Otok Pijavica, Hrvatska
Sanjam proljeće, subotnje jutro, prve dane svibnja u Dalmaciji. Prošlo je 10 sati. Sunce već dovoljno prži, da valja potražiti hlad. Čini mi se baš idealan dan za berbu plodova kapara. More je mirno kao ulje. Tišinu povremeno prekida krik usamljenog galeba koji, nadajući se da ćemo mu dobaciti malo kruha, neumorno prati naš brodić.
Prolazimo Čiovo. U daljini se nadzire vrh otočića Pijavice. Sidrimo se u jedinoj uvalici. Sve je po mom guštu. Ni more primijećujem nije prehladno za otvaranje sezone kupanja. Maska i disalica obavezni su dio opreme. Plivam do obale.
Na površini od tek 110 kvadratnih metara gotovo iz svake rupice u stijenama rastu grmovi prepuni sitnih, zelenih, aromatičnih mediteranskih plodova. Iako mi zbog oštrog kamenja i nije lako brati, već se unaprijed veselim kako ću za nešto više od mjesec dana uživati u prvim ukiseljenim plodovima.
Prema starom vrlo jednostavnom dalmatinskom receptu svježe ubrani kapari deset dana stoje u morskoj vodi koja se svakodnevno mijenja. Zatim se ocijede, poslože u staklenku i zaliju dalmatinskom kvasinom. Tako pripremljeni kapari mogu se konzumirati nakon 30 dana. Rok trajanja im je neograničen.
Kapare, kapare, kapare
Najbolje prijaju uz slane inćune po receptu prijateljičinog dide Mate, motar koji također svake godine kiselim i domaće pečene masline. Delicije Jadrana obilno polijevam marinskim maslinovim uljem u koje močim komadiće svježe pečenog kruha. Čaša biševskog plavca čiji trsevi rastu iz pijeska prijala bi uz ovaj slastan obrok. Lijep je život u Dalmaciji?!
Srdela, maslina, motar i kvasina – za marendu ko stvoreno!
Kapar, latinskog naziva capparis spinosa mediteranska je biljka. Grmovi kapara rastu u stijenama uz more, a vole se nastaniti i u šupljinama između kamenja starih primorskih kuća. Okruglasti, zeleni pupoljci u kulinarstvu se još od antike kisele ili sole. Zbog specifičnog, intenzivanog, gorkastog okusa omiljeni su detalj raznih namaza, tapenada, brudeta, umaka. Odlično prijaju u mesnim ili ribljim umacima od rajčice i crnog vina. Kisele se i listovi. Kapari se beru u proljeće. Cvijet im je bijelo-ružičaste boje.
Motar, petrovac ili šćulac latinskog naziva crithmum maritimum, mediteranska je biljka iz porodice štitarki. Raste u obliku grma iz stijene u neposrednoj blizini mora. Mesnati listići dugački dva centimetara aromatičnog su okusa, beru se i konzerviraju u proljeće. Biljka cvate ljeti. Cvijet motara je sitan i zelene boje. Ukiseljeni listovi poput kapara omiljeni su detalj brojnih mediteranskih jela, salata, umaka. Najbolje prijaju uz slane inćune i srdele ili komad tvrdog sira.
Kvasina – dalmatinski izraz za vinski ocat
Proljeće uvijek vežem uz putovanja. Za destinaciju najradije biram mirisima, okusima i bojama bogat Mediteran. Malta je došla na red prije tri godine. Živopisni otok veličine Brača obiluje prirodnim ljepotama, prekrasnim kamenim zdanjima i kaparima. Mirisnog kunića u umaku od crnog vina i kapara kušala sam na malteškom otočiću Gozo u restorančiću na jednoj od najljepših terasa glavnoga grada Rabata.
Kapari na malteškom zidiću
Kapari su tek detalj prirodnih bogatstva koje otkriva taj malteški otok. Možda je upravo Azurni prozor, satkan u ogromnoj stijeni, na plovidbi morskim prostranstvima privukao Homerova junaka Odiseja. Mudar i lukav čovjek, kakvim ga je opisao grčki pjesnik, čak sedam godina nije mogao odoljeti čarima prelijepe nimfe Kalipse, koja mu je za ostanak na Ogigiji (Gozu) obećala besmrtnost.
Ponekad se kapari nađu i na zidu kuća
Odlukom grčkih bogova otok je napustio na drvenoj splavi, opskrbljen hranom, vodom i vinom. Gozo je i danas poznat po vrhunskom crnom vinu, usoljenim kaparima i aromatičnom cvjetnom medu, jednom od sastojaka svijetlog malteškog piva Cisk.
Kunić nimfe Kalipse iz moje putopisne kuharice recept je za istinske sladokusce, nepopravljive romantičare, štovatelje mitologije i mistike, a ljubi se s domaćim njokima, čašom slatkog crnog vina, zvukom malteškog bubnja i frulice. Kao glazbenu pratnju ovom jelu možete odabrati i għanu, možda najdojmljiviju vrstu tradicionalne malteške glazbe.
I dok kroz svoj zagrebački prozor gledam u tmurno nebo veseli me što se zima pomalo bliži kraju i što vrijeme u Dalmaciji već odavno miriše na proljeće i što se uskoro vraćam u svijet o kojem sanjam.
>> Gdje kupiti Putopisnu kuharicu Globalne proždrljivice?
PROSLAVIMO ZAJEDNO 103. MEĐUNARODNI DAN ŽENA NA KULINARSKO-PUTOPISNOJ RADIONICI GLOBALNE PROŽDRLJIVICE IVANE OREŠIĆ!
Dragi ljubitelji kulture, kuhinje i glazbe Orijenta,
ponovno putujemo u Istanbul na kulinarsko-putopisnoj radionici Ivane Orešić.
Družit ćemo se u petak 8. ožujka od 17 do 20 sati u Centru za kulturu prehrane u Nazorovoj 18 u Zagrebu.
Cijena radionice: 200 kuna
Rezervacije i informacije:
098 79 1414, oresici@gmail.com
091 481 4466, info@kulturaprehrane.hr
