Izvješće Međuvladinog odbora za klimatske promjene (IPCC) predviđa nam mračnu budućnost ako ne uspijemo zauzdati utjecaj klimatske krize. Ako prosječne globalne temperature porastu za 2 stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijski prosjek, vremenske će prilike postati sve ekstremnije, što predstavlja rizik za poljoprivrednu proizvodnju hrane i opasnost od globalne prehrambene krize, stoji u izvješću.
Oko 25 posto klimatskih promjena danas potječe od poljoprivrede i proizvodnje hrane. Zbog toga je važno razumjeti kako hrana i klima utječu jedno na drugo. Ako prigrlimo male promjene u svom svakodnevnom životu, posebno način na koji jedemo, možemo ublažiti velik dio učinaka klimatskih promjena.
Što više zelenog
Što manje životinjskih proizvoda konzumiramo, to je održivija naša prehrana. Globalni prelazak na vegetarijansku ili vegansku prehranu mogao bi uvelike pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. Ako zajednički prihvatimo biljnu prehranu, mogli bismo smanjiti proizvodnju ugljičnog dioksida do 8 gigatona godišnje, navodi se u izvješću IPCC-a.
Osim toga, konzumiranje više piletine i ribe, a manje govedine i teletine jednostavan je način za poboljšanje zdravlja. Prema Američkom institutu za istraživanje raka, rizik od razvoja karcinoma pada kako se smanjuje konzumacija crvenog mesa.
Budite fleksi
Fleksitarijanski način prehrane spaja dvije riječi, fleksibilno i vegetarijanstvo. Pod tim pojmom podrazumijevaju se osobe koje se hrane po vegetarijanskim načelima, ali povremeno posegnu za mesom, bilo iz socijalnih, kulturnih ili nutritivnih razloga. Fleksitarijanska prehrana bazira se na biljnim proteinima (uz što manji unos životinjskih), voću i povrću i cjelovitim žitaricama, i stoga je bolja alternativa zapadnjačkoj prehrani – i za zdravlje, i za okoliš.
Pozdravite se s mesom (barem na jedan dan)
Apstiniranje od mesa na tanjuru, čak i samo jednom do nekoliko puta tjedno, može ostaviti nevjerojatan utjecaj na vaše zdravlje. Ne, ne trebate izbaciti sve životinjske proizvode iz vaše smočnice, ali i mali koraci vode prema cilju – smanjivanje količine mesa i povećanje količine povrća, voća, orašastih plodova i cjelovitih žitarica može mnogo učiniti za vaše zdravlje, a da ne spominjemo kako će i okoliš imati koristi od toga.
Prigrlite mediteransku prehranu
Mediteranska prehrana jedan je od najzdravijih načina za smanjenje konzumacije mesa. Ovdje riba ima prednost pred mesom, što ima manji utjecaj na okoliš i više koristi za zdravlje srca.
Temelji se na biljnim namirnicama, a bogata je cjelovitim žitaricama i povrćem, voćem, orašastim plodovima, sjemenkama, mahunarkama, s tek malim količinama ribe kao glavnim životinjskim izvorom bjelančevinama, uz ograničen unos mliječnih proizvoda, većinom u obliku jogurta ili sira.
Jedite organski i lokalno
Prerađena hrana zahtijeva više prerade, pakiranja i transportiranja, čime ujedno ima i mnogo veći utjecaj na okoliš. Kupujte više cjelovitih i lokalnih namirnica, posebno ako ih možete nabaviti od obližnjih proizvođača. Kad god jedete hranu koja nije zapakirana i proputovala pola planete prije nego što je došla na vaš stol, smanjit ćete svoj ugljični otisak.
Smanjite otpad
Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu, procjenjuje se da se oko 1,3 milijarde tona – oko 30 posto – svjetske proizvodnje hrane baci na godišnjoj razini. Odlagališta otpada su mjesta ne kojima se hrana ne može pravilno razgraditi, što uzrokuje otpuštanje metana u atmosferu.
Držite se tri pravila za smanjenje otpada od hrane: nemojte kupiti previše, nemojte skuhati previše i jedite ono što je preostalo.
Više manjih odlazaka u trgovinu
Možete potrošiti manje hrane tako što ćete napraviti dva ili tri izleta u trgovinu svaki tjedan umjesto jednog većeg. Češći odlazak u trgovini omogućuje vam kupnju manjih količina hrane za koje je manje vjerojatno da će istrunuti prije nego što ih pojedete, a veća je šansa da ćete naići na akcijske ponude zbog isteka roka trajanja, što je dodatna prednost za vaš novčanik.
Kuhajte manje količine i ponovno koristite ostatke hrane
S problemom bacanja hrane možemo se nositi i tako što ćemo kuhati manje porcije. Ako i u tom slučaju preostane hrane, iskoristite je. Ako imate malo preostalog mesa, pretvorite ga u sendvič ili ubacite u umak. Imate ostatke sira? Stavite ga na svoj sljedeći sendvič ili dodajte na pizzu, postoji još puno načina na koje možete iskoristiti ostatke hrane.
Kompostirajte organski otpad
Jedan od načina kako smanjiti otpad je i kompostiranje biljnih i organskih ostataka. Odvojite kutak u dvorištu za kompostište, tako ćete reciklirati otpad iz hrane i vratiti ga u zemlju kao vitalne hranjive tvari za život biljaka. Ako živite u stanu, nabavite kantu za organski otpad koju možete držati na balkonu.
Pročitaj i ovo:
• ZELENO JE IN: 8 jednostavnih načina kojima Ti možeš spasiti planet
• Kako vegetarijanci mogu usporiti klimatske promjene?
• Urbani vrtovi – korisni za zdravlje, korisni za okoliš
