Svatko je barem jednom poželio izbrisati nekoliko sekundi iz vlastitog života. Spotaknete se na ulici, mahnete osobi koju uopće ne poznajete ili u nezgodnom trenutku zaboravite nečije ime. Takav neugodan trenutak u glavi često djeluje puno veće nego što doista jest, a upravo zato novo istraživanje donosi zanimljiv uvid: mali gaf ne mora ostaviti loš dojam ako znate kako reagirati.
Umjesto da se povučete, ukočite ili pokušate što prije nestati iz situacije, ponekad je najbolja reakcija upravo ona najjednostavnija – nasmijati se samome sebi. U nekim okolnostima to može ostaviti dojam opuštenosti, samopouzdanja i društvene sigurnosti, a ne slabosti ili srama.
Što je pokazalo istraživanje na 3000 sudionika
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Personality and Social Psychology bavilo se time kako ljudi doživljavaju tuđe male pogreške. Kroz šest online eksperimenata, oko 3000 sudionika čitalo je scenarije s bezazlenim gafovima, poput ulaska u staklena vrata na zabavi ili mahanja pogrešnoj osobi u kazalištu.
Nakon toga sudionicima je prikazano kako je osoba iz scenarija reagirala: je li pokazala sram i nelagodu ili se jednostavno nasmijala samoj sebi. Rezultat je bio prilično jasan – osobe koje su na neugodan trenutak reagirale humorom sudionici su češće doživljavali kao toplije, autentičnije i kompetentnije.
Koautor studije Övül Sezer, dr. sc., docent na SC Johnson College of Business pri Sveučilištu Cornell, objasnio je da ljudi često precjenjuju koliko ih drugi strogo procjenjuju zbog manjih društvenih pogrešaka. Kada se netko zna nasmijati samome sebi, to može signalizirati društveno samopouzdanje i ublažiti napetost u prostoru.
Zašto neugodan trenutak u našoj glavi traje puno dulje
Ono što nas nakon malog gafa često najviše opterećuje nije sama situacija, nego dojam da su je svi primijetili i da je još uvijek analiziraju. Upravo se tu uključuje psihološki fenomen poznat kao efekt reflektora – sklonost da precjenjujemo koliko pažnje drugi ljudi obraćaju na nas i naše pogreške.
Klinička psihologinja Andrea Zorbas, doktorica psihologije i osnivačica Therapy Now SF, ističe da je većina ljudi zapravo previše zaokupljena vlastitim životom da bi se dugo zadržavala na tuđim neugodnim situacijama. Drugim riječima, ono što se vama čini kao velika socijalna katastrofa drugima je često tek prolazan trenutak koji će brzo zaboraviti.
Zato neugodan trenutak u našoj glavi zna trajati znatno dulje nego u stvarnosti. Sram ga povećava, dok ga humor često vraća u realne razmjere.
Nasmijte se sebi i odmah olakšajte situaciju
Kad se uspijete nasmijati vlastitom gafu, ne pomažete samo sebi nego i ljudima oko sebe. Umjesto da situacija ostane visjeti u zraku i stvori dodatnu napetost, humor šalje jasnu poruku da nije riječ o ničemu dramatičnom.
Na to upozorava i klinička socijalna radnica Tiffany Petite, MSW, RCSW, suosnivačica i izvršna direktorica Virtuous Circle Counselling. Prema njezinu tumačenju, sposobnost da se osoba nasmije samoj sebi može signalizirati psihološku sigurnost i samopouzdanje. Time drugima daje do znanja da ne moraju osjećati nelagodu umjesto nje, pa se cijela situacija brže raspline.
Suprotno tomu, vidljiva posramljenost može dodatno pojačati društvenu napetost. Ljudi tada često ne znaju kako reagirati, pa bezazlen gaf dobije veću težinu nego što je stvarno ima.
Reakciju treba uskladiti s ozbiljnošću situacije
Ipak, istraživanje je pokazalo i jednu važnu granicu. Ako pogreška nije bila bezazlena, nego je nekome nanijela stvarnu štetu, smijanje samom sebi više se ne doživljava kao prikladna reakcija.
Primjerice, ako se osoba spotaknula i pritom ozlijedila sebe ili nekog drugog, humor može djelovati neosjetljivo i neprimjereno. I sam dr. Sezer naglašava da reakciju treba uskladiti s ozbiljnošću situacije. Drugim riječima, nije svaka greška ista – a nije ni svaka reakcija jednako primjerena.
Male pogreške vas ne moraju definirati
Važno je zapamtiti da ljude rijetko osvajaju savršenstvo i potpuna kontrola. Mnogo češće pozitivno djeluje sposobnost da se osoba sabere, oporavi i pokaže da je normalno biti nesavršen. Upravo zato smijeh na vlastiti račun, kad je riječ o sitnim i bezopasnim gafovima, može djelovati zrelo i stabilno.
To je i vještina koja se može razvijati. Umjesto da pokušavate izbjeći svaku malu pogrešku ili se kasnije satima vraćate na nju, korisnije je učiti kako je podnijeti bez dramatiziranja. Ponekad je najbolji odgovor na neugodan trenutak upravo kratak osmijeh i unutarnje priznanje: dogodilo se, nije idealno, ali nije ni kraj svijeta.
Pročitaj i ovo:
- 8 znakova koji odaju da ste nesigurni (a da toga niste svjesni)
- 6 znakova da osobi nedostaje samosvijest – i zašto bi to mogao biti problem
- Kako znati da ste u kvalitetnoj vezi – sami sa sobom?
