U selu Hruškovica pokraj Vrbovca, u neposrednoj blizini Zagreba, Jelena Abramović stvara prostor u kojem se vrtlarenje susreće s umjetnošću, regenerativnim principima i svjesnim življenjem. Kao akademska slikarica, u procesu oblikovanja svog vrta pronašla je paralelu sa slikanjem – oboje su procesi rasta, promjene i stvaranja ravnoteže. Imanje Bijela Murva, nazvano po živorodnom kućnom stablu koje je simbol obilja, strpljivosti i tradicije, mjesto je gdje se priroda i čovjek stapaju u harmoničan suživot.
Vrt kao ogledalo unutarnjeg svijeta
Odrasla u obitelji u kojoj je vrt bio neizostavan dio svakodnevice, Jelena je rano shvatila njegovu moć – vrt nije samo izvor hrane, već i ogledalo unutarnjeg svijeta pojedinca. “Vrt nije samo mjesto gdje sadiš povrće – on reflektira tvoje odluke, granice i osobni rast. Kada srne pojedu blitvu, to me potiče na razmišljanje – gdje još u životu nisam postavila jasne granice?”, objašnjava nam Jelena i nastavlja: “Ono osnovno što trebaš znati vrtlar ti može prenijeti u nekoliko rečenica, a zatim slijedi tvoj rast, učenje, greške, puštanje, suradnja. To je intimno iskustvo čiji cilj nije hiperprodukcija, kvantiteta i efikasnost. Cilj je odgovornost, suosjećanje, svijest o želji, strahu i okolini.”
Jelena u svom vrtu prakticira regenerativni pristup – sadnjom raznolikih biljaka koje podržavaju jedna drugu, očuvanjem mikrobiologije tla i minimalnom obradom tla, omogućava prirodi da samoodrživo funkcionira.
“U tom obilju koje se međusobno podržava uvijek naraste nešto što nas nahrani, pritom nismo jedini koji ubiru plodove vrta, vrt je dio ekosustava i prema tome dijelimo ga s njegovim stanovnicima. Regenerativni pristup koristi promatranje procesa koji već postoje u prirodi i podržavanje istih. To znači prilagodba, očuvanje života u tlu, korištenje lokalnih biljaka i resursa. (kompost, lokalni stajnjak, minimalna plitka obrada tla, mješovite gredice, čuvanje sjemenja)”, govori nam naša sugovornica.
Osim što nudi obilje plodova, vrt postaje i mjesto pokreta i svjesnog bivanja. Nakon dugog dana provedenog u zatvorenom prostoru, rad u vrtu postaje terapijski trenutak – resetiranje kroz kontakt s tlom, biljkama i prirodnim ciklusima.
Sezonske košare – dijeljenje plodova vrta
Vodeći se idejom zajedništva i održivosti, Jelena je pokrenula inicijativu sezonskih košara. “Vrt nije OPG, farma ni trgovina. On ima svoje granice, kao i mi”, naglašava Jelena. Višak iz vrta dijeli s malom zajednicom ljudi koji cijene hranu uzgojenu bez kemikalija i umjetnih gnojiva. Svakog tjedna šalje popis plodova dostupnih za narudžbu, a povrtne torbe, izrađene od recikliranih materijala, pune se raznovrsnim povrćem, začinskim i ljekovitim biljem. Ideja nije samo pružiti hranu, već i potaknuti ljude na razmišljanje o vrtu kao živom organizmu koji se dijeli s ekosustavom.
“Osnovna ideja projekta je kontakt sa sobom kroz kontakt s prirodnim procesima u vrtu. Zato stvaramo prostor imanja Bijele Murve u kojem će pojedinci i grupe moći kroz radionice i aktivni doživljaj tradicionalnog vrta doći u kontakt s vlastitom emocijom i izraziti je kroz priču, pokret, ili jednostavno bivanje u vrtu”, govori nam Jelena.
Fitoterapija – iscjeljujuća moć biljaka
Na Bijeloj Murvi vrt nije samo izvor hrane, već i blagotvornog bilja. Jelena smatra da fitoterapija nije samo puko liječenje, već introspektivan proces koji vodi prema svjesnijem življenju. Branje matičnjaka, na primjer, postalo je ritual opuštanja – dok ruke dodiruju listove, eterična ulja ulaze u krvotok, donoseći trenutnu ugodu. “Biljke djeluju suptilno, ali snažno. Miris muškatne kadulje u meni budi osjećaj čiste djevojačke euforije, radosne divlje livade”, kaže s osmijehom. Znanja o biljkama nisu rezervirana za stručnjake – nekada su se prenosila unutar obitelji, a Jelena potiče povratak tim jednostavnim, ali vrijednim tradicijama.
Gestalt terapija kroz vrtlarenje
U suradnji s kolegicom psihologinjom, Jelena je osmislila radionice u kojima se vanjski vrt koristi kao metafora za unutarnji svijet. Kroz kreativne i terapijske aktivnosti sudionici istražuju svoje unutarnje pejzaže. Jedna od omiljenih radionica je “Skica vrta”, gdje polaznici crtežom ili riječima oblikuju vlastiti vrt, otkrivajući svoje potrebe, želje i odnose s okolinom. Cilj nije stvoriti idealan nacrt, već pronaći unutarnju jasnoću i mir.
U budućnosti, Bijela Murva planira proširenje – fizički prostor u kojem bi se vrt mogao pratiti kroz sve faze rasta, berbe i odmora. “Želimo stvoriti sigurno mjesto gdje će ljudi moći biti prisutni, povezati se s prirodom, osjetiti okuse svježe ubranog povrća i kroz taj proces nešto naučiti o sebi”, zaključuje Jelena.
Na imanju Bijela Murva, vrt nije samo vrt – on je prostor učenja, iscjeljenja i stvaranja povezanosti s prirodnim ciklusima koji oblikuju i nas same.
U Europi žene zauzimaju samo oko 30 % vodećih pozicija u poljoprivrednim i stočarskim gospodarstvima. Kako bi promijenili ovu situaciju, Smion u suradnji s EIT Food inicijativom provodi program Empowering Women in Agrifood (EWA) koji ohrabruje i osnažuje žene u razvoju proizvoda i usluga, pokretanju startupa i poticanju poduzetništva u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
