijela.”
4 načina da saznate moli li vas vaše tijelo za pomoć i predah
1/ Emocionalne promjene
Stres i anksioznost mogu lako utjecati na raspoloženje, kogniciju i zadovoljstvo. Dr. Gerda Maissel ističe da oni koji pate od stresa mogu doživjeti “kruženje” misli, petlju koja sprječava prisjećanje. “Osjećate se kao da se ne možete sjetiti stvari ili da ne možete pronaći ime za nešto”, objašnjava.
Anksioznost može obeshrabriti mnoge da se uključe u aktivnosti u kojima su prije uživali. Osim toga, naša nesposobnost upravljanja stresom može se izraziti kao nesposobnost da se brinemo za sebe.
“Ljudi kojima je očajnički potreban odmor ponekad također izgube sposobnost da se uključe u osnovnu brigu o sebi poput tjelovježbe i dobre prehrane”, rekla je Maissel. Maissel također napominje da osjećaj preopterećenosti koji ljudi s kroničnim stresom doživljavaju može dovesti do ispada i nesposobnosti donošenja jednostavnih odluka.
2/ Napetost u odnosima
Možda izravno proporcionalno gore navedenim emocionalnim promjenama, veze su teško pogođene tjeskobom i oni koji su nam najbliži često primijete znakove upozorenja prije nas. Simptomi stresa uključuju razdražljivost, napade i samoizolaciju. Stručnjaci upozoravaju da se ne branimo ako nam prijatelj, partner ili član obitelji ukaže na našu promjenu raspoloženja – nego da nešto poduzmemo da to primijenimo.
3/ Bolest
Stres, pokazala su brojna istraživanja, utječe na cijelo tijelo, uključujući i imunološki sustav. Oslabljen imunološki sustav dovodi do češćeg obolijevanja. Prema Američkoj udruzi psihologa, stres može smanjiti broj prirodnih stanica ubojica u tijelu, koje su potrebne za borbu protiv virusa. Stres također povećava razinu kortizola, ometajući protuupalni odgovor tijela i čineći ga ranjivim na infekcije. Ako ste stalno bolesni, vaše tijelo definitivno zahtijeva odmor.
4/ Problemi s radom kože, želuca i spavanjem
Stres može izazvati niz probavnih problema koji se kreću od probavnih smetnji i nelagode do stanja kao što je sindrom iritabilnog crijeva (poznat i kao IBS). Anksioznost je također povezana s apetitom i oni koji su njome pogođeni mogu se prejedati ili premalo jesti, uzrokujući debljanje ili gubitak kilograma.
Poznato je da stres utječe i na izgled našeg tena, pogoršavajući stanja poput akni, psorijaze i ekcema. Uz to, može izazvati alergijske reakcije, koje često dovode do neugodnih kožnih problema poput osipa.
Stres također utječe na san – ako imate problema s uspavljivanjem ili kvalitetom sna ili ste iscrpljeni nakon što se probudite, to bi mogao biti alarmirajući znak vašeg tijela da morate dati prednost odmoru i opuštanju.
Negativni učinci utišavanja signala stresa
Ashley Fields, terapeutkinja iz Indianapolisa koja se specijalizirala za ženska pitanja i perinatalno mentalno zdravlje, otkrila je za Time kako svakodnevna provjera od 30 sekundi može pomoći u prepoznavanju našeg mentalnog stanja, trenutnih potreba i odgovarajućih odgovora.
Fields tvrdi: “Ne shvaćamo uvijek koliko napetosti držimo u našem tijelu sve dok ne postavimo točku da namjerno promatramo što osjećamo i gdje. To je puls o vašem stanju kojim ćete prikupiti informacije koje vam mogu pomoći da napravite značajne promjene u načinu života.”
Ako je zvučna poruka vašeg tijela ‘molim te stani – odmah’, Fields upozorava kako godišnji odmor nije jedino rješenje te da samo nekoliko minuta namjernog odmora dnevno može pomoći u borbi protiv negativnih posljedica stresa. Kako izgleda namjerni odmor? Pokazalo se da dašak svježeg zraka i promjena okruženja čine čuda za smanjenje stresa!
Kandi Wiens, istraživačica sa Sveučilišta u Pennsylvaniji specijalizirana za proučavanje stresa, nedavno je za The Post rekla: “Provođenje vremena u prirodi potiče hormone dobrog osjećaja – dopamin i endorfine.” Wiens također preporučuje plakanje, duboko disanje, gledanje u fotografiju nekoga koga volite, vježbanje i fizički dodir kao lijekove za povlačenje stresa. Zasebna istraživanja pokazuju da je za neke i seks najbolja obrana od stresa.
Pročitaj i ovo:
- Bez stresa i napetosti – rutine koje će vam podići kvalitetu života
- Može li žvakaća guma ublažiti stres i pomoći vam da se koncentrirate?
- Probudili ste se anksiozni? Evo kako započeti dan ispravno i bez stresa
