Kako ojačati imunitet kod djece?

Dolaskom jeseni, godišnji su odmori završeni i djeca počinju ići u vrtiće i jaslice, a oni stariji u školu. To je često početak učestalog pobola i većina roditelja misli da je djetetu oslabio imunitet. U prvim godinama života djeca se tek prvi puta susreću s mnogobrojnim mikroorganizmima i njihovo tijelo tek u tom prvom susretu stvara protutijela. Naime, imunološki sustav ima supstancije koje prepoznaju sve ono što je štetno po organizam, ali se aktiviraju i stvaraju protutijela tek nakon prvog kontakta. 

 

Imunološke reakcije su nepredvidive i ovise o mnogobrojnim faktorima. Svako dijete reagira drugačije. Djeca koja imaju učestale infekcije kod kretanja u školu nisu oslabljenog imuniteta, nego se prvi put susreću s različitim mikroorganizmima (posebice djeca koja su preskočila odlazak u jaslice). 7-8  pobola u tijeku godine koji ne ostavljaju posljedice je sasvim u redu. Treba biti oprezan sa primjenom antibiotika u tom razdoblju, jer se najčešće radi o virusnim infekcijama, a značajno se odražava na pojavu rezistencije na antibiotike već u ranoj dobi.  

 

Imunodeficijencija je izuzetno rijetka, na nju se sumnja kod neprimjerene, učestale reakcije, kod nepotpunih ozdravljenja između infekcija, te učestalih infekcija koje zahvaćaju različite organe. Ta je bolest vrlo rijetka, ona može biti primarna, uzrokovana genetskom greškom ili sekundarna gdje je uzrok u nekom drugom sustavu. 

 

Alergije su bolesti imunološkog sustava, gdje on preburno reagira, a nastaju zbog neprepoznavanja opasnog od neopasnog (pokreće se imunološka reakcija na potpuno bezopasnu tvar npr. pelud biljaka.

 

Poseban problem su prerano rođena djeca, čiji je imuno sustav slabije razvijen i koja su podložnija infekcijama. Ona su često izložena i različitim medicinskim zahvatima (intravenozna prehrana, kateter, …) i boravku u medicinskim ustanovama, koji povećavaju mogućnost zaraze. Kako prepoznati kod tako malenih beba infekciju, ako nema povišene temperature? Smanjuje se pažnja i aktivnost, pojavljuju se problemi s prehranom, dolazi do promjene u boji kože, do otežanog disanja, usporava se rad srca…). 

 

 

Dječje su bolesti dio odrastanja i ne možemo ih izbjeći, ali možemo pomoći imuno sustavu da se razvije, da bude uravnotežen i da funkcionira pravovremeno. O jakosti imuno sustava ovisi koliko će često dijete biti bolesno. 

 

Mnogo je čimbenika koji utječu na imuno sustav, ali je i mnogo mogućnosti da se dječjem organizmu pomogne u savladavanju svih mogućih prijetnji.

 

1. Dojenje je jedan od najvažnijih čimbenika jakog imunološkog sustava kod djece. Plod koji se razvija u majčinoj utrobi ima specifičnu imunost. Do danas nije razjašnjeno zašto majčin imunološki sustav ne reagira odbacivanjem ploda koje nije u potpunosti indentično s njenim organizmom. Prirođena imunost, koja je genetski određena štiti dijete i prije prvih susreta s nekim antigenom, a ona ovisi o oba roditelja. Majčino mlijeko sadrži velike količine imunoloških zaštitnih tvari koje štite novorođenče, pa su dojena djeca manje podložna infekcijama.

 

2. Prehrana je preduvjet za razvoj djeteta i za snažan imunološki sustav. Svakako je najkorisnije jesti raznoliku, svježe pripremljenu hranu. Djeca često odbijaju hranu koju im nudimo. Pod utjecajem reklama, filmova i TV skloni su više hrani koja je dobivena industrijski, višestruko prerađivana, pa ne sadrži u sebi neophodne nutrijente. 

 

3. San obnavlja i osnažuje tijelo. Tijelu se mora pružiti mogućnost regeneracije. Zato je važno disciplinirati djecu i ne dozvoliti kasno lijeganje u krevet, posebice prethodno gledanje televizije koje djecu uznemiruje, ometa san i vremenski ga skraćuje.  

 

 

4. Fizička aktivnost: šetnja, vožnja biciklom, rolanje, plesanje, sport – nije bitno kojom se aktivnošću dijete bavi, važno je da u tome uživa i da ne provodi sate u zatvorenom prostoru kraj televizora ili računala (što je danas postalo uobičajeno). Istraživanja su potvrdila da redovna tjelesna aktivnost povećava razinu imunoglobulina.

 

5. Boravak na zraku – o  kvaliteti zraka ovisi naše zdravlje, pa time i naša obrana, posebice kod djece koja su osjetljivija. Zagađenje okoliša je poprimilo već alarmantne razmjere, ali pojedinci u svojim mikrosredinama mogu značajno utjecati na poboljšanje situacije. 

 

6. Vakcinacija je postupak kojim se određeni antigen unosi u organizam sa ciljem stvaranja imuniteta na određenu bolest. Danas se smatra da je to najefikasnija i najjeftinija metoda sprječavanja pojave i širenja infektivnih bolesti. Vakcina može sadržavati žive, ali oslabljene patogene bakterija ili virusa, mrtve ili deaktivirane patogene ili samo izdvojene specifične proteine datih patogena. Načini primjene vakcine su različiti: oralno, injekcijom (u mišić, u kožu, pod kožu), punkcijom (kroz kožu), nazalno. 

 

Razlikujemo:

– Aktivnu vakcinaciju –  u ljudski organizam unosimo mikroorganizam kojemu smo oduzeli sposobnost razmnožavanja. Mogu se pojaviti slabiji simptomi imunološke reakcije (glavobolja, povišena temperatura, osjećaj nelagode). Imuno sustav pokreće sve potrebne reakcije da identificira, oznaći i uništi, te upamti uneseni mikroorganizam. 

– Pasivnu vakcinaciju – u ljudski se organizam unose antitijela sa ciljem uništavanja određene štetne tvari. Razgradnjom antitijela nestaje i imunitet.

 

Samu riječ "vakcinacija" prvi je put uporabio  Edward Jenner 1796. godine. Ime je došlo od prve upotrebljene vakcine kravljih boginja (lat.vacca=krava). Veliki napredak na tom polju donio je Louis Pasteur. Otkriće vakcine dalo je veliki doprinos za zdravlje čovječanstva, jer su u prošlosti desetkovana pučanstva mnogih zemalja zbog zaraznih bolesti.

 

Prema vakcinaciji postoje različiti otpori koji su obojani vjerskim, etičkim, interesnim, pa i političkim razlozima. Danas se u svijetu mnogo piše i govori o mogućoj štetnosti sastojaka vakcina koje mogu sadržavati živu, aluminij i neke toksične aditive. U mnogim se zemljama ukida obavezno cijepljenje i dozvoljava se da pojedinac sam o tome odlučuje.

 

 

Danas se često govori o imunostimulansima i nužnosti njihovog uzimanja s obzirom na okruženje u kojem živimo i čemu smo neprekidno izloženi. Ali koristiti imunostimulanse može biti i opasno, jer često puta oni, odnosno prejaki imunološki odgovor može izazvati oštećenje organizma. Ono što mi u ljekarni savjetujemo, su sredstva koja dolaze iz prirode, koja su vrlo blaga i ona su su uglavnom imunomodulatori, koji usmjeravaju imuno reakciju.     

 

 

To su neophodne, esencijalne supstancije za život i za zdravlje čovjeka. Bez njih nema jakog imuno sustava i oni su glavni razlog naglašavanja važnosti prehrane i to posebice voća i povrća. Nedovoljni unos kroz hranu ili poremetnje u apsorpciji, odnosno izlučivanju, kao i povećane potrebe organizma dovode do poremećaja u imuno sustavu i odražavaju se na obrambene mogućnosti ljudskog tijela, pa je njihova primjena kao imunostimulatora opravdana. 

 

Istraživanja ukazuju na dramatične nedostatke minerala u tlu. Zbog modernih tehnologija i želje za profitom koriste se velike količine različitih kemikalija (fertilizatori, pesticidi,..) u obradi tla. One tlu dovode neke minerale u suvišku, što rezultira neravnotežom, pa nekih minerala gotovo i nema, što se onda odražava na sastav biljaka koje rastu na takvom tlu i u konačnosti na životinje koje se tim biljkama hrane kao i na čovjeka koji je posljednja karika  u hranidbenom lancu. 

 

Novija istraživanja pokazuju da naš organizam prepoznaje umjetne vitamine i da ih ne koristi, pa je potpuno besmislena ta silna vitaminizacija hrane. S druge strane došlo je do značajnih promjena u proizvodnji vitamina i minerala. Danas smo u mogućnosti nabaviti pripravke  koji sadrže vitamine i minerale iz prirodnih izvora, uglavnom voća, povrća i kvasaca.

 

Nemoguće je pojedini vitamin ili mineral izdvojiti kao važniji, ali se u tu svrhu kod djece posebice preporučuju: vitamini A, E i C, u novije vrijeme i vitamin D, te od minerala cink.

 

VITAMIN C – stimulira obrambeni sustav, jaki je antioksidans, u tijeku bolesti se pojačano troši.C vitamin u obliku askorbata je nekiseli i termostabilni oblik pogodan za djecu

 

VITAMIN A – je važan ne samo za rad imuno sustava već i za održanje funkcije sluznica koje su prva linija obrane tijela od štetnih tvari. Preporučljivo je koristiti karotene iz kojih naše tijelo stvara vitamin A, da bi se izbjeglo moguće štetno predoziranje.

 

VITAMIN D – se još uvijek u udžbenicima svrstava u vitamine, premda je on po mehanizmu djelovanja i strukturi hormon. On na specifičan način djeluje na imuno sustav, povisuje stvaranje antimikrobnih peptida u našem tijelu., koji uništavaju staničnu stijenku bakterija, virusa i gljivica. Posebice snažno djeluje na virus prehlade. Vitamin D sprječava pretjerano stvaranje citokina i kemokina i njihovo gomilanje u zaraženim plućima, što je često razlog smrtnosti kod komplikacija vezanih uz prehlade.

 

VITAMIN E– je jedan od najjačih antioksidansa i najmoćniji u zaštiti ovojnica stanica od štetnih oštećenja slobodnim radikalima, pa višestruko djeluje na cijeli organizam.

 

CINK – cink na imunološki sustav ima široki spektar djelovanja. Ključan je za normalan razvojnu funkciju stanica koje posreduju nespecifičnoj imunosti poput neutrofila i NK stanica . Cink inhibira replikaciju rinovirusa, koji je odgovoran za neke od pojava obične prehlade, pa je opravdana njegova uporaba kod prehlade, naročito odmah po pojavi simptoma. Već manji nedostatak  cinka utječe na funkciju timusa,  na smanjuje broj CD4+, te na smanjenje produkcije citokina. 

 

Cink se može koristiti u akutnim infektivnim stanjima, ali se mora voditi računa o ukupnoj dnevnoj dozi. Na tržištu postoje oblici koji su prihvatljivi za djecu, kao pastile i kombiniraju se sa vitaminom C ili sa echinaceom.

 

 

 

RDA (Recommended Dietary Allowances) je razina dnevnog unosa, dovoljna za zadovoljenje osnovnih potreba zdravih pojedinaca (njih 97-98%) određene dobi i spola.

UL (Tolarable Upper Intake Level) je najviša razina dnevnog unosa koja još nije štetna za zdravlje.

 

 

Echinacea je najpoznatiji i najispitivaniji biljni imunomodulator. Osim stimulacije imuno sustava korisna je i kod kroničnih infekcija, posebice dišnog i mokraćnog sustava, te za brže zacjeljivanje rana na koži jer pospješuje zacjeljivanje, a djeluje i protuupalno.

Povećava proizvodnju bijelih krvnih stanica, naročito T-limfocita. Istraživanja su pokazala da povisuje fagocitozu za 39%. Povisuje razinu interleukina i interferona. Ima antivirusno, antibakterijsko i antifungalno djelovanje. Ometa djelovanje enzima hijaluronidaze, koji razara tkivo i pospješuje širenje infekcije. Često se koristi zajedno sa drugim imunostimulirajućim sredstvima poput vitamina C, cinkom ili propolisom. 

 

Za djecu od 1 do 3 godine dnevna doza je 250mg, od 4 do 12 godina 500mg, od 12-18 godina 900 mg. Daje se standardizirani pripravak svaka 2 sata 1 do 2 ml ovisno o uzrastu ili tablete od 300mg. Prvih dana infekcije poželjno je koristiti veće doze. 

 

>>Echinacea – imunomodulator broj jedan u svijetu    

                                    

 

Probavni trakt i crijevna sluznica su važni dio imunosustava, pa je održavanje njihove funkcije od velike važnosti. Zbog neracionalnog propisivanja antibiotika od najranije dobi, djeca vrlo često imaju poremećenu crijevnu ravnotežu i neophodno je uzimanje probiotika. Minimalno potrebna količina je 109 CFU/gr ili ml. Drugi važan kriterij za primjenu je oblik koji omogućuje da živi mikroorganizmi dođu do crijevne sluznice. Idealna je kombinacija različitih sojeva u jednom probiotiku, kao što su i u crijevu.

 

Na tržištu postoje oblici koji su prilagođeni različitim uzrastima, od onih tekućih za najmanje, pa do žvakajućih za one malo starije ili u obliku tableta i kapsula za najodraslije.

 

 

Kolostrum je prvo mlijeko koje stvaraju sisavci nakon rođenja novorođenčeta. Tele preko placente ne dobiva za razliku od čovjeka nikakve imunološke tvari, pa kolostrum goveda sadrži koncentrat supstancija imunoloških tvari: imunoglobuline, citokine, faktore rasta, glikoproteine, PRP(polipetidi bogati prolinom) enzime, vitamine, minerale. Od velike je važnosti kvaliteta proizvoda. Kolostrum je proizvod krave, znači važno je čim je ona hranjena (bez hormona, antibiotika), bitna je tehnologija izrade, kao i vrsta kapsula koje će omogućiti nesmetani dolazak do crijeva, gdje se treba kolostrum apsorbirati. Kod djece se primjenjuje doza od 2 kapsule kroz mjesec dana i ne više od jednom godišnje da bi se spriječila imunosupresija. 

 

Proizvod pčela radilica, s velikim brojem sastavnica. Propolis je smjesa smola, eteričnog ulja, voska, mineralnih tvari, flavonoida i cvjetnog praha. Propolis in vitro sprječava rast bakterija i virusa, a in vivo potiče stvaranje stanica imunološkog sustava, kao i stvaranje protutijela. O antimikrobnom djelovanju postoje brojne studije. Za djecu su posebno pogodni oblici u sirupu, pastilama i sprejevima za sluznice nosa i grla. Izuzetno pogodan za uporabu kod djece i one najmanje dobi. 

 

 

Danas se često govori o važnosti nezasićenih masnih kiselina i kao veliko otkriće spominje se njihov značaj i važnost za djecu, a već je to bilo znano našim bakama koje su djeci davale riblje ulje. Riblje ulje sadrži i vitamine A i E. Dnevno potrebna količina je jedna čajna žlica na svakih ~23 kg. Uzima se obavezno poslije jela. U ulju se nalaze i dostatne količine vitamina E (i to prirodnog). 

 

 

Homeopatija je u posljednje vrijeme postala medicinska i farmaceutska realnost i kod nas. Homeopatija je holistički pristup bolesti, koji koristi isključivo lijekove koji se dobivaju iz prirode (biljke, minerali, životinje) Posebice je primjenljiva kod djece svih uzrasta, u akutnim ili kroničnim stanjima. U klasičnoj homeopatiji se poštuje princip jedan lijek za jedan organizam, pa je pristup individualan.

 

Homeopatski lijekovi koji se mogu primijeniti kod svake infekcije za vrijeme djetinjstva su:

THYMO 7C– potiče razvoj imunološkog sustava, djelujući na timus. Koristi se kao preventivna kura u trajanju od tri tjedna ili u akutnoj fazi bolesti .

ECHINACEA 7C-potiče rad imuno sustava. Može se koristiti kroz 2 tjedna kao prevencija ili u akutnim stanjima uz češće uzimanje, posebice kod virusnih infekcija.

 

 

Jedna od najčešćih infekcija i kod djece i kod odraslih, a o kojoj se najmanje govori je karijes. Posebno su ugrožena djeca u dobi pojave mliječne denticije. Učestalost pobola je izuzetno visoka, od 40-90 % populacije je zahvaćeno. Glavni je uzročnik Streptococcus mutans. U nekim se zemljama provodi cijepljenje, a još uvijek se smatra najkorisnijom mjerom fluoridacija, uz odgovarajuću prehranu (sa što manje šećera), oralnu higijenu i redovne stomatološke preglede.