Ivona Blažević odmalena je bila zaljubljena u prirodu i biljke. Ta se strast s godinama samo produbljivala, pretvarajući se u životnu strast koja ju je odvela na Agronomski fakultet u Zagrebu. “Diplomirala sam na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i nakon toga nastavila razvijati svoju karijeru u struci. Priroda i biljke su svakodnevno prisutne u mom životu, kako u poslu, tako i u slobodnom vremenu. Smatram da su bitan segment ljudskog života, ali da im pridajemo premalo vremena i pažnje”, ističe Ivona na početku našeg razgovora.
Upravo ju je taj neiscrpan entuzijazam za biljni svijet potaknuo da se posveti uzgoju mikrozelenja. Ivona uzgaja povrće za vlastite potrebe već nekoliko godina, a posebnu draž pronalazi u proizvodnji vlastitih presadnica.
“Najdraži dio cijelog procesa mi je sjetva i praćenje klijanja te rasta biljaka. Tijekom studija sam uvijek posebnu pažnju pridavala novim i drugačijim procesima uzgoja – tako sam otkrila i mikrozelenje. Kada sam na prozorskoj dasci prvi put isprobala uzgoj, oduševila sam se okusima pojedinih vrsta mikrozelenja i njihovom nevjerojatnom nutritivnom snagom. Tada sam shvatila da bi se i drugim ljudima mogla svidjeti ta kombinacija bogatih okusa i visokih hranjivih vrijednosti”, prisjeća se Ivona svojih prvih eksperimenta.
Mikrozelenje je superhrana budućnosti
“Zbog užurbanog načina života i sve češćih kroničnih bolesti, ljudi sve više razmišljaju o kvaliteti hrane. Važna im je nutritivna vrijednost, ali i toksičnost koja dolazi iz okruženja – primjerice ostaci teških metala i pesticida. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja jest učinkovita, ali nije uvijek i visokokvalitetna, a pritom iscrpljuje prirodne resurse. Kod mikrozelenja imamo brži i jednostavniji uzgoj, manji utjecaj na okoliš, a dobivamo hranu bogatu nutrijentima. To je, vjerujem, hrana budućnosti”, ističe Ivona, objašnjavajući razloge zašto se odlučila baš za uzgoj mikrozelenja.
U svrhu održivosti, od samog početka Ivona planira koristiti obnovljive izvore energije, a na pitanje kako će to izgledati u praksi, objašnjava: “Planiram ugraditi solarne panele kako bih dobila električnu energiju potrebnu za osiguravanje uvjeta rasta mikrozelenja – primjerice svjetlosti, temperature i vlažnosti zraka. Solarni paneli koriste energiju sunca, a ne ograničene, štetnije izvore energije, što je ekološki prihvatljivije i financijski održivije. Također, osiguravaju određenu neovisnost o vanjskim opskrbljivačima energijom.”
Ivona ističe kako su za uzgoj mikrozelenja najbitniji stabilni uvjeti, bilo da se radi o plasteniku, stakleniku ili posebno pripremljenoj prostoriji. “Sjeme mora biti visoke klijavosti, a sije se u plitke posude ispunjene finim supstratom. Tijekom razdoblja rasta ključna je stalna vlažnost, temperatura između 20 i 25 °C te dovoljno svjetla, od 12 do 14 sati dnevno. Dosad sam isprobala vrste poput graška, suncokreta, radiča, kupusa i gorušice, i svaka od njih ima jedinstven okus, boju i nutritivnu vrijednost”, opisuje Ivona glavne točke procesa.
Bogata nutritivna vrijednost glavni je adut mikrozelenja
A upravo je ta bogata nutritivna vrijednost glavni adut mikrozelenja, naglašava Ivona. “Zbog nekoliko puta više vitamina, minerala i antioksidansa nego što se nalazi u klasičnoj, ‘odrasloj’ biljci, mikrozelenje može biti izvrstan izbor za sve koji se bore s užurbanim stilom života te nemaju previše vremena za pripremu obroka. Osim toga, mikrozelenje je intenzivnijeg okusa i vizualno vrlo atraktivno, pa može oplemeniti svako jelo i po izgledu i po aromi”, ističe Ivona.
Ivonina je želja da se u budućnosti njezini zeleni izdanci nađu ne samo na tanjurima brojnih restorana, već i u što više domova. “Želim održivu proizvodnju mikrozelenja koje će postati sastavni dio tanjura brojnih restorana, ali i domova. Važno mi je upoznati što veći broj ljudi s okusima i nutritivnim prednostima ove hrane, ali i s ekološkim prednostima takvog načina proizvodnje”, zaključuje naša sugovornica.
U Europi žene zauzimaju samo oko 30 % vodećih pozicija u poljoprivrednim i stočarskim gospodarstvima. Kako bi promijenili ovu situaciju, Smion u suradnji s EIT Food inicijativom provodi program Empowering Women in Agrifood (EWA) koji ohrabruje i osnažuje žene u razvoju proizvoda i usluga, pokretanju startupa i poticanju poduzetništva u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
